Riječki epidemiolog Trobonjača: 'Trenutno nije pametno razmišljati o popuštanju mjera'
Prije popuštanja mjera bi se trebalo uvjeriti koje će biti zdravstvene posljedice širenja omikrona, kaže
Večeras je u HTV-ovom Dnevniku gostovao Prof. dr. sc. Zlatko Trobonjača, dr. med., imunolog s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Trobonjača je pojasnio kako soj koronavirusa omikron uzrokuje blaže oblike bolesti, no da ipak treba biti oprezan te da još nije vrijeme da se u potpunosti opustimo i krenemo s popuštanjem mjera.
Komentirao je i aktualnu epidemiološku situaciju u Hrvatskoj, koja je loša po broju zaraženih, no istovremeno nešto optimističnijima po pitanju hospitalizacija. Trobonjača je pojasnio da se omikron u literaturi opisuje kao soj koji uzrokuje nešto blaže kliničke slike nego prijašnji sojevi, te da u većoj mjeri inficira gornje dijelove dišnog sustava, a u manjoj mjeri donje. “Zbog toga se s jedne strane i brže širi,a s druge strane čini se da sam po sebi uzrokuje blaže oblike bolesti”, dodao je Trobonjača.
Društvo je steklo određeni imunitet
Imunolog Trobonjača naglasio je kako je u našem društvu bila određena količina imunosti stečena od prijašnjih sojeva i cijepljenjem, pa je i to još jedan razlog zašto vidimo blaže kliničke slike i bolnice nisu pune.
Unatoč toga, Trobonjača kaže kako trebamo i dalje biti oprezni. “Budući da ova omikron epidemija traje svega 20-ak dana, dakle, to je premalo vremena da bismo zaključili da taj virus nije opasan i da on neće dovesti do povećanja hospitalizacija i tako dalje, i zaista nije vrijeme da se u potpunosti još opustimo u tom smislu”, smatra.
Popuštanje mjera još uvijek nije pametna ideja
S obzirom na ipak veliki broj novozaraženih i još uvijek relativno velik broj ljudi u bolnicama u Hrvatskoj, u ovom trenutku razmišljati o popuštanju mjera nije uputno ni pametno. “Mi moramo sačekati određeno vrijeme i zaista se uvjeriti koje će biti zdravstvene posljedice širenja omikrona prije nego što počnemo razmišljati o popuštanju mjera”, objašnjava.
Dodao je i kako će razina kolektivne imunosti, koju stječemo cijepljenjem i docjepljivanjem, ali i preboljenjem, u konačnici zaustaviti i ovaj virus. “Što je virus infektivniji, što se lakše prenosi, ta je onda razina kolektivne imunosti puno veća. Ja pretpostavljam da bi za ovaj virus ta razina bila vjerojatno i preko 90 posto. Naše društvo u ovom trenutku tu razinu nema”, rekao je Trobonjača.
U svojem javljanju za HRT, Trobonjača je zaključio da će se budući soj, ako bude imunoevazivan – u stanju izbjegavati imunost koja postoji u nama. “Taj soj bi se mogao proširiti u većoj mjeri, ali bi, ako ga budemo mogli kontrolirati, a vjerojatno hoćemo, epidemija visoke razine mogla s vremenom, pogotovo u drugom dijelu godine, prijeći u endemiju te se smirivati tijekom idućih godina”, zaključio je imunolog Trobonjača.