Ravnatelj Hrvatskog glazbenog zavoda, ozbiljno, razmatra mogućnost prodaje čuvene zgrade u Gundulićevoj

Ponudu za zgradu, neslužbeno doznajemo, dao je vlasnik Importanne galerije Ciril Zovko

“Alarmantna vijest, ni spin, ni prvoaprilska šala, a čudno kako svi šutimo o tome: novo ravnateljstvo Hrvatskog glazbenog zavoda razmatra mogućnost prodaje povijesne zgrade u Gundulićevoj ulici u Zagrebu. Nakon ekskluzivnog šoping centra spominje se novi hotel. Investitor je već poznat i u startnoj poziciji.” Ovaj status objavljen na društvenim mrežama, u kojem se spominje razmatranje prodaje zgrade Hrvatskog glazbenog zavoda, s pravom je uzemirio mnoge.

Pokušali smo kontaktirati novog predsjednika ravnateljstva HGZ-a Niku Đurića koji je tu informaciju podijelio na sjednici ravnateljstva. Zagrebački odvjetnik Niko Đurić, odnedavno je predsjednik ravnateljstva pravnim oblikom udruge, no na naše telefonske upite nije odgovarao. Profesor Ljubomir Gašparović, tajnik ravnateljstva, pojasnio je slučaj koji je i njega šokirao.

“Novi predsjednik ravnateljstva HGZ-a Niko Đurić na prošloj nas je sjednici izvjestio o točki dnevnog reda. Htio nas je informirati da postoji interes potencijalnog kupca i ponuda za kupnju nekretnine u Gundulićevoj ulici. No u istom je trenutku potpredsjednica ravnateljstva gospođa Seadeta Midžić reagirala rekavši kako razmatranje te točke dnevnog reda i eventualne ponude – ne dolazi u obzir”, rekao nam je Gašparović.

Alarmantna vijest, ni spin, ni prvoaprilska šala, a čudno kako svi šutimo o tome: novo ravnateljstvo Hrvatskog glazbenog…

Gepostet von Jana Haluza am Donnerstag, 14. Juni 2018

Šokirano ravnateljstvo HGZ-a

Gospođa Midžić potvrdila nam je tu informaciju sa sjednice rekavši kako su svi članovi ravnateljstva bili zatečeni dnevnim redom. “Prva sam reagirala eksplicitno rekavši da o toj točki dnevnog reda ne želim raspravljati.” Objašnjava da su nekoliko dana uoči sjednice svi članovi ravnateljstva dobili dnevni red na kojoj je kao prva točka sjednice stajala ‘prodaja’.

“Rekla sam da tu točku dnevnog reda ne prihvaćam, istaknula sam da je riječ o našoj zaštićenoj baštini, da naš statut izričito kaže da se zgradi HGZ-a ne može mijenjati namjena, te da tu ideju smatram razaranjem kulture”, rekla nam je ugledna zagrebačka muzikologinja. Ta je točka dnevnog reda kasnije preformulirana u informaciju o ponudi, objasnio nam je profesor Gašparović, te o njoj na sjednici nitko nije raspravljao.

Velika dvorana HGZ-a /arhiv HGZ-a

Skandalozna ponuda

Tko je potencijalni kupac sa skandaloznom ponudom kupnje zgrade u čijoj su Velikoj dvorani nastupali velikani poput Richarda Straussa, Artura Rubinsteina i Igora Stravinskog, Gašaparović ne zna. Do gospodina Đurića koji, čini se, raspolaže tom informacijom nismo uspjeli doći do zaključenja ovog teksta. Neslužbenim smo kanalima saznali da je mogući kupac gospodin Ciril Zovko, vlasnik Importanne galerije.

Iz ureda gospodina Zovka naš upit nisu demantirali ni potvrdili; odgovorili su na naše pitanje nemaju nikakvu izjavu. Mjesec dana od izbora na mjesto predsjednika ravnateljstva gospodin Đurić izjavio je u intervjuu kako “u zadnje vrijeme postoje određeni financijski problemi u HGZ-u, povezani prije svega s odlaskom Muzičke akademije”.

Problemi nakon odlaska Muzičke akademije

“Zato se trebamo više okrenuti tržištu, novim načinima poslovanja, ali osnovni će ciljevi institucije, očuvanje baštine i amaterizma, ostati, “istaknuo je. HGZ ove godine slavi 191. rođendan i najstarija je glazbena institucija u Hrvatskoj. Od 2015. kada se iz prostora Hrvatskog glazbenog zavoda iselilo njezin dugogodišnji podstanar Muzička akademija, počeli su ozbiljni financijski problemi HGZ-a. Muzička akademija čija ja je adresa već tri godine u obnovljenoj zgradi Ferimporta, HGZ-u je osiguravala i redovit izvor prihoda.

Hrvatski glazbeni zavod društvo je prijatelja glazbe i glazbenika amatera, neprofesionalna i neprofitna udruga u kulturi i umjetnosti čiji je cilj njegovanje, unapređivanje i širenje glazbene umjetnosti, osobito hrvatske. Društvom upravlja ravnateljstvo, koje poput nadzornog odbora i časnog suda djeluje počasno, bez novčane naknade, piše na stranicama HGZ-a. Hrvatski glazbeni zavod osnovan je kao društvo ljubitelja glazbe i po ustroju to je i danas.

Prvi članovi upisani su u siječnju 1827., a do kraja godine, u tada malom Zagrebu s desetak tisuća stanovnika, bilo ih je čak stotinu i jedanaest. Tijekom svojih prvih desetljeća HGZ i njegova škola djelovali su na desetak lokacija, a 1876. dovršena je zgrada HGZ-a s prvom koncertnom dvoranom u Zagrebu. Projektirali su je Franjo Klein i Janko Grahor.