Skoro nitko ne vjeruje da će Trump raspustiti NATO, zovu ga trolom i lažljivcem. Ali Europa se ipak treba spremati za rat bez SAD-a

Nedavna izjava Donalda Trumpa kako SAD pod njegovom vlašću možda neće štititi saveznike u NATO-u od potencijalne ruske agresije izazvala je ogromnu pozornost u svijetu. Članice europskog krila Sjevernoatlantskog pakta zgrožene su mogućnošću da nakon 75 godina više neće moći računati na to da im leđa čuva najmoćnija vojna sila svijeta, dok je u SAD-u Trumpova izjava potaknula raspravu o budućoj ulozi te zemlje u globalnoj politici.

Trump je, prepričavajući sastanak s čelnicima NATO-a, tijekom političkog skupa u Južnoj Karolini u subotu citirao predsjednika jedne “velike zemlje”, koju nije imenovao, a koji ga je upitao: “Pa, gospodine, ako ne platimo, a ponovo nas napadne Rusija – hoćete li nas zaštititi?”

“Rekao sam: ‘Nisi platio? Propustio si? Odgovorio je: ‘Da, recimo da se to dogodi’. Ne, ne bih te zaštitio. Zapravo bih ih potaknuo da rade što god žele. Moraš platiti”, prenio je vlastite riječi Trump.

Trump već godinama prijeti oko NATO-a

Budući da vodi pred Joeom Bidenom u nekim anketama, čini se da je zabrinutost europskih saveznika oko toga da bi Trumpova pobjeda u studenom mogla ugroziti predanost SAD-a savezu vrlo utemeljena. Anegdota koju je ispričao u subotu nije prvi takav ispad kontroverznog bivšeg predsjednika. Favorit za republikansku predsjedničku nominaciju bio je žestoki kritičar NATO-a i u vrijeme kada je sjedio u Bijeloj kući, više puta prijeteći da će se povući iz Saveza. Srezao je financiranje NATO-a i često se žalio da Sjedinjene Države plaćaju više od poštenog udjela.

Trump je u posljednje vrijeme intenzivirao napade na transatlantski savez pa je na predizbornom skupu prošlog mjeseca rekao kako ne vjeruje da bi zemlje NATO-a podržale Sjedinjene Države ako budu napadnute. Što se tiče ruskog rata u Ukrajini, Trump je pozvao na deeskalaciju i prigovarao zbog dosad potrošenih milijardi te davao dvosmislene izjave o tome kako bi kao američki predsjednik vrlo brzo pronašao način da zaustavi rat.

EU dužnosnici se ne sjećaju problematične izjave

No, neki američki mediji u analizama krize izazvane Trumpovim ispadom dovode u pitanje ozbiljnost njegovih glasno proklamiranih namjera da raskrsti s Europljanima. Bloomberg tako citira nekoliko europskih dužnosnika koji su razgovarali s Trumpom na više samita Sjevernoatlantskog saveza. Oni tvrde da se ne mogu sjetiti verzije događaja koju je bivši predsjednik iznio na skupu pristaša u Južnoj Karolini niti vjeruju kako bi on ikada otišao tako daleko da priziva ruski napad na bilo koju članicu.

Svi priznaju kako se sjećaju da je Trump opetovano napadao predstavnike članica koje nisu ispunile NATO-ov cilj potrošnje od 2 posto BDP-a i upozoravao ih kako moraju plaćati u zamjenu za američku zaštitu, ali to nije ni približno isto kao bacanje saveznika u ralje Vladimira Putina. Kako su to sročili novinari Bloomberga, čini se da su svi svjesni toga da je Trump sklon miješanju činjenica s izmišljotinama te da je sklon pretjerivanju. Dakle, sasvim je moguće i da je naprosto izmislio navodni razgovor i prijetnju neimenovanom europskom savezniku.

