Sloković komentirala spornu obnovu kuća nakon rata, otkrila za što bi se sve moglo teretiti odgovorne osobe
Kada se radi o optužnici za ratno profiterstvo, kaže kako smo tu limitirani vremenom
Odvjetnica Jadranka Sloković za televiziju N1 komentirala je za što bi se moglo teretiti potencijalno optužene za lošu gradnju i obnovu kuća nakon rata na potresom pogođenom području.
Počela je s time što se prvo treba utvrditi, rekavši kako je prvo potrebna sva dokumentacija o obnovi. Dodala je kako potom treba utvrditi koje su firme u tome sudjelovale te utvrditi putem neke nezavisne stručne osobe stanje tih objekata i jesu li oni trebali ili bili dužni izdržati ovakav potres.
‘Velika uloga struke’
Sloković je poručila i kako će uloga struke u ovom procesu biti velika. “Neki građevinski vještak bi trebao dati neko preliminarno mišljenje jesu li oštećenja koja su nastala uzrokovana dijelom lošom izgradnjom i određenom manjkavostima u izgradnji. Bez tih neki parametara mislim da se neće ni ići”, dodala je.
Kaže kako sada nema vremena za detaljno vještačenje svakog objekta. “Neki preliminarni pregled bi zapravo inicirao i sve ostale radnje”, istaknula je.
Za što bi se odgovorne moglo teretiti?
Sloković je rekla i za koja bi se sve kaznena djela moglo teretiti osumnjičene osobe. “Postoji jedno osnovno djelo, to je opasno izvođenje građevinskih radova koje se sastoji od toga da sve osobe uključene u izgradnju nekog objekta, od projektanta do samog izvođača radova i nadzora – jesu li ustvari propustili i postupali protivno pravilima struke, što je moglo dovesti do ugrožavanja života, tijela i neke štete većih razmjera”, rekla je.
Dodala je kako je to osnovno kazneno djelo te kako postoji i teži oblik djela, koji se sastoji od toga da tamo doista jest stradalo nekoliko ljudi, da je stradala barem jedna osoba, da je došlo do teške tjelesne ozlijede ili štete većih razmjera. “Takav oblik je bitno teže kazneno djelo od osnovnog”, kaže.
Ipak, dodala je, može se raditi i o drugim kaznenim djelima poput zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, za što bi mogle odgovarati odgovorne osobe u firmama koje su izvodile rade, isto tako i kazneno djelo prevare u gospodarskom poslovanje, ako je lažno prikazivano da je određeni materijal trebao biti ugrađen, a nije ili je lažno prikazano da je, a to je sve rađeno s namjerom stjecanja protupravne imovinske koristi.
Što s ratnim profiterstvom?
Pojasnila je za N1 hoće li se moći dizati optužnica i za ratno profiterstvo, rekavši kako smo tu limitirani vremenom. “Tu bi se trebalo raditi o svemu onome što je izgrađeno do 1998. godine. Šteta bi trebala biti izuzetno velika, odnosno protupravna imovinska korist”, rekla je.
Dodala je i kako bi osobe koje su radile u tim državnim tijelima, koje su bile zadužene za provođenje te cijele obnove, mogle odgovarati za zloporabu položaja ili ovlasti za slučaj da se ustvrdi da nisu poduzele sve što je bilo potrebno da bi se osigurala sigurna izgradnja.
Zaključuje kako će struka odigrati ključnu ulogu te kako i svu dokumentaciju mora analizirati stručna osoba. “Određene stvari će se dobiti uvidom u dokumentaciju. Pregledom objekata će se ustvrditi gdje su manjkavosti ne terenu. Ako su one sustavne, onda znači da je kontrola rađena vrlo loše. Onda je po meni odgovoran i investitor, odnosno država, tj. ljudi koji su u to vrijeme bili zaduženi da prate taj proces obnove”, zaključuje Sloković za N1.