Prvi put u deset godina broj ljudi koji rade na određeno pao ispod 20 posto. Da nema stranaca, potonuo bi i više
Radikalan deficit radne snage smanjio je broj nesigurnih i kratkotrajnih ugovora. Malo je pomogao i Zakon o radu
Broj radnika koji u Hrvatskoj rade na određeno vrijeme, odnosno imaju kratkotrajne ugovore, smanjuje se i krajem siječnja ove godine udio zaposlenih na određeno vrijeme u ukupnom broju zaposlenih bio je 18,6 posto. Podaci su to Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o osiguranicima koji plaćaju mirovinske doprinose i njihovom radnom statusu.
Od studenoga prošle godine udio zaposlenih na određeno pao je po prvi put u deset godina ispod 20 posto. Prošla godina bila je prva godina u kojoj su od prvog dana u primjeni bila stroža pravila iz Zakona o radu po kojima je broj ugovora na određeno koji poslodavac može potpisati s istim radnikom ograničen na najviše tri. Uz to, radnik kod istog poslodavca može raditi najviše tri godine bez stalnog ugovora.
Kombinacija Zakona o radu i nedostatka radnika
Te izmjene koje je predložilo Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike i koje su na snagu stupile krajem 2022. godine, očito su u kombinaciji s nedostatkom radnika dale rezultate kad je u pitanju smanjivanje nesigurnog zapošljavanja. Desetljeće prije toga broj radnika koji su radili na određeno kretao se od jedne petine do jedne četvrtine svih zaposlenih.
Kad je ministar Marin Piletić predlagao zakon, poslodavačke udruge su isticale da će tvrtke i bez restriktivnih zakonskih odredbi nastojati zadržati radnike, posebice u deficitarnim zanimanjima. Hrvatska je nedostatak radnika imala i 2021. godine pa je sredinom te godine udio ugovora na neodređeno bio gotovo 24 posto. Broj raspoloživih domaćih radnika od tada se dodatno smanjio. Poslodavcima je sve teže bilo pronaći nove radnike ako nakon tri godine nisu željeli potpisati ugovor za stalno s onima koji su već radili za njih. No, na rezultate je sigurno utjecao i Zakon o radu.
Malo tko s burze dobije posao za stalno
Hrvatska ima sve više stranih radnika, a oni potpisuju ugovore na određeno. Takvi ugovori dominiraju i među građanima koji odlaze iz evidencije Zavoda za zapošljavanje nakon što zasnuju radni odnos. Lani je zbog zasnivanja radnog odnosa evidenciju nezaposlenih napustilo više od 119 tisuća građana, a kao i ranijih godina njih više od 86 posto je potpisalo ugovore na određeno. S burze rada najlakše odlaze mladi ljudi, što znači da su oni i dalje najbrojniji među onima koji sklapaju ugovore na određeno.
Uz sve to ukupan broj radnika koji imaju nesigurne ugovore se smanjuje, što pokazuje da su poslodavci radnicima kojima su godinama produžavali kratkotrajne ugovore ipak morali ponuditi stalne ugovore ako kod njih rade dulje od tri godine, ako nisu željeli izgubiti te radnike.
Radnicima na određeno teže do kredita
Najveći udio zaposlenih na određeno bio je 2017. godine, kad je u Hrvatskoj više od četvrtine radnika, odnosno njih 25,7 posto imalo takve ugovore.
Ipak, još uvijek je više od 306 tisuća ljudi zaposleno na određeno, što znači da im je i dalje otežan pristup, primjerice, podizanju kredita. Brojka je to koja odgovara ukupnom broju zaposlenih u tri jadranske županije, Istarskoj, Dubrovačko-neretvanskoj i Splitsko-dalmatinskoj. Među njima je bilo i više od 14 tisuća onih koji su radili na nepuno radno vrijeme.