Ta Trumpova osobina posebno će dolaziti do izražaja u trenucima kada ga tijesna predsjednička utrka natjera da podilazi izolacionističkim sklonostima svojeg biračkog tijela. Kako glavninu Trumpovih pristaša čine bijeli Amerikanci nižih prihoda, nezainteresirani za trošenje na obranu geografski udaljenih saveznika u vrijeme kada se sami suočavaju s teškim financijskim problemima, može se očekivati da će Trump nastaviti s verbalnim napadima na NATO.

Trolanje Europljana ili ozbiljne prijetnje?

Ugledni portal Politico umnogome se slaže s procjenom Bloomberga. Ili, kako je to bez puno cifranja napisao Politicov urednik Nicholas Vinocur, čini se da Trump malo trola Europljane. Naravno, bivši i potencijalni budući predsjednik krajnje je nepredvidljiv tip pa uvijek postoji mogućnost da će barem djelomično ispuniti prijetnje.

Politico tako prenosi izjavu bivšeg Trumpova savjetnika za nacionalnu sigurnost, Johna Boltona, kojeg su prijetnje njegovog nekadašnjeg šefa ozbiljno zabrinule. “Kada on kaže da želi izaći iz NATO-a, mislim da je to vrlo stvarna prijetnja i da će imati dramatično negativne implikacije za Sjedinjene Države, ne samo kada je riječ o sjevernom Atlantiku, nego i širom svijeta.”

‘Trump je nasilnik kojem treba dati po nosu’

Ipak, odmah potom Politico citira diplomata Europske unije koji je želio ostati anoniman, što je razumljivo kada se pogleda što je izjavio. Nakon što je priznao da je Trumpova izjava suluda, posebno imajući u vidu kako dolazi od potencijalnog predsjednika SAD-a, diplomat je dodao:

“Znamo da se Trump u osnovi ponaša kao nasilnik u školskom dvorištu. Dakle, s njim se moramo nositi kao s bilo kojim školskim nasilnikom. Shvaćate ga ozbiljno i nastojite sačuvati svoj novac za ručak, ali također morate biti spremni udariti nasilnika u nos kako biste podvukli crtu i zaslužili malo njegovog poštovanja”, slikovito je pojasnio.

Senator kaže da su isto radili i drugi predsjednici

Na problematiku odnosa Donalda Trumpa prema NATO-u osvrnuo se i jedan od najviše pozicioniranih republikanaca, senator Marco Rubio, izjavivši kako točno zna koji su Trumpovi planovi za NATO savez. Član Senatskog odbora za obavještajna pitanja kaže da nije nimalo zabrinut oko nastavka suradnje SAD-a i europskih saveznika, čak ni u slučaju da Trump ponovno zasjedne u Bijelu kuću.

Prema senatoru Rubiju, Trump je samo želio iskoristiti svoj utjecaj “kako bi natjerao ljude da se trgnu i postanu aktivniji u NATO-u”. Rubio je gostovao u CNN-ovoj emisiji “Stanje Unije”, gdje je Trumpovu izjavu pokušao predstaviti kao živopisniju verziju onoga što su nastojali postići i drugi predsjednici SAD-a, uvjeravajući ostale članice NATO-a da moraju više trošiti na vlastitu obranu. “Zapravo, gotovo svaki američki predsjednik u nekom se trenutku na neki način žalio da druge zemlje u NATO-u nisu dovoljno aktivne”, objasnio je Rubio.

“Nisam nimalo zabrinut jer je on već bio predsjednik. Točno znam što je napravio tada i što će učiniti s NATO savezom. Ali to mora biti pravi savez, a ne Amerika s hrpom malih mlađih partnera.” Rubio je svoje zaključke naglasio podsjetivši da Trump nije povukao SAD iz NATO-a u prvom predsjedničkom mandatu, iako je i tada žestoko kritizirao neaktivnost i nedovoljna ulaganja europskih partnera.

Trump ima plan za reformu NATO-a?

