Odustani // Pritisni ENTER za pretraživanje
Politika & Kriminal

Željko Reiner najavio da će predložiti preimenovanje Hrvatskog sabora i još neki važni dijelovi iz njegovog govora

Za novog predsjednika Sabora izabran je akademik Željko Reiner (HDZ)

Pošalji Podijeli Tweetaj

Novi predsjednik Hrvatskog sabora akademik Željko Reiner najavio je u ponedjeljak kako će predložiti da se Hrvatski sabor ponovno preimenuje u Hrvatski državni sabor, pozvao je na zajedništvo, te poručio kako podjele ne smiju biti kočnica daljnjem napretku hrvatskog društva.

Na konstituirajućoj sjednici posebno je apostrofirao ulogu Hrvatskog sabora u povijesti, ali i sadašnjosti. Nikada se, naglasio je, ne smije zaboraviti, da je Sabor ne samo čuvar vrijednosti demokracije i najviši izraz demokratske volje naroda već i ključna institucija za očuvanje identiteta Hrvatskog naroda i hrvatskih nacionalnih interesa.

“Sabor jest i mora biti lučonoša domoljublja, ljubavi prema temeljnim vrijednostima hrvatskog naroda, njegovoj povijesti, tradiciji, njegovanju obitelji, vjeri, hrvatskom jeziku, kulturi, prema svemu onome što nas čini takvima kakvi jesmo i po čemu se razlikujemo od drugih ali istodobno mora biti i čvrsti jamac poštivanja svih prava i vrijednosti onih koji nisu Hrvati ali su hrvatski građani”, naglasio je Reiner.

Hrvatski državni sabor

Važnom zadaćom Sabora označio je “poštivanje drugih i različitih, a osobito onih koji su u manjini pa time osjetljiviji i ranjiviji i jamčenje njihovih prava”.

Cilj i obveza svih nas je da ovaj Hrvatski državni sabor, da dobro ste čuli, namjeravam predložiti kada se steknu uvjeti da se on opet tako zove, bude mjesto kulture dijaloga u kojem će se izabrani predstavnici hrvatskih građana duboko svjesni svoje odgovornosti prema građanima koji su ih izabrali trajno zalagati za njihov bolji život, veće slobode i bolju budućnost, za njihovu sreću i sreću njihove djece i unuka, rekao je novi predsjednik Hrvatskog sabora.

Zahvalio je svom prethodniku Josipu Leki na dosadašnjem vođenju Sabora. “Znam da mu nije bilo uvijek lako i da je nerijetko imao dvojbe i drugačije mišljenje od onog kojeg je sa ovog mjesta morao iznositi i svjestan sam da mu je stoga ta zadaća bila tim teža”, rekao je Reiner.

Tuđman i branitelji

Zahvalio se svima koji su glasovali za njegov izbor, ali i onima koji to nisu. To, kaže, pokazuje da je Hrvatska uistinu demokratska zemlja u kojoj svatko može slobodno i bez straha “u kojem smo svi toliko dugo živjeli”, iskazati svoje stavove, čak i ako se oni ne slažu sa mišljenjem većine.

Reiner ističe da zahvalnost za to postignuće dugujemo “utemeljiteljima moderne hrvatske države pod vodstvom dr.Franje Tuđmana”, ali i 15 000 hrabrih branitelja koji su dali živote za tu slobodu u Domovinskom ratu.

Kultura dijaloga

Poručuje kako je duboko uvjeren da se demokracija, između ostalog, treba temeljiti na kulturi dijaloga i diskusije na osnovu argumenata, odbacivanju isključivosti te pluralizmu mišljenja i otvorenosti prema različitim stavovima, što ne znači da se sa tim stavovima moramo nužno i složiti.

“Uvijek sam vjerovao da treba postupati po onome što je sadržano u izreci koja se pripisuje Voltaireu: “Ja se ne slažem s time što govorite, ali ću do zadnjeg daha braniti Vaše pravo da to govorite””, naglasio je Reiner.

Ravnoteža između tržišta i socijale

Željko Reiner i Josip Leko
Željko Reiner i Josip Leko - Patrik Macek/PIXSELL

Poručio je i kako “postizanje ravnoteže između slobode tržišta i socijalnog pristupa te solidarnosti osobito s potrebitima, nemoćnima i bolesnima mora biti temelj hrvatskoga društva ako ono želi biti sretno i uspješno”.

“Demokratizacija društva i socijalna odgovornost nisu i ne smiju ostati samo puki slogani već ih mi ovdje, upravo u ovoj dvorani, u ovoj zgradi, moramo graditi upornim dogovorima, uspostavljajući stalno iznova povjerenje među onima koji zastupaju različite strane, uvjerenja i stavove.

Naime, razlike u stavovima u civiliziranim sredinama, a usrdno se nadam da je i naša takva, ne smiju značiti neprijateljstvo i destruktivnost već mogu i moraju biti naprosto različiti putovi i načini da se dođe do zajedničkog cilja, najbolje za narod kojeg predstavljamo”, rekao je novi predsjednik Hrvatskog sabora.

