Goldstein je stvarao slobodnu Hrvatsku, samo radikalni redikuli mogu ga zvati njenim neprijateljem
Veliki Slavko Goldstein preminuo je jučer u 90. godini
Slavka Goldsteina upoznao sam u drugoj polovici osamdesetih godina, dok je bio direktor zagrebačke podružnice jednog slovenskog izdavačkog poduzeća s uredom u Ilici, i dok se preko ondašnjih donekle slobodnih medija, poput zagrebačkog Danasa, ili omladinskih listova, pokušavao boriti za demokraciju u Hrvatskoj i bivšoj Jugoslaviji. Goldstein je u novinama objavljivao programatske tekstove, u kojima se zalagao za kapitalističku preobrazbu Jugoslavije, i za uvođenje višestranačkog sustava.
Osim što je pisao, Goldstein je i prilično uspješno radio na uspostavljanju višestranačkog sustava. Naime, baš je on bio okupio skupinu intelektualaca, studenata, poduzetnika i političkih disidenata, koji su u veljači 1989. godine u ondašnjem Klubu sveučilišnih nastavnika u današnjoj Hebrangovoj ulici, utemeljili Hrvatski socijalno liberalni savez. Odmah do Slavka Goldsteina na osnivačkom je sastanku sjedio pjesnik i politički robijaš Vlado Gotovac, u ono doba još uvijek čovjek fizički zabranjen u hrvatskoj i jugoslavenskoj javnosti.
Osnivanje HSLS-a kao vrhunac njegovih akcija
Osnivanje HSLS-a (koji se morao zvati savez, jer u ono vrijeme nije bilo zakonskih uvjeta da se zove stranka) bio je vrhunac Goldsteinovih zaplotnjačkih akcija protiv komunističkog režima. Naime, mjesecima prije utemeljenja HSLS-a, Slavko Goldstein pregovarao je s nizom drugih hrvatskih disidenata o osnivanju prve nacionalne nekomunističke stranke (ljudi poput Žarka Puhovskog ili Branka Horvata istodobno su stvarali projugoslavensku organizaciju UJDI).
Među ostalim, važno je naglasiti kako je dr. Franjo Tuđman želio da se Goldstein pridruži Inicijativnom odboru Hrvatske demokratske zajednice, što je Goldstein, razumljivo, vrlo brzo otklonio. Ivan Zvonimir Čičak također je tražio Goldsteinovu potporu pri osnivanju svoje političke organizacije. Zanimljivo je, naposljetku, dodati da je u svojim prvim dokumentima o novoj stranci, koja je kasnije postala HSLS, Goldstein zapravo pisao o Socijaldemokratskom savezu Hrvatske.
Jedan od onih koji su stvorili demokraciju
U svakom slučaju, poslije osnivanja HSLS-a, Slavko Goldstein i formalno je postao jedan od onih ljudi koji su izravno, svojim mozgom i svojom hrabrošću, stvorili demokraciju u Hrvatskoj. Samo četiri godine kasnije, Goldstein je kroz časopis Erasmus pokrenuo snažan opozicijski pokret protiv Franje Tuđmana, što je samo dodatno govorilo o njegovu patriotizmu: za svoju se zemlju zalažeš tako da braniš određene ideale i vrijednosti na kojima bi ona trebala počivati, i to osobito u vremenima kad to nije jednostavno, ni ugodno.
Goldsteinov veliki doprinos stvaranju demokracije u Hrvatskoj, kao i uspostavi moderne hrvatske države, nesporna je povijesna činjenica koja će se, nadamo se, uskoro manifestirati i kroz niz formalnih priznanja tom zaista velikom malom čovjeku. No, Goldsteinov je doprinos hrvatskoj državi još važnije naglasiti u aktualnom kontekstu. Slavko Goldstein godinama je bio izložen žestokim napadima hrvatske desnice, koja ga je sustavno proglašavala Jugoslavenom i protivnikom samog postojanja Republike Hrvatske.
Navukao je bijes endehazijskih nostalgičara
Jedan od razloga tih napada svakako je bila i Goldsteinova briljantna knjiga ‘1941. – godina koja se vraća’. Riječ je o najvažnijoj povijesno publicističkoj knjizi objavljenoj u Hrvatskoj unatrag barem četvrt stoljeća, koja je izazvala bijes endehazijskih nostalgičara, jer je stavila stvari na svoje mjesto: beskompromisno je osudila NDH i ustaški pokret. Drugi je razlog bio Goldsteinov angažman u Vladi Zorana Milanovića, gdje je Slavko Goldstein, kao savjetnik, navodno nagovorio Milanovića da ukine saborsko pokroviteljstvo nad komemoracijom na Bleiburgu.
Ako je to točno, radilo se o ozbiljnoj političkoj pogreški. No, i da nije bilo ukidanja pokroviteljstva, skoro svatko važan, tko je bio blizak Milanoviću, morao je doživjeti masovnu desničarsku stigmatizaciju, jer se Milanovića željelo srušiti baš pod svaku cijenu (danas je jasno zašto). Goldsteinov današnji, posve apsurdni imidž protuhrvatskog elementa, nasuprot njegovu stvarnom statusu jednog od obnovitelja hrvatske demokracije i iskrenog borca za modernu hrvatsku državu, tipičan je, nažalost, za današnje stanje javnosti u Hrvatskoj.
Bilo bi dobro, premda zvuči odveć idealistički, kad bi Slavko Goldstein, veliki izdavač, sjajan pisac, strastveni liberalni političar i zaista dobar čovjek, svojom smrću bar nakratko prekinuo tu smrtonosnu spiralu iskrivljenih vrijednosti. Ako se cijela Hrvatska, ne računajući pokoje redikule s krajnje ekstremnih pozicija; ako se, dakle, cijela Hrvatska ovih dana pokloni Slavku Goldsteinu, bit će to bar malo optimističan znak za budućnost ove zemlje.