Profesori s FPZG-a su proveli istraživanje i ustanovili kako bi 61 posto ljudi zabranilo komunističke simbole, a 45 posto ustaški pozdrav
Pokazalo je to istraživanje unutar porjekta koji su proveli
Svega 45 posto građana podržava zabranu ustaškog pozdrava “Za dom spremni”. S druge strane, komunističko znakovlje bi kažnjavalo 61 posto njih. Pokazalo je to istraživanje koje je provedeno unutar projekta “Govor mržnje u Hrvatskoj”.
Rezultati su predstavljeni na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, a predstavili su ih profesori Nebojša Blanuša, Enes Kulenović i Zoran Kurelić. U istraživanju je sudjelovalo 1000 ispitanika, a istraživači su odgovore ispitanika na upite o komunističkim simbolima i pozdravu “Za dom spremni” povezali s drugim odgovorima o religiji, povijesnim ličnostima, demokraciji.
Dalmatinci i Slavonci nisu za zabranu ustaškog pozdrava
Tako su pronašli određene poveznice, primjerice, oni koji smatraju da su društvu potrebne snažne vođe uglavnom su oni ispitanici koji ne bi zabranili “Za dom spremni“ te koji podržavaju Franju Tuđmana. Rezultati su ukazali i na to da su građani skloni zabranama izrazito izrazito nezadovoljni demokracijom, dok ispitanici koji nisu skloni zabranama uglavnom dolaze s desnog spektra.
Što se tiče preferiranja političkih stanaka, postoji jaz između birača opozicije koji bi zabranjivali fašističke simbole, dok su oni koji ne podržavaju sankcioniranje pozdrava “Za dom spremni” uglavnom skloniji HDZ-u. Zabranu tog pozdrava ne podržavaju ljudi skloniji religiji. Što se tiče regija, ispitanici iz sjeverne Hrvatske te Istre, Primorja i Gorskog Kotara skloniji su kažnjavaju “Za dom spremni”, za razliku od stanovnika Dalmacije i Slavonije koji ustaški pozdrav ne bi zabranili. Istraživači to pripisuju posljednicu ratnih događanja.
Razlike obzirom na politički svjetonazor
“Tu su razlike i s obzirom na politički svjetonazor. Najmanje bi zabranjivali oni koji sebe identificiraju s nacionalizmom, a oni koji bi najviše zabrinjavali su liberali. Čak 61 posto smatra da bi trebalo zabraniti komunistička obilježja, što je neka vrsta obračunavanja s prošlošću“, rekao je profesor Blanuša koji inače na FPZG-u predaje kolegije o političkoj i socijalnoj psihologiji te o povijesti nacionalizma.
U sklopu projekta predstavljen je i zbornik naslova Govor mržnje u Hrvatskoj u kojem se nalaze radovi profesora s Pravnog fakulteta u Zagrebu, Filozofskog fakulteta u Rijeci te FPZG-a. Radi se o prvom multidisciplinarnom, znanstvenom istraživanju fenomena govora mržnje u Hrvatskoj.
U prvoj verziji teksta objavljeno je kako je istraživanje ustanovilo da bi komunističko znakovlje zabranilo 70 posto građana, što je preneseno s portala portala forum.tm. Točna brojka je 61 posto.