Rusi su na Bliskom istoku snažno vojno prisutni, a uz pomoć energetike, probat će tamo i ostati
Rusija koristi energetiku kako bi proširila utjecaj na Bliskom istoku
Nakon što se korištenjem vojne sile u Siriji vratila kao važan igrač na Bliskom istoku, Rusija sada koristi svoju drugu snažnu kartu, energetiku, kako bi proširila svoj utjecaj u regiji, piše Bloomberg. Serija novih sporazuma otvara prostor za suradnju Rusije i država Bliskog istoka u točkama u kojima im se interesi susreću.
Samo tijekom prošlog mjeseca Rusija je sudjelovala u sklapanju sporazuma s zemljama OPEC-a kojim se dogovorilo smanjenje proizvodnje nafte, zatim osigurala 5 milijardi dolara vrijednu katarsku investiciju u ruskog naftnog diva Rosneft PJSC, nakon čega je Rosneft za 2.8 milijardi dolara udio u crpilištu prirodnog plina u Egiptu.
Situacija im ide na ruku
“Rusija se trudi povećati utjecaj na Bliskom istoku svim mogućim sredstvima” kaže Fjodor Lukjanov, predsjednik ruskog Vijeća za vanjsku i obrambenu politiku. Razvoj događaja u regiji ide na ruku Rusiji kao rijetko do sada.
Zahlađenje u odnosima SAD-a i njenih saveznika u regiji, kaos koji su niske cijene nafte ostavile na gospodarstvima koja se na naftu snažno oslanjaju i priznanje da se Rusiju ne može ignorirati u pitanjima sigurnosti znače da Putin gura već dobrano otovorena vrata.
Ruske kompanije i diplomati polako se počinju sudjelovati u tržištima na kojima su bili aktivni u sovjetskoj eri, oživljavajući odnose temljene na političkim vezama, trgovini oružjem i energetici. Polako se gradi i snažna veza s Egiptom preko predjednika Abdela Fataha al Sisija.
Motivi su prvenstveno financijski
No, ruske su ambicije na Bliskom istoku i dalje ograničene jer su sigurnosne i ekonomske veze država zaljeva sa SAD-om i dalje prilično snažne, kaže Lukjanov. Geopolitika sigurno ima važnu ulogu, no osnovna motivacija Rusije pri sklapanju nedavnih sporazuma prvenstveno je financijske prirode, dodaje.
U slučaju dogovora s OPEC-om, obje strane temu pregovora gledale suna to kao na pitanje oko kojeg nema sukoba. Obje su strane otvorile kanale na najvišoj razini kako bi što brže i jednostavnije ostvarili zajednički cilj: ojačati cijenu nafte. U sklapanju dogovora dolazilo je do direktnih razgovora između Putina i saudijskih i iranskih vođa.
Trump će ubrzati promjene
Ipak, kada je Katar kupio 19.5 posto udjela u Rosneftu, jedan od motiva malog i naftom bogatog emirata bio je geopolitički, piše Bloomberg pozivajući se na osobu blisku pregovorima. Katar je investiciju vidio kao put do potencijalnih poslovnih i političkih veza, rekao je Bloombergu izvor koji nije htio biti imenovan.
“Ono što se sada događa dio je šire slike. Ne radi se samo o Siriji nego o cijelom Levantu i sjevernoj Africi” kaže je Theodore Karasik, savjetnik u organizaciji Gulf State Analytics koji je do ove godine bio član Ruskog poslovnog vijeća.
Promjene će se vjerojatno ubrzati pod predsjedovanjem Donalda Trumpa. Ugovor s Katarom posebno je bitan jer su Rusija i Katar u prošlosti imali dosta problematičan odnos. Moskva emirat vidi kao bivšeg spozora islamističkih terorista u Čečeniji za vrijeme separatističkog rata u toj republici. Ruski su agenti čečenskog vođu Zelimkhana Jandarbijeva ubili 2014. godine upravo Katarskom glavnom gradu Dohi.
Duga povijest na Bliskom istoku
Rusija ima dugu povijest na Bliskom istoku. Tijekom stoljeća više je puta ratovala protiv Perzijanaca i Osmanskog carstva. U arapski svijet ušla je tijekom Hladnog rata, podupirući egipatskog predsjednika Gamala Abdela Nasera i post-kolonijalni Alžir, Siriju, Irak i Libiju, no sovjetski utjecaj u regiji uvijek je bio nestabilan i uvelike se raspao nakon pada komunizma.
Dok je ruski ulazak u LNG industriju relativno svjež, trgovina oružjem prilika je da Rusi nastave tamo gdje su Sovjeti stali. Između 2006. i 2015. godine Rusija je prodala 12.7 milijardi dolara oružja na području Bliskog istoka i sjeverne Afrike. U prijašnjem deteljeću prodali su samo 6 milijardi.
Libija sljedeća na redu
Libija bi nakon Sirije mogla biti sljedeća ruska ‘oklada’ na Bliskom istoku, kaže Nikolaj Kozhanov, član utjecajnog think tanka Chatham Housea. Putin stvara veze s Libijskim vojnim vođom generalom Khalifom Haftarom koji je u posljednjih šest mjeseci dva puta posjetio Moskvu tražeći potporu u naoružanju.
Haftara već podupiru Ujedinjeni Arapski Emirati i Egipat, dok njegove rivale koje podupiru Katar, Turska i Zapad. Haftarova pobjeda mogla bi biti velik dobitak za Rusiju. Ruske su kompanije padom Gadafija izgubile ugovore vrijedne više milijardi dolara, a Kremlj sada traži put natrag.