Raspudići su Mostu bili karika koja je nedostajala. Revitalizirali su stranku, ali jedna je izjava sve nepovratno promijenila

U javnost su curile brojne informacije o dramatičnom stranačkom sastanku, a u Mostu je zavladala omerta. Niti predsjednik stranke Božo Petrov, niti Nikola Grmoja, nisu htjeli sinoć potvrditi ni demantirati objavljene tvrdnje, a da postoje problemi u stranci dala je naslutiti objava Selak Raspudić da će danas održati konferenciju za medije na kojoj će govoriti o listama za EU parlament.

‘Razišli smo se s Mostom’

Selak Raspudić stala je danas pred novinare ispred Bašćanske ploče u Saboru i prilično mirno potvrdila tek dio medijskih naklapanja. “Uvodno želim reći da do razilaženja između nas i Mosta nije došlo zbog liste za EU parlament. Predmet rasprave bile su različite nesuglasice zbog kampanje i onoga što je prethodilo”, kazala je.

“Lista za EU parlament je samo jedan događaj, fiksiran jučerašnjim datumom. Što se nje tiče, meni je bilo ponuđeno da nosim listu. Zbog činjenice da je na istoj listi htio biti i kolega Miletić, a s obzirom na nedavne događaje u kampanji, odnosno ne na neke razlike u stajalištima nego na činjenicu da se on od mene javno ogradio, smatrala sam da ne bi bilo vjerodostojno i primjereno da nosim zajedničku listu”, dodala je.

Poručila je i da njoj i Ninu Raspudiću trenutno nije prioritet ulazak u bilo koju drugu stranku. “Ostajemo principijelni, nećemo kritizirati nijednu oporbenu stranku dokle god postoji šansa o dogovoru jer bismo time išli na ruku HDZ-u”, kazala je, dodavši da se ne vidi u SDP-u, te da nije razmišljala kome će se prikloniti u budućnosti. “Nitko od nas nije mislio da ćemo se razići. Sjeli smo i kad smo rekli što tko misli o svemu vidjeli smo da ih nismo mogli prevladati. Ja vama ranije nisam imala što reći. Nitko nije sretan zbog ovoga”, zaključila je.

Sukob zbog blic pitanja

Do sukoba između Selak Raspudić i Miletića došlo je nedavno kada je ona na jednoj debati prije izbora, održanoj na N1 televiziji, na pitanje je li pobačaj pravo žene odgovorila s “da”. Miletić je tada na Facebooku odmah reagirao da se Selak Raspudić pogrešno izrazila i naglasio da nije članica stranke.

Napisao je kako je Most “za život”, te da će “narod preferencijalnim glasovima pokazati što misli o svakome od nas”. Ona je komentirajući Miletićev istup kazala da je njegovo pravo “objavljivati što želi”, istaknuvši da je njezino stajalište o kompleksnoj temi pobačaja poznato otkad je ušla u javni prostor.

Proslavio ga Bruce Lee

Bračni par Raspudić s Mostom je odradio jedan saborski mandat, a na ovim izborima ponovno su ušli u saborske klupe. Selak Raspudić je dobila 8177, a njen suprug 7642 preferencijalna glasa. Prije pridruživanja toj stranci bili su nezavisni intelektualci koji su javnom prostoru komentirali politička i društvena zbivanja. Svoje karijere gradili su na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje su između ostalog bili i predavači – Nino Raspudić na katedri za talijansku književnost, a Marija Selak Raspudić na odsjeku za filozofiju.

Prije nego će široj javnosti postati poznat po svojim kolumnama, Raspudić je na naslovnice domaćih i svjetskih medija dospio zbog spomenika Brucea Leeja u Mostaru. On i Veselin Gatalo su kao čelnici nevladine udruge “Urbani pokret – Mostar” na javnoj tribini 2003. objavili inicijativu za podizanje spomenika. Ovaj njihov potez izazvao je veliki medijski interes, a ideja je bila da se u Mostaru postave postratne skulpture.

Zvijezdu borilačkih filmova izabrali su kao općeprihvaćenog lika protiv kojeg se svjetina neće buniti pa je njegov kip postavljen 2005. u mostarskom parku Zrinjevac. Osim likom i djelom Brucea Leeja, Raspudić se bavio i likom i djelom modnog mačka Marka Grubnića. Kako je otkrio, narativno je pomogao stilistu srediti svojevrsnu autobiografsku knjigu “Otkrit ću vam tajnu”, a za taj spisateljski poduhvat angažirala ga je poznanica iz Storyja.

‘Nisam bio u Feralu!’

Šira domaća javnost će se s konkretnijim Raspudićevim idejama i svjetonazorskim stavovima upoznati kroz njegove kolumne za Večernji list. U njima se profilirao kao desni politički analitičar te ih je kasnije pretočio u knjige koje su nosile naziv “Kratki espresso”, po njegovu omiljenom napitku.

