Priča se da je HRT-ov velebni film o sinjskoj alci jako cenzurirala desnica, a mi smo o tome porazgovarali s autorima
Film će biti prikazan 8. kolovoza, a već je okružen brojnim kontroverzama
Dok se čeka prikazivanje (8. kolovoza) 70-minutnog filma dokumentarno igrani film ‘Alka’, u kojem je sudjelovalo više od 1200 statista, a koji se trenutno nalazi u postprodukciji gdje se, prema riječima urednika i scenarista Vladimira Brnardića, završava korekcija boja i ubacuju računalno napravljene animacije, počele su curiti priče o cenzuri, prešućivanju, isticanju određenih i izbacivanju nekih drugih činjenica, ljudi i događaja iz filma. Ipak, ovo nije prvo spominjanje ‘Alke’ u lošem svjetlu.Prije mjesec i pol dana, nešto manje zapaženo prošla je vijest o podnošenju usmene ostavke Roberta Zubera na mjesto rukovoditelja Odjela Dokumentarne produkcije HRT-a, navodno zbog sukoba s pomoćnikom ravnatelja za program Željkom Rogošićem upravo oko ‘Alke’.
Ostavke na HRT-u zbog filma
Iz komunikacijskih službi HRT-a dobili smo potvrdu da je Zuber ipak još uvijek na poziciji rukovoditelja, ali nismo dobili izravan odgovor na pitanje je li istina da se Rogošić želio miješati u sadržaj filma.
Zuber nam je odgovorio da od “samoga početka razvijanja ideje o dokumentarno-igranome filmu Alka pa sve do danas – pred njegovu premijeru” podržava “njegove autore – scenariste kolege Brnardića, Čokolića i Dleska, redatelja Dražena Žarkovića te, također, kolegu Vladimira Brnardića i u funkciji urednika filma”. Dodao je kako je on sam tijekom realizacije projekta cijelo vrijeme imao potporu svojih “nadređenih, kolegice Jasmine Božinovske te kolegice Marije Nemčić”, ali se Rogošić ne spominje.
Sličan smo odgovor dobili i od Brnardića koji nam je poručio da su Zuber i rukovoditeljica Produkcijskih odjela Božinovska od samog početka čvrsto stajali uz ovaj projekt te da su punu podršku imali i od rukovodstva HRT-a. Međutim, odgovor na direktno postavljeno pitanje o Rogošiću opet nismo dobili.
Iako u opisu ‘Alke’ jasno stoji da je to zajednički projekt HTV-a i VAD-a, iz Društva nam uopće nisu htjeli komentirati medijske napise, optužbe niti sadržaj filma. “Nemamo mi o tome što pričati. Trenutno se radi 20 projekata povodom 300. obljetnice Sinjske alke za ovaj grad. Nekome očito nije drago što se to događa. Nazovite HRT i njih pitajte sve o filmu”
Po svemu sudeći, Rogošić nije jedini za kojeg se tvrdi da je htio utjecati na to što će se u filmu prikazati, a što ne. Tjednik Nacional objavio je ovaj tjedan članak koji kaže da je film ‘Alka’ cenzuriran na inzistiranje radikalne desne frakcije unutar Viteškog alkarskog društva.
Može Norac, ne može Preost
Iz filma je navodno izbačen višestruki alkarski slavodobitnik Ognjen Preost, dok se za spominjanje vojvode Mirka Norca našlo mjesta, a prešućeno je i vrijeđanje tadašnjeg predsjednika Stipe Mesića od strane članova VAD-a 2000-ih. Iako u opisu ‘Alke’ jasno stoji da je to zajednički projekt HTV-a i VAD-a, iz Društva nam uopće nisu htjeli komentirati medijske napise, optužbe niti sadržaj filma.
