Nekad je nužno odabrati stranu

Slovenija tuži Hrvatsku zbog Ljubljanske banke pred Europskim sudom za ljudska prava

Iznos za koji Slovenija tuži Hrvatsku iznosi 360 milijuna eura

Slovenia's Prime minister Miro Cerar addresses the media as he arrives for the second day of an EU - Summit at the EU headquarters in Brussels on June 29, 2016.
European Union leaders will on June 29, 2016 assess the damage from Britain's decision to leave the bloc and try to prevent further disintegration, as they meet for the first time without a British representative. / AFP PHOTO / PHILIPPE HUGUEN
FOTO: AFP/AFP

Republika Slovenija danas je podnijela tužbu protiv Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava zbog slučaja Ljubljanska banka. Slovenija smatra kako smo prekršili Konvenciju za zaštitu prava čovjeka i temeljnih sloboda jer ‘posljednjih 25 godina hrvatski sudovi ignoriraju slovenske zahtjeve’.

U obrazloženju tužbe stoji kako je osim sudske, i hrvatska izvršna vlast sustavno radila na tome da onemogući Ljubljansku banku u naplaćivanju dugova. Ljubljanska banka je protiv dužnika u Hrvatskoj dosad podigla 81 tužbu, a Slovenija je sada kao primjere koji će potkrijepiti ovu tužbu ECHR-u navela 26 slučajeva, među kojima su i IPK Osijek, Chromos, Ina, PBZ i drugi, Ukupan iznos potraživanja u njima iznosi oko 360 milijuna eura, uključujući zatezne kamate.

Slovenski ministar potvrdio

Ministar za pravosuđe Slovenije Goran Klemenčič nakon sjednice Vlade potvrdio je da Slovenija tuži Hrvatsku Europskom sudu za ljudska prava jer su “hrvatske sudske i izvršne ovlasti sustavnim i arbitrarnim djelovanjem Ljubljansku banku uskratile za njezinu imovinu. Time su prekršili europski pravni red”.

Gospodin Klemenčić o tužbi je, piše Delo, obavijestio svog hrvatskog kolegu. Iznos za koji Slovenija tuži Hrvatsku je približno 360 milijuna eura.

Jedino rješenje

Cijeli slučaj seže još do 1990. godine, kada je tadašnja Ljubljanska banka, filijala Zagreb, prekinula svoje poslovanje u Hrvatskoj. Hrvatski sudovi, uključujući i Ustavni sud, uporno su negirali Ljubljanskoj banci pravo da legitimno ostvari svoja potraživanja. To je omogućilo hrvatskim tvrtkama da izbjegnu otplaćivanje svojih dugova prema banci.

Nakon dugih neuspješnih pregovora s Hrvatskom o pitanju Ljubljanske banke i obzirom na činjenicu da Hrvatska nije poštovala ranije dogovorene obveze, Slovenija je procijenila da je jedino moguće rješenje ovog spora tražiti pravni lijek na međunarodnoj razini. Nakon iscrpljivanja svih pravnih lijekova u Hrvatskoj, Slovenija je podnijela zahtjev pred Europskim sudom.

Neprihvaćena tužba iz 2007.

U lipnju 2015. Sud u Strasbourgu proglasio se nenadležnim za prošlu tužbu koju je podnijela Ljubljanska banka. U tom slučaju slovenski pravni zastupnici tvrdili su kako je Hrvatska zbog “političke intervencije kojom je spriječeno prisilno ostvarenje tražbina zbog nenaplativih potraživanja te banke prema tvornici šećera IPK Osijek koju je bio odredio hrvatski sud”.

U toj neprihvaćenoj tužbi iz 2007. godine stajalo je kako je Ljubljanska banka uložila zahtjev da Sud u Strasbourgu odredi Hrvatskoj plaćanje 57,5 milijuna eura, što je iznos koji je tvornica IPK dugovala bivšoj Ljubljanskoj banci Zagreb. Detaljizirali su kako je hrvatska Vlada spriječila provođenje prisilnog ostvarenja tražbina koju je odredio hrvatski sud.

Isplata starim štedišama u Hrvatskoj i BiH

Za taj se slučaj Strasbourg se proglasio nenadležnim, navodeći kako, prema poslovniku, vladina tijela ili javna poduzeća pod kontrolom države nemaju pravo podnositi individualne tužbe te da je u navedeno vrijeme Ljubljanska banka bila u vlasništvu slovenske države.

Slovenska Vlada, pritom, 2015. godine prihvatila je prijedlog zakona za implementaciju presude Strasbourga, kojom im je naložena isplata nepodmirenih obaveza Ljubljanske banke starim štedišama u Hrvatskoj i BIH.

Slovenski troškovi tužbe dosad iznose 160.000 eura

Već sad je jasno da će postupak u Strasbourgu biti dugotrajan iako ga Sud zbog ranije spomenutih tužbi dobro poznaje – kontekstualizira autor Dela u današnjem tekstu. Europska konvencija o zaštiti ljudskih prava, koja je temelj za djelovanje i donošenje odluka ESLJP u članku 33. navodi kako se tužbe mogu podnositi i za međudržavna pitanja.

‘Ovo će biti prva tužba za zaštitu prava pravne osobe, a s takvim slučajevima sudska praksa nema previše iskustva. Prema nekim procjenama postupak odlučivanja o prihvatljivosti i utemeljenosti međudržavne tužbe pred velikim senatom ESLJP traje između četiri i šest godina. Troškovi pripreme tužbe su prema navodima slovenske strane do sada iznose oko 160.000 eura’, navodi slovenski novinar Miha Jenko.