Očito će premijer stvarno biti šef povjerenstva za kurikularnu; probali smo shvatiti kako je do toga došlo

Kakvo je tijelo zapravo Povjerenstvo za provedbu strategije obrazovanja, čime se bavi i kako je uopće došlo do ovakvog obrata, pokušali smo raščlaniti u par točaka.

1. O kakvom se tijelu uopće radi?

Radi se o tijelu čije članove imenuje Vlada. Stručno Povjerenstvo prvi je put imenovano za mandata Vlade SDP-a, u studenom 2014. Za predsjednika je tada imenovan Neven Budak, a zadnju sjednicu u tom sazivu je održalo u prosincu 2016. Tada su izradili kriterije za ponovni ustroj Ekspertne radne skupine za provođenje Cjelovite kurikularne reforme. U siječnju ove godine Vlada na čelu s premijerom Plenkovićem donijela je odluku o osnivanju novog Povjerenstva te, istodobno, razriješila staro. Za predsjednicu je imenovana Dijana Vican.

2. Koje su zadaće Povjerenstva?

U odluci o osnivanju Povjerenstva navedene su i njegove zadaće. Među njima stoji i ustroj ekspertne radne skupine za provođenje kurikulame reforme i druge ekspertne radne skupine, izrada akcijskog plana provedbe Strategije u dvogodišnjem razdoblju, praćenje provedbe strategije. Povjerenstvo ima predsjednika i deset članova.

3. Zašto je neobično da je premijer na čelu Povjerenstva?

Posebno stručno povjerenstvo tijelo je koje djeluje pri Uredu predsjednika Vlade, a njegov rad koordinira Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Neobično je stoga da premijer koji je na čelu Vlade i nadređen ministrici obrazovanja obavlja funkciju čelne osobe Povjerenstva. Drugim riječima, premijer će dakle imenovati sam sebe i na neki način nadgledati sam sebe.

Drugi razlog zbog čega je ovakav razvoj događaja neobičan je to što se nebrojeno puta govorilo o tome da proces kurikularne reforme treba biti odvojen od politike. Izjave na tom tragu davao je i sam premijer. “Čini mi se da je tema kurikularne reforme ispolitizirana preko svake mjere. Hrvatska 2017. mora moći postići konsenzus oko pitanja budućnosti vlastite djece, obrazovanja, njihove konkukrentnosti na tržištu rada”, rekao je tako u intervjuu za Večernji u svibnju ove godine.

4. Što je HNS tražio, a premijer očito ignorira?

Prošloga tjedna, HNS je imao presicu o kurikularnoj reformi. Predrag Štromar, koji je v.d. predsjednika HNS-a i potpredsjednik Vlade, tada je najavio kako će HNS svojim partnerima u Vladi predložiti da Posebno sturčno povjerenstvo više ne bira Vlada, odnosno izvršna vlast.

Rekao je kako se to tijelo treba institucionalizirati na način da lideri institucija koje su uključene u provedbi Strategije moraju biti članovi Posebnog stručnog povjerenstva (Rektorski zbor, HAZU, Saborski odbor za znanost i obrazovanje, predstavnici učenika, studenata). Na taj način bi se zapravo totalno marginalizirala uloga premijera po pitanju ovog Povjerenstva. No, izgleda da Plenković ima potpuno suprotne planove.

5. Zašto Vican više neće voditi Povjerenstvo?

Prošloga tjedna u Banskim dvorima je održana sastanak na kojem je odlučeno da će se nakon 8. rujna transformirati Stručno povjerenstvo. Već nakon dolaska HNS-a u Vladu počelo se spekulirati kako će nova ministrica obrazovanja tražiti smjenu Dijane Vican. Da postoje problemi, evidentno je bilo i kada je Ministarstvo obrazovanja napravilo analizu natječaja za izbor članova Ekspertne radne skupine za kurikularnu reformu i ustanovilo da predsjednica Jasminka Buljan Culej na ispunjava uvjete za to mjesto. Vican više od mjesec dana nije poslala očitovanje koje je ministrica od nje tražila još 15. srpnja.

6. Kako je sve komentirala ministrica obrazovanja?

Ministrica znanosti i obrazovanja Divjak, koja je inače izabrana iz kvote HNS-a, jučer je, gostujući u dnevniku RTL televizije, dala naslutiti da nema ništa protiv Plenkovića na čelu Povjerenstva za proedbu reforme obrazovanja. “Mislim da ukoliko je premijer na čelu Povjerenstva to daje posebni značaj reformi i strategiji”, kazala je ministrica na direktan upit slaže li se s tim da premijer vodi Povjerenstvo.