“Nemamo mi o tome što pričati. Trenutno se radi 20 projekata povodom 300. obljetnice Sinjske alke za ovaj grad. Nekome očito nije drago što se to događa. Nazovite HRT i njih pitajte sve o filmu”, poručio nam je predsjednik Viteškog alkarskog društva Stipe Jukić, koji očito smatra da Društvo nema dužnost komentirati optužbe o cenzuriranju filma, čak ni ako se radi o njihovu vlastitom projektu.
Priopćenje Alkara i HRT-a
Ipak, dan nakon što smo kontaktirali Jukića poslano je zajedničko priopćenje HRT-a i VAD-a u kojem se ograđuju od svih medijskih napisa o cenzuri i prešućivanju te objašnjavaju da povijest Sinjske alke u različitim državnim sustavima uopće nije ni trebala biti glavna tema filma.
“To je naznačeno tek u osnovnim crtama zbog zajedničkoga nastojanja Viteškoga alkarskog društva i Hrvatske radiotelevizije da se tako velike obljetnice ne politiziraju. U tu se problematiku nije dublje ulazilo ni zbog same koncepcije filma, njegova trajanja i scenarija.
Stoga nikakve insinuacije o tome da je tzv. rigidna desnica izbacila alkara Ognjena Preosta iz filma te da je prešućeno vrijeđanje bivšega hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića ne stoje”, piše u priopćenju i dodaje se da se od alkarskih slavodobitnika ionako spominje samo najtrofejniji alkar Nikola Cerinić, dvanaesterostruki pobjednik Alke s kraja 19. stoljeća. “Težište samoga filma je na igranim dijelovima koji prikazuju osmanlijsku opsadu Sinja, koja na takav način još nikada nije bila prikazana, te na načinu održavanja bare, čoje i alke”, potvrdio nam je Vladimir Brnardić.
Iz Ureda bivšeg predsjednika Mesića rekli su nam da on ne može komentirati slučaj jer je na godišnjem odmoru. Što se Preosta tiče, on je bio proglašavan Šuškovim i Mesićevim miljenikom među alkarima, ali je ostao zapamćen po tome što 2001. godine nije htio sudjelovati u prosvjedima alkara protiv državne vlasti,
Na situaciju se odlučio osvrnuti i Zuber. “Što se pak tiče špekulacija jednoga tjednika o tome kako se u dokumentarno-igranome filmu Alka provela cenzura iz političkih razloga, moram istaknuti kako je taj projekt realiziran isključivo prema konceptu i scenariju spomenutoga autorskog trojca. Dovršen, predan i odobren scenarij realiziran je bez ikakve dodatne intervencije”, rekao nam je Zuber.
Ipak, Brnardić kaže da je suradnja s VAD-om bila izvrsna i da je „Viteško alkarsko društvo od samoga početka bilo upoznato i s idejnom koncepcijom filma i sa scenarijem na temelju kojega je i potpisan ugovor o suradnji“, a poslije su „na kontrolnoj projekciji, zajednički utvrdili da je scenarij poštivan“.
Najtrofejni alkar
Iz Ureda bivšeg predsjednika Mesića rekli su nam da on ne može komentirati slučaj jer je na godišnjem odmoru. Što se Preosta tiče, on je bio proglašavan Šuškovim i Mesićevim miljenikom među alkarima, ali je ostao zapamćen po tome što 2001. godine nije htio sudjelovati u prosvjedima alkara protiv državne vlasti, a u znak potpore tada optuženom alkarskom vojvodi Norcu. Odlukom samog Norca, kasnijen osuđenog za ratni zločin, degradiran je s pozicije kopljanika na poziciju pratnje te je nakon toga prestao imati veze s Alkom.
Ostvario je uspješnu vojnu karijeru, ali je na kraju 2013. godine, kao zamjenik ravnatelja VSOA-e zajedno sa svojim šefom Darkom Grdićem, optužen za pronevjeru milijunskih iznosa, a suđenje zatvoreno za javnost još je u tijeku.
