Profesorica objasnila tko su teoretičari zavjera o koroni: 'Iz manjih su sredina, mladi, s nižim prihodima'
Često su članovi grupa na društvenim mrežama u kojima se šire takve teorije
Suradnica u istraživačkom timu Pro-facta i profesorica s Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Andrea Vranić, za N1 je govorila o profilima teoretičara zavjera o covidu 19. Utvrdili su, kaže, 16 teorija zavjere te da između osam i gotovo 50 posto sudionika sklono vjerovati u neku od njih.
“Najčešća teorija zavjere kojoj se priklanja 50 posto sudionika je da se manipulira statistikom, odnosno brojevima oboljelih i umrlih. Nakon toga, oko 35 posto smatra da je covid namjerno proizveden kako bi netko imao ekonomsku i političku korist”, objašnjava Vranić.
Istaknula je da je ključna karakteristika osoba koje su sklonije teorijama zavjere – veliko nepovjerenje prema znanosti. Zatim niža znanstvena i medijska pismenost, kao i to da su religiozniji i manje skloni prihvaćati nove ideje.
Osobe između 18 i 29 godina
Vranić kaže i da su u pitanju češće osobe mlađe dobi, između 18 i 29 godina, koje su živjele u manjim sredinama, brojnijim kućanstvima i s nižim primanjima. Istaknula je i utjecaj društvenih mreža.
“U pravilu su korisnici uključeni u neke grupe na društvenim mrežama s ljudima koji slično misle i tu nećete biti izloženi informacijama koje nisu u skladu s vašim mišljenjima i uvjerenjima. To je okruženje koje će potvrđivati ta uvjerenja”, kaže.
Tvrdi i kako niz istraživanja pokazuje da je povjerenje u različite institucije izrazito nisko, a da se najviše povjerenja pokazuje u članove obitelji. “To da ne postoji povjerenje u tako važne aktere kao što su Sabor, policija i javna uprava je poražavajuće”, smatra.
Koliki je utjecaj medija?
Govoreći o utjecaju medija, rekla je kako smatra da je odgovornost medija u senzacionalizmu, u načinu na koji se pišu naslovi ili fotografijama koje se stavljaju, ali da je puno veći problem, po pitanju covida, to što se građanima na neadekvatan način pojašnjavao znanstveni proces, odnosno kako teku znanstvena saznanja.
Ono u čemu se svi sudionici istraživanja slažu, i oni koji su skloni i oni koji nisu skloni teorijama zavjere, je to da je bilo teško živjeti pod mjerama i zatvaranjem. Otprilike 40 posto sudionika reklo je da im je bilo teško ili vrlo teško, rekla je profesorica Vranić.