Putin danas stiže u Budimpeštu; uz pomoć Orbana, pokušat će dodatno poljuljati europske sankcije Rusiji
Politico detaljno kontekstualizira Putinov skori posjet Budimpešti
Ruski predsjednik Vladimir Putin sprema se na rijetki posjet Europskoj uniji. Izbor destinacije, Mađarska, označuje promjenu u strategiji Kremlja nakon izbora Donalda Trumpa, piše Politico. Putin se s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom sastao više puta otkako je Orban došao na vlast prije sedam godina.
Putin je u Budimpešti posljednji put bio 2015. godine. Bio je to njegov prvi posjet Uniji nakon aneksije Krima. Ovogodišnji posjet dio je suptilne promjene u percepciji Mađarske iz pozicije Kremlja. Putin Orbana vidi kao europskeptičnog vođu na europskoj pozornici i koji bi možda bio sprema pogurati micanje europskih sankcija Rusiji.
Simbolička i politička vrijednost posjeta
“Tijekom posljednje dvije godine Orbanu je u ruskim očima porasla važnost”, kaže Andras Deak, istraživač s Instituta za svjetsku u ekonomiju pri Mađarskoj akademiji znanosti. “Tijekom migrantske krize postao je neka vrsta alternative europskom liberalnom mainstreamu.”
Za Kremlj, javni posjet Budimpešti u ovo vrijeme ima i simboličku i političku vrijednost. Putin želi pokazati ruskoj javnosti da je Rusija svjetska sila. Kremlj se nada da će surađivati s novom američkom administracijom i popraviti odnose s europskim partnerima. Kroz ovaj posjet Moskva želi pokazati da Putin nije nepoželjan.
“Budimpešta je jedan od europskih glavnih gradova gdje Putin može biti miran i sastati se s nekim tko dijeli dio njegova pogleda na svijet”, kaže Dmitri Trenin, direktor Carnegie Centra u Moskvi. “Takav prijem dozvoljava Moskvi da tvrdi da svi Europljani ne slijede politiku osude ruskog vodstva.”
Cilj sastanka je osnaživanje protivljenja sankcijama
Formalna agenda sastanka Orbana i Putina je široka, no Putin i njegova pratnja u Mađarsku stižu s jasnim prioritetom: razjasniti i ojačati Orbanovo protivljenje europskim sankcijama Rusiji. “U Rusiji postoji nada da će Orban ustati protiv sankcija, i to ne samo retorički. Rusima je važno pronaći članicu EU koja će to prva učiniti”, kaže Deak.
Hoće li se to doista dogoditi, druga je stvar. “Veliko je pitanje je li Orban voljan to učiniti”, kaže Deak. Orban je izražavao nesklonost sankcijama, ali ni Mađari, ni druge članice Unije, koje su skeptične spram sankcija, poput Cipra, Italije ili Grčke, nikada nisu blokirale njihovu obnovu. Trumpov izbor potakao je nadanja u Moskvi da bi, sa smanjenim pritiskom Washingtona, neke europske zemlje mogle snažnije lobirati za ukidanje sankcija Rusiji.
“Više smo puta izražavali protivljenje, ali nismo htjeli uništavati zajedništvo unutar EU i stavljati veto. Nismo sami, postoje i druge zemlje kojima se sankcije ne sviđaju, no kada je došao dan odluke, našli smo se sami”, rekao je mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó ruskim novinarima.
Trump donosi novu paradigmu
Od kad je došao na vlast, Orban radi na povezivanju s Kremljem, no dolazak Donalda Trumpa na vlast u SAD-u otvara nove mogućnosti za zbližavanje Budimpešte i Moskve. Mađarski premijer pozdravio je Trumpovu pobjedu, rekavši da je to znak nove ere u kojoj će državama biti dozvoljeno da vlastite interese postave na prvo mjesto.
Svijet, kako tumači Orban, dobiva novu paradigmu s više centara moći. Za njega ta paradigma znači da su europske zemlje slobodne slijediti vlastite puteve po pitanjima odnosa s Moskvom. “Nerazumno je, posebno u Europi, ignorirati snagu i priliku koju Rusija predstavlja”, rekao je jednom prilikom. Mađarski susjedi s pozornošću prate Budimpeštine prijateljske geste spram Moskve. Mađarski istočni susjed Ukrajina, koja može najviše izgubiti približavanjem SAD-a i Rusije, posebno je zabrinuta.
Bilateralni odnosi ne smiju biti važniji od NATO-a
“Nadamo se da bilateralni dijalog Mađarske i Rusije neće zaslijepiti vođe susjedne i prijateljske Mađarske, i da će agresore u Ukrajini i dalje držati odgovornima za njihova djela. Vrijednosti se ne bi trebale trgovati zbog biznisa i ekonomskih interesa”, rekla je Ivanna Klympush-Tsintsadze, zamjenica ukrajinskog ministra eurointegracija.
Aneksija Krima bila je “nesumnjivo ozbiljna povreda međunarodnog prava, no sankcije su rezultirale negativnim učincima, ne samo za Rusiju, već i za Mađarsku i cijelu europsku ekonomiju. Sankcije ne vode do pravih rješenja”, rekao je Gergely Gulyás, parlamentarac iz Orbanove stranke. Mađarski ekonomski odnosi s Rusijom vrte se oko proširenja nuklearne elektrane Paks, koju će raditi ruska državna firma Rosatom. Rusija mađarske partnere u projektu financira kreditom od 10 milijardi eura.
Kreatori politika u središnjoj Europi nadaju se da mađarski bliski odnosi s Rusijom neće prerasti u obrambeni izazov. “Gledano iz perspektive obrane, Mađarska je odgovoran saveznik koja izvršava svoje obveze spram NATO-a. Ne vidim mogući negativni utjecaj bliskih odnosa Moskve i Budimpešte na mađarsku ulogu u NATO-u”, rekao je Jan Jireš iz češkog ministarstva obrane.
Putina će u Budimpešti dočekati prosvjednici
No, pobjeda Donalda Trumpa, koji je za NATO rekao da “zastarjeo”, natjerala je da vlade u regiji re-evaluiraju prioritete. “Do sada se dilema za zemlje centralne Europe svodila na to da su SAD daleke, ali pouzdane, a Rusija bliska, ali nepredvidljiva. Putin se sada predstavlja kao odrasla i odgovorna osoba u regiji”, kaže Mark Galeotti, stručnjak za rusku vanjsku politiku.
Kad Putin stigne u Budimpeštu, dočekat će ga prosvjednici i javnost koja, usprkos relativnoj popularnosti Orbanove vlade, nije aktivno pro-ruski orijentirana. Članovi mađarske opozicije strahuju da Orban imitira svoje ruske partnere, posebice po pitanje slobode medija i neprofitnih organizacija.
Kritičari su zabrinuti oko rizika vezanih za nacionalnu sigurnost koji proizlaze iz proširenja nuklearne elektrane Paks. Promatrači ističu širenje dezinformacija u mađarskim medijima kao dokaz o pokušajima Kremlja da oblikuje javno mnijenje. “Ovo je krivi put za našu zemlju. Trebali bi imati bolje odnose s partnerima sa Zapada”, kaže Viktor Szigetvári, vođe jedne mađarske opozicijske stranke.