Pregledavali smo istupe i crtice iz biografije dekana Previšića, ovo je naš mali izbor najživopisnijih
Već znamo da mora štititi faks od terorista, no ima još zapaženih opisa
Dekan Filozofskog fakulteta Vlatko Previšić sinoć je gostovao u HRT-ovoj emisiji Otvoreno. Između ostaloga, Previšić je, i to potpuno ozbiljno, rekao da je angažirao zaštitare zbog straha od terorizma na faksu. No, učinilo nam se kako to nije bila jedina neobična izjava dekana čiju smjenu zahtijevaju studenti i dobar dio profesora, pa smo odlučili izvući nekoliko najzanimljivijih.
1. Maltretiranje bubnjevima i ostalim ometanjima
“24. svibnja sam trebao primiti u oproštajni posjet japanskog ambasadora. Pred mojim vratima i u cijelom upravnom traktu, nije se moglo raditi jer su došle aktivističke skupine i stvarale toliki nemir i nered. To su one skupine koje su svojedobno predsjednici razvili onaj transparent iznad glava u Novinarskom domu. Dva i pol sata su me zatočili u prostoriji i maltretirali bubnjevima, trubama i svim ostalim ometanjima. To je bio i diplomatski skandal jer sam morao odgoditi sastanak.”
2. Lažomat
“Mladi kolega (Nikica Kolar, dosadašnji predstavnik Studentskog zbora u Vijeću Filozofskog fakulteta) je kazao toliko neistina da mi to sliči na nekakav lažomat.”
3. Krivi su jer se vrte u krugu
“Krivi su oni (studenti) jer su se organizirali na način da se skupina tih ljudi već godinama vrti u krugu i sebe delegira i zauzimaju pozicije i tako majoriziraju i izazivaju nemir.”
4. Plenum kao Hyde park
“Plenum je fantomsko tijelo koje ne postoji u zakonu, statutu, i ni u jednom aktu. Oni pozivaju na svoje sastanke studente, profesore i sve građane koji žele doći, i zato sam sinoć između ostalog morao zabraniti ulazak u zgradu. To je svojevrsni Hyde park.”
5. Nije džentlmenski, ali vi ste kolegice agresivni
“Fakultet radi i funkcionira potpuno normalno. Ovo su samo podmetanja i kolegica Vlahović Štetić (napomena: koja u tom trenutku sjedi s njime u studiju), moram sada reći iako to možda nije džentlmenski, ali moram reći jer prelazi granice. Vi ste upravo primjer ove agresivnosti koja se čini prema meni i fakultetu. I ona i njeni kolege s odsjeka su došli u priliku nakon više od dvadeset godina da nitko iz tog odsjeka nije u Upravi fakulteta i oni se sad osvećuju dekanu.”
Mala biografija Vlatka Previšića
Dekan zagrebačkog Filozofskog fakulteta Vlatko Previšić na dobrom je putu da ostane zapamćen kao jedan od najomraženijih dekana. Do takvog ga je statusa dovelo inzistiranje na integraciji Filozofskog i Katoličko bogoslovnog fakulteta što studenti Filozofskog fakulteta ne žele prihvatiti jer ih, kažu, dovodi u neravnopravan položaj. No to spajanje zapravo i nije on inicirao, nego njegov prethodnik i sadašnji rektor Damir Boras, ali je Previšić nastavio njegovu borbu za spajanje.
Previšić je od 1973. zaposlen na Filozofskom fakultetu. Voditelj je Katedre za didaktiku na Odsjeku za pedagogiju. Rođen je 20.10.1945. (u Cerni kraj Županje) što znači da će ubrzo navršiti 71 godinu. Prema važećim propisima, Previšić je ove akademske godine trebao ići u mirovinu. Mogao je ići već i prošle, ali nije morao. No sada je produljio sam sebi ugovor, pa će raditi sigurno još i ovu akademsku godinu.
Ne žuri mu se u mirovinu
Naime, on je u srpnju sa samim sobom sklopio dodatak ugovoru o radu kojim si produžuje ugovor za još jednu godinu, i to bez zakonom propisane procedure. U dodatku ugovora kojim je produžio Ugovor o radu zaposleniku Vlatku Previšiću, dekan Vlatko Previšić poziva se na odluke Fakulteta i Senata u kojima se ni na jednom mjestu ne navode članci Zakona, Statuta ili nekog drugog propisa po kojima bi to bilo moguće napraviti.
Poručivao studentima da misle svojom glavom
Previšić je, još prije nego je postao dekan, dao zanimljiv intervju Zadarskom listu. “Prošla su vremena za predavanja, prenošenja i prodavanja znanja u modernoj didaktici i metodici. Ovo je vrijeme postmoderne, globalizacijskog kaosa i ludila. Sve je dopušteno! ” poručivao je Previšić. Pozvao je i svoje kolege da “ne sjede u svojim kancelarima, već da žive s djecom.”
“Griješe oni koji misle da je pedagogija na Odsjeku za pedagogiju. Ona je među učiteljima. Tu je naš laboratorij i klinika! Ne bojte se o stvarima razmišljati na drugi način. Mislite svojom glavom”, govorio je tada današnji dekan koji se sada oglušuje na poruke svojih studenata.
Jedini kandidat za dekana
Na natječaj za dekana Filozofskog fakulteta u jesen 2014., kada je Boras išao na funkciju rektora, prijavio se tek jedan kandidat, pedagog Previšić koji je tada 41 godinu bio djelatnik Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Kako bi postao dekanom, Previšić je morao dobiti više od polovine ukupnih glasova Vijeća koje se sastoji od 85 osoba, ali i potvrdu rektora.
“Vjerujem da imam potrebno iskustvo da u vremenu ozbiljnih društvenih, ekonomskih i drugih teškoća mogu održati kontinuitet uspješnoga rada dosadašnjih prethodnika te pripomoći u svakodnevnom djelovanju našega fakulteta. Moji su osobni motivi dodatno osnaženi prijedlogom i riječima podrške od strane mojih kolega s Odsjeka za pedagogiju”, pisalo je u Previšićevom programu.
Kratak mandat predsjednika Cibone
Osim karijerom profesora, Previšić se može pohvaliti i da je obnašao i dužnost predsjednika KK Cibone, doduše, na toj poziciji zadržao se tek šest mjeseci. Bio je prvi sveučilišni profesor na čelu kluba. Klub je preuzeo u prilično teškim uvjetima, računi su bili blokirani zbog velikih dugovanja. To je kumovalo i brzoj ostavci Previšića.
“U teškim materijalnim okolnostima kojima se ne nazire rješenje, osjećam moralnu odgovornost i nemoć da riješim višegodišnje financijske i funkcionalne probleme kluba.” poručio je Previšić u tekstu ostavke koju je podnio nakon pola godine. Dan prije Previšićeve ostavke, ostavku je dao i direktor Cibone Andro Knego.