Prema Dictionary.comu riječ 2016. godine je ksenofobija. Prošle godine bila je - identitet

Riječ ksenofobija izbila je u prvi plan nakon globalne krize

A protester stares at riot police during a demonstration against police brutality in Charlotte, North Carolina, on September 21, 2016, following the shooting of Keith Lamont Scott the previous day.
A protester in Charlotte, North Carolina was fatally shot by a civilian during a second night of unrest after the police killed a black man, officials said. / AFP PHOTO / NICHOLAS KAMM
FOTO: AFP

Ksenofobija je riječ godine prema Dictionary.com, jednom od najvećih online rječnika. Dictionary.com, koji ima sjedište u Kaliforniji, bira riječ godine od 2010., a ove godine riječ ksenofobija nije imala pravog konkurenta. Ta je riječ izbila u prvi plan, kako je ocijenila CEO Dictionary. com-a Liz McMillan, nakon što je svijet zahvatila globalna kriza, ratovi u Siriji, Afganistanu, Iraku, val izbjeglica koji je preplavio Europu i Tursku, porast policijskog nasilja i rasni sukobi u SAD-u, intenziviranje borbe za prava homoseksualaca i transseksualnih osoba, izlazak Velike Britanije iz EU te pobjeda Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima u SAD.

Ksenofobija i druge riječi koje su vezane uz strah od drugačijeg te nesigurnost i neizvjesnost u 2016., doprinijele su da izbor te riječi bude čist i uvjerljiv, zaključila je Liz McMillan. Jane Solomon, jedna od leksikografkinja Dictionary.com-a, definirala je ksenofobiju kao strah od stranaca, ljudi iz druge kulture ili ljude za koje mislimo da su drugačiji. Također je kazala kako namjeravaju proširiti pojam ksenofobije sa strahom od ljudi koji se drugačije odijevaju ili imaju drugačiju kulturu od naše vlastite. 2015. je ista stranica za riječ godine proglasila “identitet”.

Potraga za objašnjenjem riječi ksenofobije je porasla

Ksenofobija se prvi puta našla u engleskom jeziku pokraj 19. stoljeća, a, sastavljena je, objasnili su na Dictionary.com, od grčke riječi “xenos,” što znači stranac ili gost te od riječi “phobos” što podrazumijva strah ili paniku. U riječniku Vladimira Anića i Ive Goldsteina stoji da je ksenofobija jaka odbojnost ili mržnja prema strancima ili prema svemu što je inozemno ili tuđe.

Od 22. do 24 lipnja ove godine, dakle, nakon što su Britanci izglasali izlazak iz EU, stopa pretraživanja te riječi, objasnila je Jane Solomon, porasla je za 938 posto u odnosu na ranije datume. Potraga za objašnjenjem riječi ksenofobija značajno je porasla i nakon govora američkog predsjednika Baracka Obame 29. lipnja ove godine, kada je napao Trumpovu predizbornu retoriku kazavši za nju da je prepuna populizma, ksenofobije, nativizma, pa i nečeg puno goreg.

Zaoštravanje odnosa

U svadljivoj 2016., zaključili su leksikografi Dictionary.com-a, strah od drugačijeg ostavio je traga na kolektivnoj svijesti u svijetu. Robert Reich, koji je bio u administracijama trojice američkih predsjednika Geralda Forda, Jimmyja Cartera i Billa Clintona, kazao je kako riječ ksenofobija budi ozbiljnu zabrinutost kod svih ljudi.

Ksenofobija, anitisemitizam, islamofobija i druge forme netrepljivosti, izravno su povezane s naglim rastom nasilja u Europi i SAD motiviranog rasnim i religijskim razlikama ili drugačijim seksualnim orijentacijama. Očito je da su zločini iz mržnje, u sjeni globalne krize, sukoba na Bliskom Istoku, terorizma, izbjeglica, postali dio svakodnevnog života u Europi i SAD.

U kriznim vremenima kao što su današnja, napadi na one koji su drugačiji ili mislimo da su drugačiji, ističu sociolozi i psiholozi, postaju gotovo rutina. Oni upozoravaju da zločini iz mržnje ne razaraju samo izravno pogođenu žrtvu, nego ostavljaju strašne posljedice po cijelu zajednicu. Kada netko napiše na zidu kuće “židovske svinje”, “ubijmo Srbe” ili “smrt muslimanima”, to mora dodatno poremetiti i zaoštriti odnose u cijeloj zajednici.

Dramatičan porast zločina iz mržnje

Rast zločina iz mržnje, a u to se ubrajaju napadi, prijetnje, zatrašivanja, dramatično raste u cijelom svijetu. U SAD je 2015. bilo 5.828 incidenata sa 7.121 žrtvom. Od toga je 59 posto napada bilo inspirirano rasnom i etničkom mržnjom, 19 posto zbog seksualne orijentacije te 17 posto zbog religijske pripadnosti. Taj broj, predviđa se, porasti će do kraja 2016. godine za više od 67 posto.

U Velikoj Britaniji u razdoblju od 2015. do 2016. zabilježeno je čak 62.618 incidenata povezanih s nekim oblikom mržnje, dok je od 2014. do 2015. bilo ukupuno 52.467 incidenata. Od toga je 49 posto bilo rasno ili etnički motivirano, 12 posto napada bilo je povezano sa seksualnom orijentacijom te 7 posto s religijskom pripadnošću. Slični se trendovi događaju u Njemačkoj i Francuskoj.