Dok o svojim kolumnama za Večernjak otvoreno govori, nerado tu i tamo spomene tekst koji je 2006. objavio u upokojenom Feral Tribuneu. Riječ je o reportaži u kojoj je Raspudić opisivao svoje druženje s istaknutim talijanskim piscem Umbertom Ecom na Brijunima, kojeg naziva “Titoland”.

Zbog tog teksta mnogi politički oponenti i kolumnisti lijeve provenijencije uzeli su ga na zub, prišivši mu etiketu “bivšeg Feralovca”, a Raspudić je nakostriješeno odgovarao na prozivke demantirajući takve tvrdnje. U Podcast Inkubatoru prije tri godine rezolutno je ustvrdio da nikada nije bio “niti suradnik, niti novinar” Ferala, o kojem, kako se može zaključiti iz njegovih istupa, danas nema lijepo mišljenje.

Zvijezde HRT-ova ‘Petog dana’

Osim što je pisao za tiskane i elektroničke medije u Hrvatskoj i BiH, Raspudić je bio jedno od zaštitnih lica HRT-ove emisije “Peti dan” u koju je došao tijekom druge sezone 2011. i u njoj sudjelovao sve do 2020. kada je ušao u politiku.

Raspudić je i u “Petom danu” svojim izjavama često naginjao desno, pa je tako u jednoj epizodi koja se ticala civilnog društva u Hrvatskoj izjavio da je “Željka Markić heroina hrvatske civilne scene jer je jedina uspjela napraviti nešto konkretno gdje su građani dali nokaut vladajućoj oligarhiji”, referirajući se pritom na referendum za ustavno definiranje braka kao životne zajednice žene i muškarca.

U istoj emisiji nastupala je i Marija Selak Raspudić koja se pojavila tijekom šeste sezone 2015. te se u njoj zadržala također do 2020. kada se i ona, poput svog supruga, baca u političke vode. Put Marije Selak i Nine Raspudića ukrstio se i prije Petog dana, s obzirom na to da su, kako je ranije spomenuto, oboje radili na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje se prema medijskim napisima rasplamsala njihova ljubav.

Iznenadan ulazak u politiku

Par svoj politički angažman počinje 2020. te postaju Mostove zvijezde tadašnjih parlamentarnih izbora. Njihov ulazak u politički ring bio je iznenadan, iako su mediji danima nagađali kako bi Nino Raspudić mogao biti dio Škorinog Domovinskog pokreta, ali i da bi mogao ostvariti političku suradnju s Mostom, ali je on sve te spekulacije odbacivao.

No, onda je tijekom gostovanja kod Aleksandra Stankovića u Nedjeljom u 2 na samom početku emisije otkrio da izlazi na izbore kao neovisan kandidat na listi Mosta. “Most nezavisnih lista se profilirao u smjeru koji je meni blizak, ima ideju da se neovisni kandidiraju unutar zajedničkog okvira”, kazao je tada.

Marija Selak Raspudić pridružila se Mostu samo nekoliko dana prije svog supruga, također kao neovisna kandidatkinja. Kako je objasnila, toj stranci se pridružila jer su “opcija koju prepoznaje kao poštenu i usmjerenu budućnosti”.

Revitalizirali stranku u sunovratu

Pridruživanjem Mostu, Raspudići su revitalizirali tu stranku, dodavši joj jednu urbanu i intelektualnu komponentu koja joj je bila prijeko potrebna nakon svih političkih sunovrata i nimalo promišljenog pružanja ruke HDZ-u koji ih je pod vodstvom Andreja Plenkovića ekskomunicirao iz Vlade.

I sam Grmoja govorio je kako je Most bio zainteresiran za Selak Raspudić, te da o “Nina ne treba trošiti riječi, to je najutjecajniji hrvatski kolumnist”. “Voljeli bismo ih vidjeti u politici”, dodao je, a par mu je uslišio želje. “Mi smo ovdje ušli s nekakvim karijerama iza sebe i u tom smislu nismo nikada bili potkupljivi jer nemamo interes koji je gola vlast, ali imamo interes za mijenjamo društvo na bolje”, kazala je tada Selak Raspudić.

Ulaskom u Hrvatski sabor Raspudići su s ostatkom Mosta bili žestoki kritičari HDZ-a, te su često ulazili u žustre rasprave sa zastupnicima ljevice. Omiljena meta im je bio predsjednik Sabora Gordan Jandroković s kojim su se znali svađati tijekom čitavih sjednica.

Ključan saborski prijedlog

Selak Raspudić je prije ulaska u Sabor kazala kako će se angažirati oko tema kojima se i inače aktivno bavi, a to su “tehnička dehumanizacija, prijeteća digitalna diktatura i obrazovni procesi”. Posebno će ostati upamćena njezina saborska epizoda upravo iz domene “digitalne diktature”, kada je optužila popularni ChatGPT da je lijevo orijentiran. Nakon tog istupa kazala je kako nije rekla da je “Chat GPT ljevičarski”, nego da mu je “Tuđmav sumnjiv, a Tito drag”, te da se to može “zaključiti po razini pjesama koje je htio ili nije htio pisati”.

