Nekad je nužno odabrati stranu

Priča djedice koji je zatekao svoju kuću u drugoj državi možda najbolje demonstrira rusko-gruzijski konflikt

Kako se bliži referendum o pristupanju Južne Osetije Rusiji rastu tenzije

FOTO: Screenshot/CNN

Sa sjekirom u ruci, 82-godišnji Dato Vanishvili hoda gore-dolje po snijegu, zarobljen u svom vlastitom dvorištu. Okružen bodljikavom žicom, ovaj sijedi čovjek siječe grane u svom voćnjaku kako bi si osigurao ogrijev da lakše podnese gruzijsku zimu.

“Ne puštaju me da odem. Zaglavio sam ovdje. Što da radim? Nemam hrane, kruha, nemam ništa. Što da radim? Da se ubijem?”, govori za CNN.
Gruzijac Vanishvili je živi primjer očaja koji je uzrokovao rusko-gruzijski konflikt, žrtva je situacije koju Gruzija naziva “linijom okupacije”. Njegova kuća nalazi se na problematičnoj liniji koja dijeli Gruziju od Južne Osetije.

Prije pet godina Vanishvili je otišao iz svoje kuće da bi riješio neke stvari u lokalnom selu, a kada se vratio zatekao je vlastitu kuću okruženu bodljikavom žicom i odjednom se našla u drugoj državi. “Rekli su ‘Ovo je ruski teritorij, pa ako ne želiš biti u Rusiji, napusti ovo poručje’. Ja sam iz Južne Osetije u Gruziji, ja sam Vanishvili, gruzijski državljanin!”, ispričao je gospodin Dato za CNN.

‘Ako pređem žicu, uhitit će me’

Rekao je da je suočen s nemogućim izborom: napustiti svoj dom ili izgubiti kontakt sa zemljom koju voli. Sada žilet žica prolazi kroz njegov vrt, ograđujući Vanishvilija, njegovog unuka i ženu te ih drži zarobljenima u vlastitom domu. “U klopci sam. Ako pređem žicu, uhitit će me i morat ću platiti kaznu. Promatraju me.”, tvrdi ovaj djedica.

Jedini put kada vidi susjede je dok dođu oplakivati svoje rođake koji su pokopani na groblju s druge strane njegovog zemljišta; kako ne mogu ući unutra, zamole ga da položi cvijeće u njihovo ime, a ponekad mu donesu pakete pomoći kao zahvalu.

Obitelj Vanishvili je odsječena ne samo od svojih prijatelja i ostalih članova familije, već su odsječeni od osnovnih životnih potreba poput struje i plina te su prepušteni drvima kao sredstvu za grijanje. “Moj život je sve gori i gori. Pomozite mi ako možete”, zavapio je Vanishvili s druge strane žičane ograde. Ali malo tko u Gruziji može učiniti nešto po ovom pitanju.

Rusija stvara novu granicu unutar bivše sovjetske republike

Vanishvili je samo jedan od žrtava onog što promatrači Europske unije nazivaju ruskom “borderizacijom” – tvrde da Rusija stvara novu granicu unutar bivše sovjetske republike. Dom Meraba Mekarishvilija nalazi se blizu malog seoca Dvani koje je bilo bombardirano 2008. godine tijekom konflikta između Gruzije i Rusije, ali on je odlučio da će ostati živjeti tamo.

Zatim su došli Rusi i ogradili cestu, ostavljajući kuću koju je njegov otac sagradio na jednoj strani žice, a njihovu obiteljsku zemlju na drugoj strani. Rekao je da su mu dali izbor: postati građanin Južne Osetije ili se preseliti.

Odrekao se svoje kuće i živi blizu na onome što je ostalo od njegovog zemljišta gdje gradi novu kuću skupljajući bilo koji materijal na koji naiđe.

Prije zarađivali od stočarstva, sada bez ikakvih prihoda

Tamara Qoreli živi na ničijoj zemlji sa svojim mužem i dvoje unuka, njihov dom je stisnut između gruzijske granice i ruske kontrolne točke te je nadgledan od vojnika ruske granične baze. Kaže da je život puno teži nakon rusko-gruzijskog rata.

