Premijer upravo gnjevno napao šefa Vrhovnog suda, optužio ga da laže: 'Njegovo ponašanje nije normalno'

Razgovor s Gabrijelom Borićem

Plenković je kazao kako su pričali o globalnim pitanjima koji se tiču gospodarstva i trgovine. “U državama Latinske Amerike i Kariba prema procjenama naših različitih resora živi oko 650 tisuća Hrvata.

Riječ je o potomcima naših iseljenika koji su u različitim fazama 20. stoljeća odlazile u Latinsku Ameriku”, kazao je premijer potom prokomentirao razgovor s Borićem, čileanskim predsjednikom hrvatskih korijena.

“Jučer smo razgovarali, vrlo je pozitivan prema domovini svojih predaka, a i brojni drugi akteri u političkim povijestima nekih država Latinske Amerike bili su potomci hrvatskih iseljenika”, kazao je.

Poboljšanje trgovine s Argentinom

Premijer je kazao kako je razgovarao i s predsjednikom Argentine, koja poput Hrvatske želi ući u OECD. “Htio sam vidjeti kako idu njihove pripreme s obzirom na zahtjevne fiskalne, ekonomske i financijske prilike u Argentini. Kod njih je inflacija oko 100 posto pa nije loše vidjeti kako se jedna velika zemlja nosi s ovakvom krizom”, kazao je te dodao da Hrvatska s Argentinom želi unaprijediti trgovinu.

Premijer je otkrio kako Vlada planira poboljšati trgovinu sa zemljama Latinske Amerike. “Naslanjamo se na izvoz i trgovinu koja sada postoji, ona je u različitim proizvodima i uslugama koji se odnose na sektore od industrije pa do energetike, posebno uvodimo ribu i riblje prerađevine iz tih zemalja, tako da ćemo nastojati pomoći i kroz određene financijske instrumente dati doprinos razvoju tih odnosa”, kazao je premijer.

Premijer je kazao i kako se još uvijek dogovara paragraf o stavu ovog skupa prema ruskoj agresiji na Ukrajinu. “Neke od ovih zemalja imaju određene rezerve, ali to nije nešto što je nepoznato, to se nerijetko reflektiralo, osobito u različitim rezolucijama na razini Ujedinjenih naroda. Ovakvi sastanci su dobri da približimo stajališta”, kazao je premijer.

‘Čuli ste Milanovićev stav’

Premijer je komentirao i zahtjev opozicije upućen predsjedniku Milanoviću za održavanjem izvanredne sjednice Hrvatskog sabora na temu aktualne plinske afere i štrajka u pravosuđu. “Oporba ima pravo koristiti sve instrumente i mehanizme. To pravo nije njihovo, to pravo pripada predsjedniku Republike po Ustavu. Čuli ste njegov stav o takvoj inicijativi. To nije na nama da odlučujemo što će se tu dogoditi.

Prošloga tjedna imali smo više od sedam ili osam sati rasprave u Saboru na nadležnom Odboru za gospodarstvo gdje su bili svi ključni ljudi vezani za ovu temu. Puna transparentnost, sve čelne osobe, na tom Odboru su bili svi akteri koji su tamo trebali biti i podnijeli su pismena izvješća, od ministra Filipovića preko predsjednika Uprave HEP-a, Plinacroa, čelnog čovjeka HROTE-a, HERA-e.

Ta rasprava je pokazala stav hrvatske Vlade i svih aktera da nam je u interesu rasvijetliti ovu situaciju s viškovima plina do kraja. Ne vidim da bi se tu nešto posebno novoga ili drugoga uspjelo saznati na nekoj plenarnoj raspravi. Zato je dobro da je rasprava održana prije nego je zaključena sjednica Sabora”, kazao je premijer.

O štrajku u pravosuđu

Premijer je komentirao i štrajk u pravosuđu te kazao kako Vlada sedam godina povećava kvalitetu života građana te da se vide mjerljivi rezultati. “Ako znamo da je u vrijeme našeg mandata prosječna plaća narasla za 50 posto, da je medijalna narasla za 45 posto, minimalna za 70 posto, prosječne mirovine narasle su skoro za 40 posto.

Ako pogledamo plaće službenicima i namještenicima u pravosuđu onda ćete vidjeti da im je plaća u razdoblju od 2011. do 2015. rasla za manje od 10 eura, dok je u našem mandatu rasla za ili oko 64 posto ili u nekim određenim mjestima za čak 70 posto. U zadnjih mjeseci je kod velikog dijela službenika narasla za 23 posto.

Zadnje povećanje koje je bilo unaprijed dogovoren i zajednički usuglašen potez između Vlade i reprezentativnih sindikata je da smo postigli dogovor i to prije nego što će Sabor na prijedlog Vlade donijeti novi Zakon o plaćama državnih i javnih službi, a to je da se da jedan dodatak koji nije privremen nego je trajan, kao ulog u buduće više plaće”, kazao je premijer.

