Sjećate se HDZ-ovih teorija o velikoj izbornoj krađi? Rasplet te priče bizaran je i dosta urnebesan
Ljudi koji su podnijeli kaznenu prijavu sad kažu da nije bilo problema
Prošla su četiri mjeseca otkako je 23. siječnja ove godine prvi potpredsjednik Vlade i predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko izjavio kako ima indicija da je Domoljubna koalicija u izbornoj noći 8. na 9. studenoga prošle godine pokradena za pet-šest mandata.
“Ispitat ćemo to. Na sve su bili spremni da se ne vratimo na vlast”, rekao je Kramarko nakon prvog radnog sastanka tek formirane Vlade.
Bila je to vrlo ozbiljna optužba, no zanimljivo, kaznenu prijavu nije podnio Karamarko, već je to učinio predsjednik Državnog izbornog povjerenstva (DIP) i predsjednik Vrhovnog suda Branko Hrvatin. Učinjeno je to samo tri dana kasnije, 26. siječnja kada je DIP podnio kaznenu prijavu protiv nepoznatog počinitelja radi mogućeg počinjenja kaznenog djela izborne prijevare.
DORH kažu da su izvidi u tijeku
Na Telegramov upit je li Državno odvjetništvo Republike Hrvatske (DORH) tijekom četiri protekla mjeseca došlo do saznanja koja bi potvrdila Karamarkove indicije, iz DORH-a je odgovoreno uobičajenom frazom da su “izvidi u tijeku”. “S obzirom na stadij postupka, nismo u mogućnosti dati vam više informacija”, stoji u odgovoru Dunje Pavliček, glasnogovornice Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu.
Međutim, puno zanimljiviji odgovor Telegram je dobio iz DIP-a. Na naš upit je li, u protekla četiri mjeseca, od 26. siječnja do danas, osim podizanja kaznene prijevare zbog moguće izborne krađe, bilo i drugih kontakata između DIP-a i DORH-a, Ana Lovrin, potpredsjednica Državnog izbornog povjerenstva kaže kako je 7. ožujka Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu od DIP-a zatražilo dostavu svih činjenica i podataka kojima DIP raspolaže, a vezane su uz kaznenu prijavu.
‘DIP nema saznanja o nezakonitostima’
Odgovor DIP-a više je nego zanimljiv. “Državno izborno povjerenstvo obavijestilo je Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu dopisom od 8. ožujka 2015. da u provedbi izbora za zastupnike u Hrvatski sabor koji su održani 7. , 8. i 15. studenoga 2015. Državno izborno povjerenstvo nije došlo do saznanja koja bi upućivala na moguće nezakonitosti u provedbi izbora već da se podnijeta kaznena prijave zasniva isključivo na javno objavljenim izjavama o mogućim nezakonitostima u izbornom procesu, a na koje izjave je Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske i ukazano”, stoji u odgovoru Telegramu s potpisom Ane Lovrin.
Kao što je poznato DIP je 23. studenoga prošle godine Ustavnom sudu proslijedio konačne službene rezultate izbora i kako je tada rekao Branko Horvatin, predsjednik Državnog izbornog povjerenstva, na te rezultate nije bilo ni prigovora, ni žalbi. Istoga dana, 23. studenoga Ustavni sud je potvrdio da su izbori provedeni u skladu s Ustavom, Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu i Zakonom o izborima zastupnika u Hrvatski sabor. Time je na prošlogodišnje parlamentarne izbore stavljena točka.
Međutim, točno dva mjeseca kasnije, 23. siječnja Karamarko izlazi s “indicijama” o krađi pet-šest mandata.
Teške optužbe i moguća nagađanja
I tada, kako smo vidjeli, nastaje neobična situacija. Karamarko koji spominje indicije, ne podnosi kaznenu prijavu, već to čini DIP, koji pak šest tjedana nakon podnošenja kaznene prijave za moguću izbornu krađu obavještava Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu kako nema saznanja o mogućoj izbornoj krađi, te da se ta saznanja (ili kako kaže Karamarko, “indicije”), “zasnivaju isključivo na javno objavljenim izjavama”.
Zanimljivo je također, da Tomislav Karamarko priču u krađi pet-šest mandata, nakon što ju je izrekao 23. siječnja, više nije ponavljao, niti je – koliko se zna – inzistirao da se “indicije” koje ima temeljito istraže.
Ovako, cijela ta teška optužba i dalje visi u zraku, pa otvara i moguća nagađanja da je izjava o izbornoj krađi bila u funkciji pravdanja slabijih izbornih rezultata od onih koje su otvarili HDZ, odnosno Domoljubna koalicija.