Recentna događanja oko švicarskih franaka djeluju komplicirano. Pojednostavili smo ih
Pet najvažnijih stvari koje treba znati o odjecima na konverziju
Vlada je jučer poslala odgovor Europskoj komisiji zbog zakona o konverziji kredita u švicarcima. Paralelno s time državi prijeti spor s bankama, pa smo pokušali pobrojati ključne točke ove kompleksne priče oko slučaja franak, koja se odvija dok traju konzultacije o sastavljanju nove vlade.
1. Tajnovitost ministra Marića
Tehnički ministar financija Zdravko Marić, u srijedu je sazvao presicu na kojoj nije htio kazati ono što je ključno – kako će se Hrvatska postaviti prema postupku Europske komisije koja smatra da je izmjenama zakona kojim se omogućila konverzija kredita u švicarskim francima povrijeđeno europsko pravo. Marić je kazao tek općenito da će pronaći rješenje koje će voditi računa o zaštiti poreznih obveznika i državnog interesa. I da je dao iscrpne odgovore. Iz SDP-a su odmah komentirali kako nama razloga za toliku tajnost. “Radi se o mišljenju Vlade koja treba braniti svoj stav i nikako mi nije jasno zašto bi se neki ministar toga sramio, zašto bi se sramio da brani stav svoje zemlje”, kazao je bivši ministar financija Boris Lalovac.
Ipak, iščitamo li pažljivo Marićevu izjavu o slobodama (kretanja kapitala i poslovnog nastana) za koje je rekao da ih je dijelom moguće ograničavati odlukama nacionalnog zakonodavstva, mogli bismo zaključiti da će se vlada Komisiji pokušati suprostaviti novim “lex Perkovićem”. Mogao bi se zvati “lex franak”.
2. Most je čvršći prema bankama od HDZ-a, ali ipak za kompromis
I dok je Mostov Miroslav Šimić ranije izrijekom govorio kako nagodba s bankama nije riješenje, jučer je Božo Petrov dao pomirljviju izjavu kako se nada da do suđenja neće ni doći, te da je bankama u interesu da se dogovore. Dakle, ne isključuje nagodbu. Petrov je govorio kako nema razlike između Mosta i HDZ-a oko stava prema bankama , no ipak ima, jer za razliku od HDZ-a oni ne isključuju mogućnost uvođenja poreza na aktivu banaka. O tome je govorio i Šimić, a Petrov je jučer na direktno pitanje novinarke o tom porezu kao sredstvu pritiska neizravno priznao kako to ne isključuje. Zanimljivo da Most koji se pokazuje kao čvršći pregovarač od HDZ-a prema bankama, nije prepoznao problem švicaraca kao dovoljno važnu temu oko koje bi stiskao svog partnera kroz famozna jamstava.
3. Je li Komisija već podigla tužbu protiv Hrvatske?
Europska komisija pokrenula je postupak – poslala je 17. lipnja pismo upozorenja na koje je Vlada jučer poslala odgovor. Dakle radi se o predsudskom postupku. Nakon prvog koraka procedura je ovakva: ako država ne odgovori na to pismo ili u svom odgovoru ne pruži zadovoljavajuće objašnjenje, Komisija poduzima drugi korak, šalje obrazloženo mišljenje. Ako ni nakon toga nema zadovoljavajućeg odgovora, Komisija se može obratiti Europskom sudu pravde.
4. Ništa od arbitraže u Washingtonu?
Nakon što je EK već pokrenula postupak, vlasnik Zagrebačke banke prijavio je Hrvatsku arbitražnom sudu u Washingtonu i danima traju prijepori oko toga je li taj sud nadležan ili ne, s obzirom da su našim ulaskom u EU prestali važiti bilateralni ugovori koje smo imali sa starim članicama. Naime, upravo se na te ugovore pozivaju bankari prilikom tužbe u Washingtonu.
Europska komisija odgovorila je Jutarnjem listu kako “ti bilateralni ugovori ne čine dio prava Europske unije, te da su za sporove koji se tiču EU zakona nadležni nacionalni sudovi i Europski sud pravde”. Time je uklonjena dvojba oko toga da li banke mogu tužiti Hrvatsku Washingtonu, jer su se jasno odredili kako Bruxelles priznaje samo Europski sud pravde u Luksemburgu.
5. Koliko sve to skupa može koštati?
Prva banka koja je pokrenula proces tužbe, Unicredit traži odštetu od 3,8 milijardi kuna. U HNB-u su izračunali da je ukupan trošak konverzije iznosio 8 milijardi kuna, dok Udruga Franak misli da banke imaju puno manji trošak, zapravo imaju neki izračun po kojem banke ni nemaju troškova konverzije. I dok je matematika udruge Franaka prilično radikalna, nisu jedini koji smatraju da su banke napumpavale stvarne troškove konverzije, o tome je uostalom nedavno pisao Telegramov kolumnist Goranko Fižulić.