‘Želimo da sudovi funkcioniraju’

Istaknuo je kako su iz tog razloga nedavno povećali plaće pravosudnim službenicima za 100, 80 ili 60 eura. “Ljudi koji su u štrajku, mi ga poštujemo, dobili su plaću u srpnju za lipanj 100 eura veću. To je nekome značilo da je on tu svoju plaću dobio 18 posto veću nego mjesec prije i tako smo pokazali da želimo, i kroz dogovor s reprezentativnim sindikatima, da korist imaju i oni koji nisu formalno pregovarali.

Apeliramo na sve, osobito na predstavnike Sindikata i sve zaposlenike u pravosuđu da realno pogledaju što je sve Vlada učinila s ciljem da im kvaliteta života bude bolja”, kazao je. Premijer je kazao i kako je ministar pravosuđa Ivan Malenica nudio niz rješenja te da su i dalje otvoreni za razgovore sa sindikatima.

“Želimo da pravosuđe i sudovi funkcioniraju normalno. Namjera je Vlade da kao što smo do sada svaku takvu situaciju rješavali, da se riješi i sada. To sigurno nije razlog za izvanrednu sjednicu Sabora. To je jedna malo neuobičajena, ali redovita situacija gdje ljudi u jednom sektoru traže više od onoga što je u ovom trenutku bilo ponuđeno, s jasnom ambicijom da imaju koristi”, kazao je premijer.

Napao Radovana Dobronića

Premijer se još jednom kratko osvrnuo na plinsku aferu te kazao kako se oko nje još uvijek slaže mozaik. “Ovo je bila kompleksna tema koja je mnoge zatekla. Uzimamo određeno vrijeme da sve ispitamo do kraja”, kazao je.

Zatim se vratio na štrajk u pravosuđu te napao predsjednika Vrhovnog suda Radovana Dobronića. “Budući je prije dan-dva i predsjednik Vrhovnog suda poprilično oštro napao Vladu i stavio teret odgovornosti na nas, moram odgovoriti. Predsjednik Vrhovnog suda ima svoje nadležnosti sukladno zakonu, ali sukladno našem zakonskom okviru on nije niti političar, niti dio izvršne vlasti, niti sindikalni povjerenik.

To su tri stvari koje se mogu iščitati iz njegovog nastupa, koji idu preko onoga što bi bila skrb o funkcioniranju sudstva i to po mom sudu nije dobro”, kazao je premijer. “Dovodimo se u situaciju da izvršna vlast ne bi mogla reći ‘a’ bilo kome tko je u grani vlasti koja se zove sudstvo, dok se eto sudstvo može staviti u cipele političara, izvršne vlasti i sindikalnih povjerenika i prebaciti odgovornost na nas”, kazao je premijer.

‘Dobronić je izrekao laž’

Premijer je kazao kako je Dobronić u svom jučerašnjem istupu iznio laž. U svojoj izjavi rekao je veliku politikantsku izjavu koja je za mene laž, gdje je išla medijska insinuacija da je Vlada poslala interventnu na štrajkaše što je potpuna neistina.

Ako je netko otvoren za razgovore sa svim mogućim akterima, mi smo otvoreni. Nema primisli da bi za bilo koje štrajkaše iz kvazi straha od naroda, to su teze koje se danima plasiraju, pa ih on opet otvara, mi smo to oštro demantirali. Demantirala je policija, ja i Božinović.

Da predsjednik Vrhovnog suda ide s politikantskom tezom koja je narativ oporbe da se nama nanese neka politička šteta, to ne prihvaćam. Kad zasjeda sjednica Vlade postoji određena grupa ljudi iz policije koja osigurava zgradu dok traje sjednica i to je uobičajena situacija”, kazao je premijer. “Neprihvatljivo mi je da si predsjednik Vrhovnog suda dopušta takvu diskvalifikaciju izvršne vlasti i de facto politički napad na Vladu što nije normalno”, dodao je.

‘Napravili smo više nego se sugeriralo’

Premijer je kazao kako je u izvješćima Vrhovnog suda bila želja da se plaće službenicima povećaju za otprilike 30 posto, te još jedno ponovio da ih je Vlada u svom mandatu uvećala za 64 ili 70 posto. “Mi smo napravili i više od onoga što je Vrhovni sud u izvješćima sugerirao.

Ti ljudi koje poštujemo i razumijemo njihovu situaciju su dio državnih službenika i namještenika. Takvih državnih službenika i namještenika istih ili sličnih poslova ima jako puno i kao Vlada moramo voditi računa o cjelini. Ministar pravosuđa će nastaviti dijalog da se pronađe rješenje”, kazao je Plenković.