Odustani // Pritisni ENTER za pretraživanje
Politika & Kriminal

Rusi su se odlučili na dosta neobičan potez; podigli su spomenik Ivanu Groznom. I ne misle stati na tome

Sadizam Ivana Groznog bio je legendaran, ali nije bio baš uspješni vladar

Pošalji Podijeli Tweetaj

Ivan Grozni pošteno se naradio za svoj slikoviti nadimak, piše Süddeutsche Zeitung. Taj ruski car, koji se, usput, sam okrunio, uživao je, naime, u smišljanju sadističkih načina mučenja svojih pritivnika, a ništa manje nije uživao niti u realizaciji istih.

Spomenimo samo primjera radi kako su neke od tih kazni uključivale guljenje kože sa živih ljudi, nabijanje na kolac i potom pečenje na ražnju. Osim toga, govorimo i o čovjeku koji je 1570. tisuće stanovnika Novgoroda natjerao u rijeku Volhov kojom su u čamcima plovili njegovi vojnici sa zadaćom da sjekirama pobiju sve koji se nisu odmah utopili.

A zgodna je i priča o plemiću Ivanu Fjodorovu Čeljadinu kojeg je optužio za urotu. Dao ga je obući u carsku odjeću, posjeo ga je na prijestolje da bi mu potom izrezao srce iz grudi.

Rusi su podigli spomenik neviđenom tiraninu

To je čovjek kojem su Rusi prošli tjedan u Orjolu podigli prvi spomenik. Stanovnici spomenutog zapadnoruskog grada mjesecima su se, doduše, borili protiv toga da se Ivanu IV., kako se službeno Ivan Grozni zvao, podigne statua, no komunistički guverner regije Vadim Potomski nastavio je svejedno po svome.

Svečano predstavljanje kipa pohodili su nezaobilazne opskurne pojave s ruske scene kao što su motorist i poznati staljinist Aleksander Saldostanov, pisac i ideolog nove Rusije Aleksander Prohanov i Sergej Kurginjan, predvodnik jedne fašističke sekte.

Saldostanov se guverneru zahvalio u ime cijelog patriotskog motorističkog bratstva, odnosno u ime svih vukova ruskog proljeća. Njegov klub, Noćni vukovi, bio je, naime, prilično aktivan za vrijeme aneksije Krima, a branili su se, kako su to tvrdili, protiv fašista iz Kijeva. Ruskim proljećem naziva se pak u krugovima tvrdih nacionalističkih grupacija u Moskvi ustanak u istočnoj Ukrajini.

Ministru kulture mitovi su važniji od činjenica

Ruski ministar kulture Vladimir Medinski, čovjek koji si je kao glavni zadatak postavio obranu zemlje pred krivotvorenjem povijesti, stao je u obranu krvoločnog vladara. Upozorio je kako Ivana IV. valja promatrati u kontekstu vremena u kojem je živio. “Ivana Groznog ne treba uspoređivati s majkom Terezom ili Mahatmom Gandhijem već s njegovim suvremenicima koji su vladali Francuskom ili Engleskom”, kazao je.

No, povijesne činjenice trenutačno su u Rusiji mnogo manje važne od patriotizma. Naglasio je to ministar Medinski prošli mjesec kad je stao u obranu filma 28 Panfilovih junaka. Radi se o priči 28 boraca koji su navodno u studenom 1941. godine pored Moskve ručnim granatama i molotovljevim koktelima uništili 18 njemačkih oklopnih vozila.

Spomenuta legenda pripada kanonu svojetskih herojskih mitova. Problem je u tome što je 90-ih dokazano da se radi o laži. Potvrdio je to i ruski državni arhiv objavivši dokumente koji dokazuju kako su tu priču izmislili novinari Crvene zvijezde. No, ruski ministar tvrdi kako to nije važno čak i ako je istina. “Radi se o svetoj legendi koju se ne smije dirati. A oni koji to svejedno rade bezočni su bezobraznici”, poručio je ruski ministar kulture.

Rusija slavi svoje zločince

No, vratimo se nakratko Ivanu Groznom, caru koji zasigurno nije zaslužio nikakve počasti. Da je tome tako rekao je povjesničar Jevgenij Anisimov. Poručio je kako je Ivan Grozni bio loš vladar koji je izgubio sve ratove i teritorije koje je nakratko osvojio. Osim toga, tvrdi i kako je upravo on kriv što je država nakon njegove smrti završila u rasulu.

Ruski književnik Kiril Schulika u odavanju počasti Ivanu Groznom vidi obrazac. On, naime, tvrdi kako je spomenik iz Orjula dio osvetničkog plana za podizanje spomenika žrtvama političke opresije. A tako tumači i novoprobuđeni interes za Staljina. Podsjetio je kako je pred samo godinu dana u Pensi otvoren centar podignut u čast tom ozloglašenom dikatatoru.

A tvrdi i kako je taj obrazac uočljiv i u najnovijoj povijesti Rusije. Spominje slučaj pokušaja preimenovanja mosta na kojem je ubijen opozicijski političar Boris Nemcov. Otprilike 30.000 građana Moskve pokušalo je, naime, bezuspješno peticijom moskovskog gradonačelnika uvjeriti da taj most preimenuje u Nemcov most.

Umjesto toga preimenovan je jedan most u Sankt-Peterburgu. Dobio je ime po čečenskom vođi Ramsanu Kadyrovu poznatom i kao kralju rata kojeg se, inače, sumnjiči za ubojstvo maločas spomenutog ruskog opozicijskog političara.

Pročitaj i ovo   
Podijeli 5 Tweetaj 0 Pošalji E-mailom
Ovaj članak ima komentara. Klikni ovdje za čitanje.

Prijava na Newsletter

Odustani