Rusi za kasno večeras sazvali hitnu sjednicu Vijeća sigurnosti UN-a o stanju u BiH. Iza svega stoje Vučić i Dodik

Stanje u Bosni i Hercegovini tema je o kojoj će u utorak navečer, na zahtjev Rusije, raspravljati Vijeće sigurnosti UN-a, što je dio kampanje kojom političari bosanskih Srba i iz Srbije pokušavaju spriječiti usvajanje u UN-u rezolucije kojom bi se 11. srpnja uveo kao dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici.

Rasprava o stanju u BiH zakazana je za 22 sata po srednjoeuropskom vremenu, a Rusi su zatražili da na njoj govori Željka Cvijanović, srpska članica Predsjedništva BiH, dok su, prema dostupnim informacijama, Sjedinjene Države tražile da u tom slučaju prije nje govori visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt. O tim će zahtjevima konačna odluka biti donesena na samoj sjednici Vijeća sigurnosti.

Cvijanović će morati govoriti u online formatu jer je pod sankcijama SAD-a pa joj je zabranjeno putovanje u tu zemlju, a bude li nastupila pred sudionicima sjednice Vijeća sigurnosti to će morati učiniti samo u osobno ime jer za svoj istup nema suglasnost druga dva člana Predsjedništva BiH.

Dokument podsjeća na više od 8000 žrtava

Rusija istodobno pokušava minimizirati Schmidtov nastup inzistirajući da on tamo može govoriti samo kao privatna osoba jer njegovo imenovanje na poziciju visokog predstavnika za BiH nije potvrdilo Vijeće sigurnosti.

Savjetnik Željke Cvijanović Saša Aulić potvrdio je u utorak kako je glavni razlog zbog kojeg Banja Luka i Beograd, uz potporu Moskve, žele raspravu na Vijeću sigurnosti o stanju u BiH upravo najava usvajanja rezolucije na Općoj skupštini UN kojom bi se podsjetilo na genocid u Srebrenici što su ga 1995. počinili pripadnici vojske i policije bosanskih Srba.

Iako se, prema radnoj verziji rezolucije, taj dokument svodi na to da se podsjeti na više od osam tisuća žrtava genocida te pozove na poštivanje presuda koje su donijeli sudovi Ujedinjenih naroda i ne dopusti nijekanje genocida i veličanje počinitelja zločina, dužnosnici Republike Srpske i Srbije uporno inzistiraju na tvrdnji da se time svim Srbima želi nametnuti kolektivna krivnja i oznaka genocidnog naroda.

Srbija nije uspjela uvjeriti zemlje

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić priznao u ponedjeljak kako, unatoč diplomatskoj ofenzivi Beograda, nisu uspjeli uvjeriti dovoljan broj država-članica UN-a da ne podupre rezoluciju čiji su formalni predlagatelji Njemačka i Ruanda, a sponzoriraju je najutjecajnije zapadne i muslimanske zemlje.

“Dovoljno da bude više glasova za nego protiv i ona će biti usvojena”, priznao je u utorak i Aulić. Čelnik bosanskih Srba Milorad Dodik posebice je bio ogorčen činjenicom da je i Crna Gora najavila kako će podržati rezoluciju. Nakon što je crnogorski premijer Milojko Spajić to potvrdio, Dodik je na društvenoj mreži X napisao kako je to dokaz da politika Mila Đukanovića “nije poražena” iako on više nije predsjednik.

“Ako nisu (vlada Crne Gore) vodili računa o stigmi koja se ovom rezolucijom nameće cijelom srpskom narodu, mogli su se bar zapitati kako će se osjećati blizu 40 posto državljana Crne Gore koji se izjašnjavaju kao Srbi”, napisao je Dodik. Rasprava o rezoluciji o Srebrenici, koja se očekivala na zasjedanju Opće skupštine UN-a 2. svibnja, odgođena je zbog dodatnih konzultacija i vjerojatno će uslijediti nakon 10. svibnja.