Međutim, s pet pobjeda u Alki 90-ih godina možda nije najtrofejniji alkar ikad, ali je najtrofejniji živući alkar koji je svoje pobjede ostvario u nevjerojatno kratkom roku pa ostaje malo nejasno kako se u filmu nije našlo mjesta spomenuti toliko bitnu figuru za ovu vitešku igru.
Svi ne bi stali
Situaciju oko Preosta i Norca u filmu je pokušao razjasniti i Brnardić stavljajući naglasak na različite uloge u viteškoj igri koje su njih dvojica imala. Kaže kako su htjeli napraviti “prigodan film koji će imati trajnu vrijednost i neće podlijegati dnevnopolitičkim potrebama”. “Stoga se i nekadašnji alkarski vojvoda Mirko Norac u filmu navodi samo kao jedan u nizu alkarskih vojvoda poput Vicka Grabovca, Marka Buljana, Peke Bogdana i Brune Vuletića, koji su obilježili Sinjsku alku.
Iz filma nije ‘izbačen’ Ognjen Preost jer scenarijem nije bilo ni predviđeno da se posebno ističe koji od slavodobitnika jer onda ne bi stali svi koje bi trebalo spomenuti”, uvjerava nas Brnardić.
U cijelom 20. stoljeću veza alkara s državnim poglavarom nije ostvarena samo u slučaju Stipe Mesića. Sve ostale, pa tako i ustaškog poglavara Antu Pavelića, alkari su priznavali.
Autori filma, kako Brnardić sam kaže, nisu se bavili političkim životom Sinjske alke „jer za to u filmu jednostavno nije bilo dovoljno vremena“, iako bi bilo zanimljivo „napraviti dokumentarni film ili čak serijal o Sinjskoj alki i politici jer materijala za to je uistinu dovoljno, a za tu temu uvijek vlada veliko zanimanje“.
Alka je kroz povijest bila premrežena politikom i zapravo se i održala 300. godina jer se bavila politikom i politika se bavila njome. Naime, alkari su su uvijek držali čvrsto uz državne vođe, bez obzira na sustav i ideologiju. Povjesničar Ivan Kozlica, autor knjige “Alka u politici – politika u Alki”, čiji je podnaslov “Sinjska alka i ratovi dvadesetog stoljeća“, u jednom je intervjuu objasnio da u cijelom 20. stoljeću veza alkara s državnim poglavarom nije ostvarena samo u slučaju Stipe Mesića.
Alkari uz Pavelića
Sve ostale, pa tako i ustaškog poglavara Antu Pavelića, alkari su priznavali. „Najzanimljivije iz toga razdoblja je jedinstveni filmski materijal alkara snimljenih u boji na Trgu sv. Marka u Zagrebu prigodom proslave prve obljetnice NDH-a 1942. godine. Taj materijal trebao bi se čuvati u Kinoteci Hrvatskoga državnog arhiva, ali ondje ga nisu uspjeli pronaći, pa ga u filmu nažalost imamo samo u crno-bijeloj varijanti“, rekao je scenarist Brnardić.
Knjiga povjesničara Kozlica uvelike je pomogla „u nekim stvarima“ u filmu, a sam Kozlica u filmu i govori o povezanosti Alke i politike, kaže nam Brnardić. Nas je zanimalo slaže li se s Kozlicom, koji je jednom prilikom rekao da su upravo jugoslavenska razdoblja, a ne na primjer razdoblje NDH, najproblematičnija, a posebno je istaknuo doba komunističke vladavine kao najcrnje razdoblje u povijesti Alke, ali Brnardić nam nije dao direktan odgovor na to pitanje.
Uostalom, na brojna pitanja o ovom filmu nismo dobili odgovor. Unatoč curenju informacija o cenzuri i prešućivanju, službeni kanali jako se trude prikazati ‘Alku’ kao apolitičan film sa spektakularnim igranim scenama, što ako uistinu jest takav, s obzirom na jako politiziranu prošlost i sadašnjost same Alke i nema previše smisla.