Pročešljali smo programe svih kandidata za šefa DORH-a. Turudić bi se bavio premijerovom omiljenom temom, terorizmom

Odvjetnik Dragičević predstavio je program, koji broji osam stranica, a koji se sastoji od četiri ključne točke: zaštite imovine Republike Hrvatske, povećanje efikasnosti rada DORH-a, transparentnost postupanja DORH-a i posebni pozor na kaznena djela iz domene ratnih zločina, koruptivna kaznena djela i ona koja su vezana uz zlouporabu europskih fondova.

Reorganizacija sustava

Dragičević ističe da je jedna od glavnih zadaća DORH-a zaštita državne imovine, pogotovo one iz SFRJ, i naglašava potrebu za rješavanjem neriješenih imovinsko-pravnih odnosa, te pitanja poput pomorskog dobra ili međunarodnih arbitraža.

Kao državnom odvjetniku jedan od ciljeva bila bi mu reorganizacija sustava na svim razinama kako bi se povećala efikasnost, inzistirao bi na digitalizaciji sustava, stručnom usavršavanju kadrova i angažmanu vanjskih stručnjaka “koji uživaju veliki ugled u javnosti i stručnoj zajednici u svrhu otkrivanja kaznenih djela”.

Transparentnost bi riješio uspostavljanjem posebne funkcije glasnogovornika DORH-a te svih Općinskih i Županijskih odvjetništava, a poseban naglasak u radu stavio bi na kaznena djela iz domene ratnih zločina, korupcije i zlouporabe europskih fondova.

Jačanje povjerenja u DORH

Sudac Turudić u svom se programu na osam stranica bavi statistikom DORH-a, navodi da je percepcija rada pravosuđa i državnog odvjetništva u cjelini loša, te daje svoje viđenje koji problemi utječu na takvu percepciju, ističući da je najčešći razlog tome dugotrajnost postupaka. Turudić navodi i da je državno odvjetništvo suočeno s kadrovskom devastacijom na svim razinama, da nedostaje financijskih istražitelja i drugih stručnjaka, te da je potrebno raspisati oglase za posao i zaposliti kadar koji nedostaje.

Između ostalog, zagovara ideju protočnosti kadrova unutar pravosuđa te jednostavnije mogućnosti da državni odvjetnici i suci nakon određenog vremena mijenjaju sud za državno odvjetništvo i obrnuto. Zalaže se za značajna poboljšanja u materijalnim uvjetima rada, prostornih kapaciteta, tehničke podrške i informatičke opreme, a smatra i kako bi se sjedište USKOK-a zbog praktičnosti trebalo nalaziti bliže zgradi DORH-a u zagrebačkoj Gajevoj ulici, a ne biti dislociran kao što je trenutno slučaj.

Po pitanju USKOK-a, u programu je ponudio svoje viđenje kako bi ta organizacija trebala funkcionirati, objasnio je i kako bi po uzoru na Visoki kazneni sud trebalo osnovati Visoko državno odvjetništvo, naveo da treba dovršiti započeti program povećanja plaća državnih odvjetnika i njihovih zamjenika, te ustvrdio kako je potrebno unutar odjela državnih odvjetništava osnovati odsjeke koji bi se bavili “suzbijanjem terorizma i kaznenih djela s međunarodnim obilježjima”.

U zaključnom dijelu ističe kako je radom unutar sustava potrebno na svim razinama “ojačati povjerenje građana kako u državne institucije, tako i u državno odvjetništvo”, te da je nužno poduzimati mjere koje će stvoriti podlogu za učinkovito djelovanje DORH-a.

Naglasak na odnose s javnošću

Kalabrić u programu na 16 stranica bavi se kadrovskim stanjem u DORH-u, materijalnim i financijskim uvjetima rada, te kaznenim djelima vezanima uz kazneni odjel i građansko-upravni odjel te radom ureda glavnog državnog odvjetnika.

Zamjenik šefice DORH-a navodi da je potrebno obnoviti državnoodvjetnički kadar, uložiti više financijskih sredstava u rad DORH-a i smještajne kapacitete, osuvremeniti ga i bolje opremiti državna odvjetništva IT opremom.

Posebnu pažnju, navodi, posvetit će radu na predmetima iz područja gospodarskog kriminaliteta, te nudi svoja rješenja za procesuiranje ratnih zločina, arbitražne sporove i za osnaživanje rada USKOK-a.

Kalabrić navodi da će pažnju posvetiti i odnosima s javnošću gdje će inzistirati na “proaktivnom pristupu” i “argumentiranom reagiranju Državnog odvjetništva Republike Hrvatske na javno objavljene stavove u kojima se iznose netočne informacije o radu državnog odvjetništva, a sve s ciljem otklanjanja negativne percepcije i boljeg uvida javnosti u rad državnog odvjetništva”.

‘Stanje se nije poboljšalo’

Osim Kalabrića, i Wagner je poslao opsežan program na 17 stranica. U njemu piše da u odnosu na program koji je priložio 2020., kada je izabrana Hrvoj-Šipek, “nemam nešto bitno novoga za dodati jer se stanje u državnoj odvjetništvu u cjelini, na žalost, nije poboljšalo na ključnoj poziciji, a to su kadrovi i percepcija javnosti”. Dodaje da se stanje pogoršalo.

Smatra da je prvi zadatak državnog odvjetnika promijeniti percepciju službe u javnosti upornim, zakonitim i transparentnim radom, ističe da je kadrovska politika bitna i da je važno dovesti “mlađe ljude koji imaju više stručne i životne energije”, te naširoko objašnjava svoje strateške ciljeve i što će sve učiniti ukoliko dođe na funkciju.

U njima navodi inzistiranje na kompetentnim stručnjacima, kvalitetnoj administrativnoj podršci, promjeni percepcije Državnog odvjetništva u javnosti, kadrovskom ekipiranju i stalnom nadzoru rada zagrebačkih državnih odvjetništava.

“Glavni državni odvjetnik se ne treba truditi svidjeti svima, ali ne smije niti bježati od javnosti i zatvoriti se u svoj ured u uvjerenju kako će lakše ‘preživjeti’ mandat. Onaj državni odvjetnik kojega svi vole zasigurno više radi na dojmu o sebi nego o svojim zadaćama”, zaključuje Wagner.