Naravno, ne bi bilo pametno potpuno otpisati Trumpove izjave kao ispade razmaženog djeteta. Sasvim je jasno da je Trump iskreno nezadovoljan stanjem u NATO savezu. Na stranici njegove kampanje nalazi se prilično zagonetna rečenica iz koje je teško razabrati kako bi točno Trump želio reformirati Savez, osim što želi da Europljani daju više novca: “Moramo dovršiti proces temeljitog preispitivanja svrhe i misije NATO-a koji smo započeli pod mojom administracijom.”

Kada su upitani što to znači, Trump i njegov tim odbili su elaborirati. Svi njegovi planovi za NATO možda nisu jasni, ali očigledno je kako će Trump nastaviti ustrajati u tome da europski saveznici preuzmu što više financijskog tereta obrane svojeg kontinenta.

Oživljava inicijativa triju europskih sila

Sudeći prema izjavama koje u posljednje vrijeme stižu iz velikih europskih prijestolnica, čini se kako su i ostale članice prihvatile da se moraju ozbiljnije posvetiti svojim zapuštenim oružanim snagama. U jednom se trenutku činilo kako će Europu u tom smjeru povesti Francuska, čiji je predsjednik Emmanuel Macron izašao sa zahtjevom za postizanjem “strateške autonomije” Starog kontinenta. No, Francuska se nakon tog istupa Macrona nije pretjerano iskazala podrškom Ukrajini pa se činilo da je Macron izgubio kredibilitet pred srednjoeuropskim i istočnoeuropskim članicama NATO-a koje najviše ugrožava Rusija.

Politico danas izvještava o uskrsnuću pokreta koji djeluje kao da bi mogla inicirati ozbiljniji pomak u izgradnji europske oružane sile. Riječ je o takozvanom Weimarskom trokutu, inicijativi Njemačke, Francuske i Poljske, koja je bila stavljena na led pod bivšim poljskim premijerom Mateuszom Morawieckim, ali sada oživljava pod vodstvom novog poljskog čelnika Donalda Tuska.

Tusk će s liderima Francuske i Njemačke, javlja Reuters, razgovarati o postizanju vojnog jedinstva. “Europa se mora sabrati (…) to je stvar odgovora na pitanje što će se dogoditi ako pobijedi Trump. Nemamo vremena, moramo imati veće kapacitete obrambene industrije”, rekao je izvor u poljskoj vladi. Isti izvor navodi da je Europi hitno potrebna zajednička proizvodnja oružja te da Poljska više ne blokira “stratešku autonomiju” koja za cilj ima učiniti Europu manje ovisnom o drugima.

Europa se mora pomaknuti

Susret Tuska s francuskim predsjednikom Macronom i njemačkim kancelarom Olafom Scholzom prate i sastanci ministara vanjskih poslova tih zemalja. Radi se o novom poticaju europskom projektu, smatra francuski diplomatski izvor, važnim u izbornoj godini za Europu i SAD.

Poljska već ulaže golema sredstva kako bi izgradila jednu od najmoćnijih vojski u Europi, što je očito ozbiljno zabrinulo Vladimira Putina – Poljsku je spomenuo čak 23 puta tijekom nedavnog intervjua koji je dao Tuckeru Carlsonu. Ove će godine Njemačka konačno dostići cilj trošenja 2 posto bruto domaćeg proizvoda na obranu, a i Francuska se ubrzano približava tom najnižem prihvatljivom pragu ulaganja u vojsku.

Dakle, postoje definitivni pokazatelji kako bi te tri velike zemlje mogle povući ostatak EU-a prema izgradnji vojne sile koja bi bila u stanju preuzeti dio tereta obrane Europe. Naravno, za takvo što trebat će godine, ako ne i desetljeća, ali konkretan pomak u tom smjeru trebao bi biti dovoljan da spriječi ozbiljan kraval koji prijeti ako Donald Trump ponovno postane američki predsjednik.