SDSS naravno nema nikakve šanse na EU izborima, ali treba priznati, kampanja im je marketinški super
U kampanji za europske izbore već su odigrali svoju zapaženu ulogu. Po svemu dosad viđenom - najzapaženiju
Nitko ih ne spominje pri raspodjeli mjesta u Europskom parlamentu. U anketama koje kao nikad dosad velikom broju stranaka daju rezultate blizu izbornog praga, njih nema nigdje, osim eventualno pod zbirnom imenicom “ostali”.
Čini se, dakle, kako Samostalna demokratska srpska stranka (SDSS) nema ni najmanje šanse da odigra zapaženiju ulogu na europskim izborima 26. svibnja. Taj dojam je možda točan, međutim, savršeno je nesporno da je SDSS u kampanji za europske izbore već odigrao svoju zapaženu ulogu. Po svemu dosad viđenom – najzapaženiju.
Rođen u Hrvatskoj
Počelo je s bočicama rakije koja su dijelili novinarima na svojoj tiskovnoj konferenciji i porukom “Žestoko za prava manjina”, uz stranački grb i slogan “Iz Evrope za Europu” čiji je prvi dio, sad već prepoznatljivo, napisan na ćirilici. Nastavilo se jumbo plakatima “Kako je biti Srbin u Hrvatskoj” (riječ “Srbin” napisana ćirilicom) koji su izazvali buru reakcija, ustaških grafita, trganja plakata… Nakon nekoliko dana, kad je priča o tome kako je biti Srbin u Hrvatskoj postala itekako prepoznatljiva poruka u javnosti, SDSS je lansirao novi jumbo plakat. Milorad Pupovac, pored čijeg se lica vije velika hrvatska trobojnica i poruka “Rođen u Hrvatskoj” (riječ “rođen” je napisana na ćirilici).
Zasad finalni “touch” kampanje SDSS-a je fotografija Milorada Pupovca koji sjedi u traktoru i, sudeći po izrazu lica, vrhunski se zabavlja. Poruka koja ide uz tu sliku je kako se radi o traktoru koji će ga odvesti u Bruxelles – jasan odgovor onima koji ga često “smještaju” na traktor koji bi ga odveo iz Hrvatske poput srpskih izbjeglica 1995. godine.
Izvući ćirilicu iz ilegale
“Htjeli smo ovom kampanjom ispričati svoju priču koja će djelovati na neki način oslobađajuće za Srbe u Hrvatskoj. Pritom, namjera nam je bila da pokušamo izvući ćirilicu iz ilegale i maknuti stigmu s tog pisma”, kaže nam jedan od ljudi iz vrha SDSS-a. Čini mu se da u tome uspijevaju. Zanimljivo, kampanju im ne osmišljava niti jedna PR agencija, ideje stvaraju sami, u svom internom stranačkom krugu.
Što se tiče afirmacije i povećanja vidljivosti ćirilice i Srba kao ravnopravnog pisma i ravnopravnih građana Hrvatske, čini se da sve ide po planu, iako se ne radi o rezultatima koji će se moći neupitno utvrditi, pogotovo ne odmah kad kampanja završi. Broj dobivenih glasova će biti prilično egzaktniji pokazatelj. A ta bitka za SDSS neće biti nimalo laka.
Nada u dijasporu
Naime, da bi uspjeli izboriti mjesto u Europskom parlamentu, njihova lista bi, kako računaju, trebala dobiti šezdesetak tisuća glasova. Koliko je ta brojka zahtjevna, pokazuje i da je prije dvije godine na parlamentarnim izborima u dvanaestoj izbornoj jednici za zastupnike srpske nacionalne manjine glasalo tek 19.534 birača. Nešto je bolji bio preferencijalni rezultat Milorada Pupovca na prošlim europskim izborima, 2014. godine. Pupovac je tad bio posljednji na koalicijskoj listi SDP-a, HNS-a, IDS-a i HSU-a i dobio je 25.811 glasova. Zanimljivo, taj rezultat je bio drugi najbolji na toj listi (iza Tonina Picule), ali je predstavljao tek 9,36 posto birača koji su za nju glasali, pa je Pupovac za manje od dvije tisuće glasova propustio sjesti na “traktor” za Bruxelles još 2014. godine.
No, i tih skoro 26 tisuća glasova je niti pola puta do sad potrebnih 60 tisuća. Tu iz SDSS-a računaju i na nešto veći angažman hrvatske – dijaspore. Odnosno, hrvatskih građana srpske nacionalnosti koji trenutno žive u Srbiji i BiH. Iako će i uz pomoć dijaspore biti teško dobaciti do 60-ak tisuća glasova, iz SDSS-a skreću pažnju na jedan od, kako to oni vide, glavnih razloga zašto ih nema u anketama – ljudi se boje reći da će glasati za njih. Stoga je i ovakva i ovako vidljiva kampanja već uspjela jer afirmira glasanje za srpske stranke u Hrvatskoj kao nešto što nije nimalo neobično, niti se zaustavlja na jednom izbornom ciklusu. “Naši ciljevi su širi, ovo je više od politike”, zaključuje naš sugovornik.