Rusija je danas izvela prvi napad na ISIS u Siriji. Postavlja se pitanje zašto baš sada i koji je idući korak
U regiji u kojoj Rusija ima malo prijatelja odnos sa Sirijom vrlo je važan
Nedugo nakon što se ruski predsjednik Vladimir Putin obratio Ujedinjenim narodima, Rusija je izvela svoje prve zračne napade na Siriju. Tijekom proteklog tjedna veliki broj satelitskih snimki prikazivao je rastuću rusku vojnu prisutnost na sirijskoj obali, tj. području Sirije koji je još pod kontrolom režima Bašara al-Asada.
Glavna zračna luka, otprilike 25 kilometara od Latakije, sad izgleda kao vojna baza i snimke pokazuju veliki borbene zrakoplove, tenkove, helikoptere, odlagališta goriva i čvrsta skloništa. Satelitske fotografije pokazuju gotovo 30 borbenih zrakoplova, a i druge dvije lokacije u blizini Latakije također se razvijaju u vojne baze.
Postavlja se puno pitanja o ruskim motivima
Ali zašto Rusija želi biti uključena u sirijski sukob? Zato da zaštiti saveznika, al-Asada, i natjera Zapad da razgovara s njim? Da zaštiti vlastiti pristup Mediteranu? Kao dio sporazuma s Iranom kako bi se uspostavila ravnoteža protiv pobunjeničkih sunitskih skupina? Zato jer se želi priključiti međunarodnoj koaliciji protiv ISIS-a?, piše CNN.
https://www.youtube.com/watch?v=m3G58LBqT48
SAD kaže da pažljivo promatra sve što se događa. Ministar obrane Ash Carter rekao je za CNN da treba vidjeti što Rusi rade. “Ako samo dodaju ulje na vatru u građanskom ratu u Siriji, to sigurno nije produktivno s naše točke gledišta”, kazao je.
Rusija ima dugu povijest pružanja podrške Siriji
U regiji u kojoj Rusija ima malo prijatelja, a kamoli saveznika, odnos sa Sirijom vrlo je važan. Sovjetski savez bio je glavni diplomatski i vojni podržavatelj oca Bašara al-Asada prije 40 godina kad je slao vojne savjetnike i sofisticiranu opremu tijekom rata protiv Izraela 1967. godine. zauzvrat, Sovjetski je savez dobio zakup skladišta za pomorsku opskrbu u luci Tartus, južno od Latakije. Ovo je bitno je Rusija nema nikakve druge pouzdane lučje kapacitete u Mediteranu za svoju ratnu mornaricu; sve mora doći preko Bospora, tjesnaca koji povezuje Crno more s Mramornim.
Fyodor Lukyanov, urednik za Rusiju u Global Affairs rekao je da “Rusija nema mnogo prilika u regiji, a Sirija je jedinstven slučaj”. Ali Rusija ne dolazi samo u ime dobrih starih vremena pripomoći al-Asadu u trenutku u kojem mu je potrebna, na djelu su promišljeni strateški izračuni. “Putin se pokazao kao izvrstan taktičar kad je sirijska kriza u pitanju i trenutno vjerojatno osjeća priliku da poveća ruski prestiž i utjecaj s relativno malo negodovanja od strane međunarodne zajednice”, misli Ayham Kamel iz Euroasia Group, skupine za savjetovanje o političkim rizicima.
Moglo bi doći do pogrešaka prilikom napada
Rusija ne želi da Sirija postane radikalna islamistička država ili dugoročno sigurno utočište za terorističke skupine, s mogućim posljedicama na ruske muslimanske regije na Kavkazu. Također “se boji mogućeg povratka u Rusiju oko 2.000 ili više ruskih govornika koji je trenutno bore protiv Asada”, kaže Nikolaj Kožanov iz Carnegie Moscow Centra.
https://www.youtube.com/watch?v=W1zGJApfbDc
Tako Putin može objasniti rusku potporu vladinim snagama kao još jedan doprinos u borbi protiv džihadističkih skupina u Siriji. Međutim, ruska definicija džihadističkih meta može se proširiti i dalje od ISIS-a i, piše CNN, ruski zračni napadi vjerojatno neće bit koordinirani s napadima SAD-a, Australije, Francuske, Turske i ostalih, čije su mete uglavnom uporišta ISIS-a u sjeveroistočnoj Siriji.
U tako kompliciranom ratnom polju, morat će se puno raditi da bi se izbjegle zabune i pogreške pri nadzvučnim brzinama visoko iznad sirijskih ravnica. Ako se rusko bombardiranje proširi na zaštitu slabih veza režima s jedinicama oko Alepa, moglo bi doći do povećanog rizika od nesporazuma između zapadnih i ruskih snaga.
Suradnja Rusije i Irana
U suštini, Rusija sastavlja alternativnu koaliciju protiv ISIS-a, skupa s Iranom i sirijskom vladom. Odnos Rusije s Iranom, još jednim važnim igračem koji podupire Asada, daje joj dodatnu moć. Rusija je odigrala konstruktivnu ulogu u dugim pregovorima s Iranom oko nuklearnog programa.
U srpnju je došlo do niza sastanaka između ruskih i iranskih ministara da kojima se govorilo o “zajedničkom stajalištu” o Siriji, koje predviđa primirje i neki oblik prijelazne vlade. Iranski predsjednik Hasan Rohani rekao je da “ne vidi koaliciju između Irana i Rusije u ratu protiv terorizma u Siriji”, ali svakako postoji veći stupanj koordinacije.
Zapadna koalicija počinje se razilaziti oko Asada
https://www.youtube.com/watch?v=RvOnXh3NN9w
Rusija želi biti shvaćena ozbiljno na Bliskom istoku u trenutku u kojem je SAD postao vodeći akter u regiji, a Sirija pruža tu priliku. Rusija možda također vidi priliku u iskorištavanju razlika koje su se pojavile među vladama zapadne koalicije, nakon četiri godine neuspjeha u Siriji i straha o još većim valovima izbjeglica.
Svojom vojnom intervencijom, unatoč svim popratnim rizicima, Rusija jača svoju poziciju u svakom procesu pregovaranja. Za neke zapadne zemlje, prijetnja u vidu ISIS-a u kombinaciji s izbjegličkom krizom rezultirala je time da je uklanjanje al-Asada postalo manji prioritet.
U posljednjih nekoliko dana i njemačka kancelarka Angela Merkel i britanski ministar vanjskih poslova Philip Hammond govorili su o prijelaznoj ulozi za Asada, udaljavajući se time od američko-europskog konsenzusa da Asad mora biti svrgnut. Izjava iz Francuske u kojoj se ističe potreba za “političkom tranzicijom, koja kombinira elemente režima s umjerenim opozicijskim snagama”, upućuje na sličan stav. Nepostojanje umjerene alternative Asadu potaknulo je i druge regionalne vlade, poput Egipta, da prihvate da bi Asad mogao biti dio rješenja.