Duboka gospodarska kriza

Glavni ciljevi izazak hrvatsko društva iz duboke gospodarske krize, ali i iz još dublje društvene, moralne i vrijednosne krize

Jedan od tih ciljeva, naglašava, nedvojbeno je da država što prije izađe iz duboke gospodarske krize u kojoj se nalazi, ali također i iz još dublje društvene, moralne i vrijednosne krize u kojoj se naše društvo također nalazi.

“Da bismo to postigli morati ćemo donositi, i to već od prvih dana, teške odluke, no uvjeravam Vas da će one moći zaživjeti i biti svima na boljitak samo ako ih donosimo zajednički. Svi smo svjesni nužnosti strukturnih reformi i potrebne hrabrosti da se prihvate rizici njihovog provođenja”, poručio je Reiner.

Apostrofirao je važnost zajedništva.

“Stoga je zajedništvo nešto što Hrvatskoj uistinu ovoga trenutka nasušno treba i nadam se da se razlike pa i strasti koji su došle do izražaja tijekom predizborne kampanje mogu i moraju pretvoriti u našu snagu te da je spoznaja o potrebi zajedničke borbe za bolju budućnost ne samo duboko u svijesti svake saborske zastupnice i zastupnika već i u svijesti svake građanke i građana.

Konstituirajuća sjednica Sabora
Konstituirajuća sjednica Sabora - Patrik Macek/PIXSELL

Moramo se potruditi da Hrvatska bude ne samo pravna država, što ona već jest, već i pravedna država jer je to još mnogo važnije. Moramo nakon više godina beznađa hrvatskim građanima vratiti nadu i optimizam, moramo im vratiti osmjeh na lica, moramo im vratiti ponos.

To je naša obveza koju smo preuzeli sjedajući u stolice u ovoj dvorani i mi te obveze moramo biti svakog trenutka svjesni”, naglasio je akademik Reiner.

Podjele u hrvatskom društvu

“Podjele u hrvatskom društvu, poglavito ideološke prirode, (…) ne smiju više biti kočnica daljnjeg razvitka hrvatskog društva”, rekao je Reiner, ali i naglasio kako to ne znači da se prošlost smije zaboraviti.

“Duboko sam uvjeren da ako razne političke opcije ulože dovoljno dobre volje i truda možemo postići konsenzus oko najvažnijih, ključnih pitanja hrvatskoga društva koja imaju svoje reperkusije na godine i generacije koje dolaze i koja ne može riješiti ili ostvariti samo jedna vlada ili samo jedan saziv Sabora.

George Washington

Na svima nama leži odgovornost hoćemo li to učiniti jer mi to možemo ostvariti osobito ako, kao što je rekao George Washington „ustrajemo u dobroj vjeri i pravednosti“”, ističe Reiner.

“Naša je odgovornost i obveza da Hrvatskoj ponudimo nove ideale i vrijednosti temeljene na uvjerenju da vjerodostojne političke odluke mogu dovesti do razvitka samo na temelju poštene i jasne vizije ali i hrabrosti da se ta vizija ostvari provođenjem strukturnih promjena jer je to jedino jamstvo da će se tako osigurati bolji i sretniji život svim građanima Hrvatske”, poručio je Reiner “političkoj eliti”.

Reinera je predložilo 79 zastupnika

Reinera je za predsjednika Hrvatskog sabora predložilo 79 zastupnika iz Domoljubne koalicije i Mosta, stranke zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića te zastupnici nacionalnih manjina Emina Lekaj Prljaskaj, Mirko Rašković (SDSS) i Vladimir Bilek.

Kako su zastupnici glasali za predsjednika Sabora
Kako su zastupnici glasali za predsjednika Sabora - Patrik Macek/PIXSELL

U glasovanju je dobio potporu 88 zastupnika (Domoljubna koalicija, Most, dva Bandićevca i svih zastupnika nacionalnih manjina), 62 ih je ostalo suzdržano, a jedan je glasovao protiv, Ivan Vilibor Sinčić (Živi zid).

Kandidaturu akademika Reinera za predsjednika Hrvatskog sabora je obrazložio predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko, naglasivši da je Željko Reiner redoviti profesor na zagrebačkom Medicinskom fakultetu, član HAZU-a i Kraljevskog liječničkog društva u Londonu, najcitiraniji hrvatski znanstvenik i da je dragovoljac Domovinskog rata.

Akademik Reiner je ranije obnašao niz dužnosti u Vladi, a u prošlom sazivu Sabora obnašao je dužnost potpredsjednika.

Zajednički ciljevi

Izabranim zastupnicima na sjednici se obratio dosadašnji predsjednik Sabora Josip Leko (SDP), podsjetivši ih kako su dužni poštovati Ustav i saborski poslovnik te djelovati u skladu s općim, a ne tražiti smisao u vlastitim interesima. Zastupnike je zamolio da budu tolerantni i da osiguraju javnu kontrolu svih političkih procesa, bilo da je riječ o onima unutar stranaka ili o međustranačkim odnosima.

“Ustav kao najviši pravni akt, ako želi živjeti demokratske vrijednosti, nije akt pozicije ili opozicije, nego vizija demokratske države. Toga se trebamo držati u korist zajedničkih ciljeva”, poručio je Leko.

Podijeli 15 Tweetaj 0 Pošalji E-mailom
Ovaj članak ima komentara. Klikni ovdje za čitanje.

Prijava na Newsletter

Odustani