No, treba i istaknuti da je dala prijedlog izmjena saborskog Poslovnika, koji je na raspravu došao nakon što je Ustavni sud prihvatio stav oporbe da svaki zastupnik može predložiti Poslovnik i njegove izmjene, da to nije samo pravo Odbora za Ustav kako su argumentirali Jandroković i HDZ-ova većina.

Selak Raspudić kazala je da su promjene u Saboru nužne jer je “riječ o najgore ocijenjenoj političkoj instituciji u zemlji”. Predložila je između ostalog uvođenje kvoruma od jedne trećine svih zastupnika koji moraju biti prisutni tijekom rasprave o određenoj točki dnevnog reda, smanjenje prosječnog broja članova jednog saborskog odbora s 13 na 9, ustrojavanje samo pet stalnih saborskih odbora, te povećanje broja zastupnika za osnivanje saborskog kluba s tri na pet. Njen prijedlog odbijen je zbog bulumente HDZ-ove većine koja se tome protivila.

Kreator ‘ideološkog moratorija’

Što se tiče Nina Raspudića, kojeg su mediji zbog njegova stila odijevanja često titulirali saborskim dandyjem, jedan od njegovih najznačajnijih istupa u Saboru bit će onaj o privremenom “ideološkom moratoriju”, koji nije uspio zasjeniti niti slučaj @utikejt, kada su twiteraši tvrdili da se iza tog anonimnog profila krije Selak Raspudić.

Ideja “ideološkog moratorija”, kako je objasnio Raspudić, je ta da se oporba okani ideoloških prepucavanja i dogovori tehničku, prijelaznu vladu koja će donijeti par odluka i bitnih reformi poput donošenja novog izbornog zakona, imenovanja Glavnog državnog odvjetnika, smjene glavnog ravnatelja HRT-a i donošenja novog zakona o HRT-u, ali i donošenja “lex Macan” kojim će se zabraniti ministarstvima i javnim poduzećima da angažiraju vanjske PR agencije i da se poduzeća koja su monopolisti u državnom vlasništvu oglašavaju u medijima.

Ta njegova ideja danas je poprilično aktualna s obzirom na to da lijeva oporba sve više zaziva formiranje široke anti-HDZ koalicije od desnice do centra ili ljevice, koju bi činili Most, SDP, Možemo!, manjine, te sijaset liberalnih stranka koje su na ovim parlamentarnim izborima osvojile mandat ili dva.

Palestinka, Kuba i Noam Chomski

Raspudiću se spočitavao i njegov javno izrečeni stav u Saboru o sukobu između Izraela i Palestine. U Hrvatskom saboru podržao je govor izraelskog veleposlanika koji je bio gost međuparlamentarne skupine Hrvatska – Izrael, dok je u kasnijoj izjavi podržao profesora Borisa Havela, koji slovi za najpoznatijeg proizraelskog lobista u hrvatskom javnom prostoru.

Podsjetili su ga na stavljanje palestinske marame oko vrata tijekom blokade Filozofskog fakulteta u Zagrebu 2009. Tada je nosio i majicu s oznakama Kube, dok je pored njega bila položena knjiga lijevog teoretičara Noama Chomskog “Mediji, propaganda i sistem”.

Tijekom posljednjeg saborskog mandata, Domovinski pokret podnio je kaznenu prijavu protiv njega tvrdeći da se u siječnju lažno predstavio kao član stranke kako bi onemogućio da u Državno izborno povjerenstvo (DIP) uđe predstavnik DP-a.

‘Ovo neće biti kraj suradnje’

Članom stranke postao je tek u rujnu 2023., te je time finalizirao ono što je započeo u siječnju te godine, kada je odlučio napustiti poziciju nezavisnog zastupnika i postati saborski zastupnik Mosta.

“U ovom mandatu je sukreirao politike Mosta kao najaktivnijeg saborskog kluba, ujedno je i suautor Političke deklaracije Mosta. Ninovo učlanjenje u Most i ulazak u predsjedništvo su prirodan slijed događaja, ali ipak šalju jaku poruku biračima da je Most jedinstven i čvrst. Ostali oporbeni klubovi su prošli razne raskole i previranja, Most je kroz cijeli mandat ostao homogen, a ovim ulaskom Nina u Most i u predsjedništvo Mosta počinje nova stranica u djelovanju naše stranke”, poručio je tada Petrov.

Niti on, čini se, tada nije slutio da će Most ostati bez Nina Raspudića i Marije Selak Raspudić. “Ovo neće biti kraj suradnje”, uvjeren je Petrov. “Ne mislim da je pukla stranka”, dodat će bez emocija na licu, svjestan da je stranka odlaskom bračnog para na velikom gubitku.