Rama i Plenković složni oko Kosova: 'Napad su izveli srpski teroristi, Vučićev potez je neprihvatljiv'

Rama je to nazvao herojizacijom ubojica a Plenković poručio da on gotovo podrazumijeva identifikaciju Srbije s napravljenim

FOTO: N1

Danas je u posjetu Hrvatskoj premijer Albanije, Edi Rama. Premijer Andrej Plenković primio ga je u Banskim dvorima gdje su skupa održali konferenciju za medije. Prvi je govorio Plenković koji je pozdravio Ramu i objavio da on ide u Albaniju za dva tjedna u sklopu sastanka Berlinskog procesa. Naglasio je da Hrvatska i Albanija imaju kvalitetne i prijateljske odnose te dodao da je Hrvatska jedna od zemalja koja se zalaže za članstvo Albanije u EU.

Rama je pak kazao da je Hrvatska primjer uspjeha u EU te da je za 10 godina članstva uspjela ući u Eurozonu i u Schengen. „Zamolit ćemo prijatelje u Zagrebu da podijele iskustva koja imaju s nama“, kazao je. Poručio je da je Hrvatska izgradila bazu jako cijenjenih iskustava i znanja te da je Albanija imala puno koristi od hrvatske pomoći u pristupnim pregovorima s EU.

Rama je govorio i o koridoru Vc, na koji bi se Albanija htjela priključiti. Kazao je da je na sastanku bilo govora i o energetici, izgradnji plinovoda odnosno energetskog koridora koji bi, kako je kazao, bio bitan ne samo za regiju nego i za EU. “Članice smo NATO saveza, imamo usuglašene pozicije kada govorimo o ruskoj agresiji na Ukrajinu“, kazao je Rama.

‘Dan žalosti je neprihvatljiv’

Prvo novinarsko pitanje premijerima bilo je kako gledaju na sigurnosnu situaciju na Kosovu nakon upada teško naoružanih Srba u selo Banjska. Pitali su vjeruju li premijeri onome što je o tom događaju izrekao Aleksandar Vučić te vjeruju li procjenama kosovskih vlasti koje tvrde da je cilj napada bila aneksija sjevera Kosova.

Prvi je odgovorio Rama. Kazao je da su “ubojstvo policijskog službenika Kosova od strane kriminalne skupine koja je ušla na teritorij Kosova, i Dan žalosti koji je Beograd proglasio za članove ubijenih iz te postrojbe neprihvatljivi” i da se “moraju osuditi na svim razinama“, kazao je.

Rama je kazao da se Albanija zalaže za mir i da se trudi biti aktivni član međunarodne zajednice, ali i dodao da smatra kako će ovi događaji, napad i proglašenje Dana žalosti, unazaditi postupak normaliziranja odnosa između Srbije i Kosova. Ocijenio je da je jedini put za te dvije zemlje onaj koji zastupaju EU i međunarodna zajednica.

‘Hrvatska snažno osuđuje ubojstvo’

Premijer Plenković je na sve to kazao da Hrvatska snažno osuđuje ubojstvo kosovskog policajca od strane naoružanih skupina „tako opremljenih da je bilo jasno kako je to bila unaprijed planirana operacija.“

“Što se tiče reakcije, smatramo da je ovakav ozbiljan incident prije svega signal da postoje snage koje žele destabilizirati situaciju na Kosovu, jugoistoka Europe. Reakcija EU-a, NATO-a, KFOR-a treba biti jasna i čvrsta, podržati institucije Kosova i s druge strane učiniti maksimalni napor da se spriječi eskalacija“, kazao je.

Podsjetio je da su globalni akteri jasno osudili ovaj napad. “Šira rasprava i temeljita analiza tek slijede, siguran sam da ćemo o ovome raspravljati regionalno, a i na EU razini“, kazao je i ocijenio da prvo na razini EU očekuje neformalne razgovore.

Mjere protiv Srbije?

Novinare je zanimalo i koje su potencijalne mjere protiv Srbije, je li jedna od opcija i prekid pregovora o pristupu Europskoj uniji. Plenković je kazao da to tek treba vidjeti. “Smatramo da ovakav potez ne može ostati bez odgovora i mislimo da proglašavanje Dana žalosti za troje, de facto terorista, koji su ubili kosovskoga policajca nije prihvatljiv potez. Žao mi je da je takav potez povučen, potez koji gotovo podrazumijeva identifikaciju s onim što su napravili“, kazao je.

Rama se nadovezao rekavši da bi Albanija očekivala od međunarodne zajednice, provođenje istrage jer bi se to na koncu moglo smatrati nečim što bi dovelo do dodatnog elementa u ovom slučaju. No, dodao je da su i bez istrage određene činjenice tu. “Imamo ubojstvo policijskog službenika Kosova i heroizaciju onih koji su počinili ubojstvo“, kazao je.

“To je, u političkom aspektu, sasvim dovoljno da se, barem minimalno, mjere koje Komisija može poduzeti bez svih država članica poduzmu bez gubljenja vremena. Ovdje je u igri nešto puno veće, sudbina jednog procesa“, kazao je.