Odluka suda da odbaci dokaze u slučaju Bandić upućuje na ekstremnu političku korupciju
Dubinska analiza odluke suda u slučaju Bandić
U Hrvatskoj je u srijedu i službeno zabranjena borba protiv političke korupcije. Kako znamo, u srijedu je optužno vijeće Županijskog suda u Zagrebu, pod predsjedanjem Tanje Pavelin (za koju se s dosta činjenica tvrdi da je napredovala u službi, ne ispunjavajući zakonske uvjete), odlučilo iz procesa protiv Milana Bandića izuzeti dokaze prikupljene prisluškivanjem.
Problem je, međutim, u tome što je policija prisluškivala Bandića baš po nalogu Županijskog suda u Zagrebu.
Županijski sud tako je samog sebe proglasio nezakonitim što je potvrdio i uvijek simpatični sudski glasnogovornik Krešimir Devčić, koji je na televiziji pokušavao objasniti kako, eto, sudske odluke, poput ove o Bandićevu prisluškivanju, mogu, zapravo, biti nezakonite.
Sud koji je samog sebe proglasio nezakonitim, kao što je to ovoga tjedna učinio Županijski sud u Zagrebu, uz potpis gospođe Pavelin, predstavljao bi tek još jedan u nizu kuriozitetnih slučajeva domaćeg pravosuđa da nije riječ o ekstremno teškoj sumnji na najgoru političku korupciju.
Najkorumpiraniji u EU
Naime, Milan Bandić u Saboru je podržao Vladu HDZ-a i Mosta. Tri mjeseca nakon što je Milan Bandić podržao Vladu HDZ-a i Mosta, Županijski sud u Zagrebu odbacuje legalno prikupljene dokaze protiv Milana Bandića.
Iza ovog događaja više se nitko nikada ne smije čuditi zašto se Hrvatska redovito ubraja među tri najkorumpiranije države u Europskoj uniji (uz Bugarsku i Rumunjsku).
Slučaj Bandić najspektakularniji je pokazatelj činjenice da se hrvatska borba protiv političke korupcije, najavljena uhićenjem i prvostupanjskim presudama protiv Ive Sanadera, danas premetnula u bezobzirnu institucionalizaciju političke korupcije, u čemu je u srijedu glavnu ulogu odigrala sutkinja Pavelin, dok će drugom prigodom sličnu rolu odigrati neki drugi sudac.
Telegramov sugovornik, upoznat sa stanjem u pravosuđu, kaže da je odluka o dokazima protiv Milana Bandića samo jedan od elemenata kojima se ukida borba protiv političke korupcije. Na primjer, Milanu Bandiću se toleriralo što je zastrašivao Vidu Demarin i pokušao je nagovoriti na laganje policiji
Uostalom, još je bivši predsjednik Josipović, i sam pravnik, ustvrdio da živimo u vladavini sudaca, jer su suci jedini segment vlasti koji nitko ne bira i koji nikome ne mora odgovarati. Odluku optužnog vijeća zagrebačkog Županijskog suda u slučaju Milana Bandića i afere Agram, pokušao nam je pojasniti jedan od svojedobno najviših hrvatskih pravosudnih dužnosnika.
Telegramov sugovornik smatra kako dosadašnji sudski tretman afere Agram, u kojoj je Bandić optužen za štetu veću od dvadesetak milijuna kuna, pokazuje da je sudstvo izgradilo sofisticirani sustav zaštite okrivljenika za političku korupciju.
Drastična odluka
“Dakle, u najnovijoj odluci optužnog vijeća suočavamo se s eliminacijom zakonski prikupljenih dokaza, što je možda najdrastičnija odluka u korist optuženika za političku korupciju. No, uklanjanje zakonski prikupljenih dokaza tek je jedan od elemenata zaštite ljudi poput gospodina Bandića”, smatra naš izvor pa nastavlja: “Sljedeći važan takav element jest dovođenje svjedoka u nesiguran položaj. Sama činjenica da Bandić nije kažnjen zbog očiglednog pokušaja da nagovori Vidu Demarin da lažno svjedoči, šalje poruku svim eventualnim svjedocima da ih sudovi ne žele zaštititi od pritisaka okrivljenika. Istodobno, okrivljenicima se poručuje da sami učine što god mogu protiv svjedoka.
Potvrda optužice
Naposljetku, tu je i treći element. U pojedinim politički važnim slučajevima, sudovi nisu željeli prihvatiti nagodbu tužiteljstva i okrivljenika, premda u tim nagodbama nije bilo ništa protuzakonito. Tako su sudovi Državnom odvjetništvu izbili još jedan snažan instrument u vođenju velikih slučajeva. Sasvim je normalna, u svijetu uobičajena procedura, da tužiteljstvo može ponuditi pojedinim okrivljenicima manju kaznu u zamjenu za svjedočenje. Naši su sudovi u značajnim korupcijskim procesima tužiteljstvu počeli osporavati to pravo, što znači da sudovi rade izravno u korist okrivljenika za političku korupciju”, ustvrdio je Telegramov sugovornik, koji je zatim upozorio na još jednu, na novu praksu zaštite političke korupcije koja se na hrvatskim sudovima počela javljati negdje u vrijeme parlamentarne izborne kampanje.
