Prema Hrvatskoj se širi opasna tropska stočna zaraza, ekonomska šteta za farme bi mogla biti velika
Virus je svaki dan 20 kilometara bliže, izvjesno je da će se pojaviti
“Nije pitanje hoće li se opasna stočna zaraza, bolest kvrgave kože, skraćeno BKK (engleski naziv je Lumpy Skin Disease), u Hrvatskoj pojaviti – pitanje je samo kada će to biti. A kako se ta tropska bolest, koja prvenstveno napada goveda, zahvaljujući prenosnicima virusa (prije svega komarcima, stajskim muhama i krpeljima) širi nezaustavljivo i vrlo brzo, zahvaćajući nova područja od 15 do 20 kilometara dnevno, gotovo se precizno može izračunati kada će se pojaviti i na govedarskim farmama u Hrvatskoj.
Bojim se da za dolazak te tropske stočne bolesti, koja u Hrvatskoj do sada nije bila zabilježena, ali će se sigurno pojaviti tijekom kolovoza, uopće nismo spremni”, upozorava sugovornik Telegrama, doktor veterine, koji je zahtijevao anonimnost.
Sugovornik Telegrama pokazuje nam mobilnu aplikaciju WAHIS alerts na kojoj se vrlo ažurno može pratiti kretanje bolesti kvrgave kože. Slučajevi BKK-a već su zabilježeni na govedarskim farmama u okolici Niša, u Srbiji. Bolest je onamo dospjela iz Makedonije, a u Makedoniju iz Grčke, koja je ujedno bila i prva zemlja članica Europske unije u kojoj se ta zaraza pojavila još u kolovozu 2015.
Ministarstvo: ‘Zaražena goveda hitno usmrtiti’
Došla je iz Turske, gdje je bolest prvi put zamijećena 2013. godine i od tada nezaustavljivo napreduje prema Europi. Iako su Grci proveli stroge mjere u pokušaju zaustavljanja širenja zaraze, BKK se pojavila na tri govedarske farme u Bugarskoj, 14. travnja ove godine, potom osam dana kasnije u Makedoniji, a već 8. lipnja prvi slučajevi zabilježeni su i u nama susjednoj Srbiji i na Kosovu.
Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane Ministarstva poljoprivrede, odmah je, čim je postalo jasno da je ta opasna tropska stočna bolest već pred vratima Hrvatske, u lipnju ove godine propisalo strategiju kontrole BKK-a. Riječ je o dokumentu od 30 stranica.
Ta strategija, u poglavlju koje govori što je činiti vlasnicima govedarskih farmi na kojim se bolest pojavi, izrijekom navodi kako se “sva goveda na gospodarstvu na kojem je potvrđena bolest kvrgave kože moraju usmrtiti na licu mjesta, bez odgode”. Nadalje, usmrćene i već uginule životinje moraju se neškodljivo zbrinuti – zakapanjem lešina na farmi i iznimno, spaljivanjem.
Preventivno cijepljenje u EU nije dopušteno
S obzirom na tako rigorozne mjere koje se moraju poduzeti u slučaju pojave bolesti, jasno je da bi ekonomske štete mogle biti ogromne. U Hrvatskoj ima oko 450.000 goveda i svako od njih, potencijalno je ugroženo. Naročito ugrožena područja u Hrvatskoj su Slavonija i Baranja, što zbog gustoće govedarskih farmi, što zbog velikog broja insekata, osobito komaraca, koji prenose virus.
Srbija, gdje se bolest već pojavila, ima oko milijun goveda i tamošnje ministarstvo poljoprivrede nabavilo je toliki broj cjepiva. Cijena jedne doze prilično je visoka, tek neznatno manja od dva eura. No, problem je što u zemljama Europske unije nije dopušteno preventivno cijepljenje protiv BKK-a.
Zvuči pomalo apsurdno, ali cijepljenje je dopušteno tek u iznimnim slučajevima, kada se bolest počne naglo širiti ili kada, kao što je to već slučaj u Turskoj, poprimi endemski karakter. Zbog naglog širenja te zarazne tropske bolesti trenutno je dopušteno preventivno cijepljenje goveda u Grčkoj, Bugarskoj, Makedoniji, Kosovu i Srbiji. Kako u Hrvatskoj još nema zabilježenih slučajeva BKK-a, preventivno cijepljenje nije dopušteno.
‘Hrvatska treba tražiti dopuštenja za cijepljenje’
“Mislim da je takav stav Europske komisije koji datira još iz 1992. neodrživ za sadašnje prilike, jer je donesen u vrijeme kada BKK nije bila prisutna u Europi. Zato bi Hrvatska, s obzirom na realnu prijetnju, trebala tražiti dopuštenje za preventivno cijepljenje goveda – kaže sugovornik Telegrama, doktor veterine, odlično upoznat s problemom.
Koliko je važnost cijepljenja hitna svjedoči podatak da stvaranja antitijela u organizmu cijepljenog goveda počinje tek 10 dana nakon primljene doze, a da potpuni imunitet na virus, uzročnik BKK-a, nastaje tek nakon mjesec dana. No, kada se zna da je virus bolesti kvrgave kože već pred vratima Hrvatske i da napreduje novih 15 do 20 kilometara svaki dan, jasno je da je krajnji čas za poduzimanje preventivnih mjera. Da ta bolest nije šala svjedoči i upozorenje Svjetske organizacije za zaštitu životinja (OIE) koja je BKK svrstala u “osobito opasne zarazne bolesti životinja”.
Cjepivo za hitne mjere je spremno, kaže Ministarstvo
“Mi smo potpuno spremni ako se bolest pojavi i izrađena je opsežna strategija što činiti kada do toga dođe. Cjepiva ima dovoljno, dio je već u Hrvatskoj, dio je naručen. Dobra je vijest da se bolest širi nešto malo sporije nego što smo očekivali”, rečeno je Telegramu iz ureda glasnogovornika Ministarstva poljoprivrede.
Određena količina cjepiva (ne kaže se kolika) za provedbu hitnih mjera cijepljenja, zapisano je u Strategiji kontrole BKK-u Hrvatskoj, koju je izdala Uprava za veterinarstvo Ministarstva poljoprivrede, je osigurana. Cjepivo će, sukladno brojnosti goveda, biti raspoređeno u skladištima u dvije hrvatske županije – Osječko-baranjskoj i Splitsko-dalmatinskoj.
Na naše pitanje je li raspisan natječaj javne nabave za cjepivo, odgovoreno je da “u svijetu postoje dva proizvođača cjepiva, od čega je u trenutku nabave samo jedan bio dostupan u Hrvatskoj, te da je s obzirom na ekonomske štete koje nastaju pojavom bolesti, te radi iznimne žurnosti izazvane događajima koje Ministarstvo poljoprivrede nije moglo predvidjeti nije bilo moguće poštovati rokove predviđene u otvorenom, ograničenom ili pregovaračkom postupku javne nabave” cjepivo nabavljeno temeljem žurnog postupka.