“Prije je bilo dobro. Zarađivala sam za život tako što sam imala krave, ali nakon rata imam samo jednu kravu, koju vodim okolo na užetu, zato što su okolo minska polja. Prije sam imala svoju plaću, a sada je nemam. Nemamo penzije, socijalne pomoći, nemo apsolutno ništa”, ispričala je Qoreli.

Promatračka misija EU-a patrolira onime što je službeno poznato kao Administrativna granična linija između Gruzije i Južne Osetije i Abhazije, regija koje su se odcijepile. Promatrači kažu da se posljednjih godina ta linija pomiče naprijed gutajući seljačka imanja.

Linija razgraničenja stalno se pomiče naprijed

“Na mnogim mjestima ljudi ne znaju gdje se nalazi linija. Granica je ustanovljena na terenu, ali to nije službeno. Ta linija je jako fluktuirajuća. Ne znamo koliko daleko se ta granica može pomicati zato što nikad nije bila priznata, nikad se nije pregovaralo o njoj”, izjavio je šef promatračke misije Europske unije Kestutis Jankauskas za CNN i dodao da se najverojatnije bazira na starim sovjetskim mapama iz 1980-ih godina.

Promatrači kažu da je svako pomicanje granice kršenje međunarodnog prava. Samo Rusija, Nikaragva, Venezuela i otočna država Nauru su priznali Abhaziju i Južnu Osetiju kao nezavisne države.

Rusija tvrdi da je njezina vojska tamo bila pozvana da dođe; promatrači navode broj od 18 ruskih graničnih baza i četri vojne baze koje se nalaze na teritoriju koji međunarodna zajendica smatra da pripada Gruziji.

Ruske baze znak su da Rusi ovdje namjeravaju ostati

Ruske pogranične baze s čuvarima su počele nicati u Južnoj Osetiji 2009. godine, svaka od njih je dom za 30 do 50 vojnika, a postoje i četvrti za oženjene parove i obitelji kao i igrališta za djecu.

Lokalni stanovnici kažu da su te ruske baze znak da Rusi ovdje namjeravaju ostati. Putovanje reportera CNN-a u ovo područje povećalo je visoke tenzije i sumnjičavost s obje strane granice; njihov posjet bio je dopušten samo u društvu gruzijskih snaga sigurnosti ili promatrača EU-a.

CNN se, kako pišu, obratio službenicima Južne Osetije i Kremlju vezano uz optužbe da lokalni ljudi gube svoju zemlju, ali do sad nisu dobili nikakav odgovor.

Referendum o pristupanju Rusiji

Prošlo je 25 godina od kada je Gruzija dobila neovisnost od Sovjetskog saveza; i otad traje težak odnos ove zemlje sa susjednom Rusijom. U 2008. godini sukob između ove dvije zemlje je kulminirao petodnevnim ratom, nakon što su separatisti iz Južne Osetije napali gruzijske mirovne promatrače.

Zatim je Gruzija poslala vojne trupe u Južnu Osetiju, a Rusija je odgovorila neprijateljskim ulaskom svoje vojske na teritorij Gruzije. Kada je sukub završio, ruska vojska se povukla u Južnu Osetiju koju oni vide kao neovisnu državu.

A u 2017. odnosi bi se mogli još dodatno zakomplicirati zbog poteza koji povlači paralelu s aneksijom Krima, Južna Osetija će održati referendum o pripajanju Rusiji.

Kremlj diplomatski šuti o ovom pitanju

Kremlj ostaje tih vezano uz ovo glasanje, niti pozdravljajući niti odbacujući referendum. Ruska državna novinska agencija TASS citira glasnogovornika Kremlja Dmitryija Peskova: “Neću komentirati ovo pitanje, to nije naša stvar”.

Ali, taktička podrška Rusa je jasna: u travnju 2016. ruska Duma ratificirala je sporazum o demokratizaciji državne granice s Južnom Osetijom.

Kako se tenzije povećavanju, i Rusija i Gruzija su održale vojne vježbe pozirajući jedna pred drugom na problematičnoj granici.