“Vidite, sve do početka izborne kampanje, vrijedio je običaj da se o meritumu pojedinog slučaja odlučuje na glavnoj raspravi, znači na suđenju. Međutim, negdje u listopadu lanjske godine nije potvrđena optužnica protiv Božidara Kalmete, bez obzira na hrpu dokaza i na sklonost jednog od osumnjičenih da surađuje s tužiteljstvom. Sada se, pak, ne želi potvrditi optužnica protiv Milana Bandića. Sudovi, i oni u našem društvu koji na njih utječu, podižu sve višu i neprobojniju ogradu oko ljudi osumnjičenih za ozbiljnu korupciju, pa tako onemogućuju policiji i Državnom odvjetništvu da obavljaju svoj posao. Kako sada stvari stoje, u Hrvatskoj možete otići u zatvor ako ukradete nekoliko šteka cigareta ili ako udarite nekog u kafiću. No, ukradete li dvadesetak ili više milijuna kuna i usput maltretirate svjedoke, ne samo da nećete otići u zatvor, nego nećete biti ni optuženi.”
Slučaj nepotvrđene optužnice protiv Milana Bandića politički je osobito težak, zbog Bandićeve mreže koja seže do najvišeg državnog vrha. Sam zagrebački gradonačelnik koalicijski je partner Tomislava Karamarka. Milan Bandić istodobno je i bliski dugogodišnji suradnik Zdravka Mamića, kojeg policija i državno odvjetništvo terete za mnogostruko veću krađu od Bandićeve.
Mamićeve veze
Zdravko Mamić ponaša se, pak, kao osobni prijatelj Kolinde Grabar-Kitarović. Budimo realni, šef SOA-e Dragan Lozančić nikada ne bi bio smijenjen da se predsjednica Republike nije privatno družila sa Zdravkom Mamićem u vrijeme dok je državna sigurnost pratila Mamićeve telefone. Istodobno, Zdravko Mamić navodno je dočekao izbornu zoru s Tomislavom Karamarkom.
Očito je, dakle, da čovjek kojeg država optužuje za dosad najgore financijske manipulacije u Hrvatskoj, ima privilegirani pristup nositeljima najviše državne vlasti. Operacija sudske zaštite Milana Bandića, koja upravo traje, stoga se može i mora tumačiti i kao pokazna vježba za operaciju sudskog spašavanja Bandićeva suradnika Zdravka Mamića, pouzdanika predsjednice Republike i potpredsjednika Vlade.
Ovakvom slučaju teške političke korupcije, koja zahvaća sve segmente državnog vrha, nismo svjedočili ni u Tuđmanovo, ni u Sanaderovo vrijeme.
Naime, premda su neki članovi Tuđmanove obitelji (pri čemu izričito ne mislimo na Miroslava Tuđmana), obilno zarađivali na državnim poslovima, sam prvi predsjednik Republike sigurno nije bio korumpiran, niti se privatno družio s glavnim protagonistima prvog vala hrvatske političke korupcije.
Kako će Most svojim biračima ikada objasniti da je predsjednica Republike smijenila šefa obavještajne službe kako bi zaštitila Zdravka Mamića?
Ivo Sanader stvorio je, pak, vlastitu koruptivnu mrežu, ali u njoj nije bilo drugog nositelja visoke državne vlasti, ondašnjeg predsjednika Republike (čime ne želimo reći da je Stipe Mesić bio čist; on jednostavno nije bio dio Sanaderove mreže). Danas, pak, prvi put otkako postoji Republika Hrvatska, jedan osumnjičenik za multimilijunsku korupciju, Zdravko Mamić, povezuje predsjednicu Republike i potpredsjednika Vlade.
Teška objašnjenja
Dok drugi okrivljenik za političku korupciju, Milan Bandić, istodobno sudjeluje u održavanju tanke parlamentarne većine. Most je osvojio nekoliko stotina tisuća glasova na parlamentarnim izborima, inzistirajući na politici čistih ruku. Most je, međutim, u samo tri mjeseca postao tihi suučesnik u nekim od najgorih korupcijskih skandala koje hrvatska javnost pamti.
Kako će Most svojim biračima objasniti da je zagrebački Županijski sud poništio vlastitu odluku o prisluškivanju Milana Bandića? A da Most protiv toga nije prosvjedovao. I kako će Most svojim biračima ikada objasniti da je predsjednica Republike smijenila šefa obavještajne službe kako bi zaštitila Zdravka Mamića?
Most se ostajanjem u vladajućoj koaliciji vrlo brzo pretvara u pasivnog podržavatelja političke korupcije na visokim državnim razinama. Prije točno 19 godina Globus, koji se onda prodavao u nekih stotinjak tisuća primjeraka, na naslovnoj je stranici, uz fotografiju Franje Tuđmana i svih članova ondašnje njegove vlade, objavio naslov: “Hrvatska je Vlada korumpirana i pod utjecajem organiziranog kriminala” (radilo se o doslovnom citatu iz izvještaja jedne američke sigurnosne agencije). Danas je, nažalost, taj naslov aktualniji nego ikad.
Tekst je objavljen u tiskanom izdanju Telegrama 2. travnja 2016.