Redakciji Telegrama pridružila se dr. sc. Snješka Knežević, najznačajnija povjesničarka urbanizma u državi
Prvi komentar Snješke Knežević potražite na Telegramu za nekoliko sati
Redakciji Telegrama pridružila se najznačajnija povjesničarka urbanizma u zemlji, dr.sc. Snješka Knežević. U svom prvom komentaru, koji možete pročitati za nekoliko sati, problematizira novi pješački most iznad Miramarske ulice u Zagrebu. Legendarna znanstvenica objašnjava na kojim se pogrešnim procjenama zasniva taj milijunski projekt te zašto bi bilo razumno da se obustavi gradnja započeta prije desetak dana.
“Postavlja se pitanje čemu sada trošiti energiju i novac za dekorativne detalje, kao što je taj most, koji ionako neće ispuniti ono čemu se projektant nada: da odvodi građane i putnike-namjernike u Botanički vrt na kraći ili dulji odmor preko fitness-parka, koji nije konzumirao predviđenu namjenu”, objašnjava u svom komentaru za Telegram.
Autorica presudnih knjiga
Snješka Knežević desetljećima je djelovala kao književna prevoditeljica, urednica i komentatorica na Radio Zagrebu. Posljednjih dvadesetak godina posvećena je istraživanju i znanstvenom radu s težištima na urbanizam, arhitekturu, teoriju umjetnosti i zaštitu spomenika. Napisala je nekoliko iznimno važnih knjiga s urbanističko-arhitektonskim i kulturno-povijesnim temama Zagreba: Zrinjevac – 1873-1973. (1994.), Zagrebačka Zelena potkova (1996.), Zagrebu u središtu (2003.) i Zagreb: grad, memorija art (2011.).
Objavila je stotine stučnih, znanstvenih te publicističkih radova, pripremila i prevela knjigu Bečka škola povijesti umjetnosti (1999.), uredila četiri knjige iz ostavštine Milana Preloga (Prostor – vrijeme, 1991., Između antike i romanike, 1994., Studije o hrvatskoj umjetnosti, 1999. i Tekstovi o Dubrovniku, 2004.), knjigu Jacob Burckhardt, Kultura renesanse u Italiji (1997.), zbornike: Obnova Dubrovnika 1979 – 1989 (1988., engl izd. 1989.), Antisemitizam Holokaust Antifašizam (1996.), Dva stoljeća povijesti i kulture Židova u Zagrebu i Hrvatskoj (1998.), Zgrada Sveučilišta u Zagrebu: postojanost i mijene (2010.), Gjuro Szabo, O Zagrebu (2012.).
Suradnja sa Židovskom općinom
S Aleksanderom Laslom suautorica je kulturno-povijesnog vodiča Židovski Zagreb (2010.). Elaboratima i eskpertizama surađivala je s Gradskim zavodom za zaštitu spomenika kulture i prirode Zagreba, kao gošća sudjelovala je u postdiplomskom studiju Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta i Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu, a na Trećem programu Hrvatskog radija od 2003. uređuje emisiju „Baština, mi i svijet“.
Dvadeset godina aktivno surađuje sa Židovskom općinom Zagreb, pišući u njezinim glasilima i izrađujući značajne studije te pripremajući izložbe. Članica je Kulturnog društva ‚Miroslav Šalom Freiberger’, Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske, Društva arhitekata Zagreba, Hrvatskog novinarskog društva, Društva hrvatskih književnih prevodilaca, Hrvatskog PEN-a.
Za monografiju „Zagrebačka Zelena potkova“ dobila je Nagradu grada Zagreba za 1996. godinu, a za ukupni znanstveno-istraživački rad na hrvatskoj i zagrebačkoj arhitektonskoj baštini nagradu „Neven Šegvić“, Udruženja hrvatskih arhitekata za 2002. godinu. S Telegramom surađuje od danas, 4. lipnja 2015. godine.