Slučaj Sanader: Jesu li ključni sudski procesi srušeni zbog grešaka DORH-a?
Sanader se sada zakonski može i uključiti na parlamentarne izbore
Tijekom vjerojatno tri najvažnija dana u svome životu Ivo Sanader, bivši premijer i bivši šef HDZ-a, doimao se mirno. Tek je izdajničko crvenilo na vratu dalo naslutiti kakva je drama vladala u njemu.
Ništa neuobičajeno. Ta je tri dana čekao jednu od najvažnijih odluka svoga života. I to doslovno, jer moglo se dogoditi da sljedećih devet godina provede u zatvoru. Izašao bi na pragu sedamdesetih. Slomljen i star čovjek. No, dogodilo se suprotno i Sanader, šest i pol godina nakon potpunog osobnog i političkog debakla, izlazi na uvjetnu slobodu. Sasvim je izvjesno da, ako to želi, Sanader se sada zakonski može i uključiti na parlamentarne izbore.
Kazneni progon
Ministar prvosuđa Orsat Miljenić, kojeg je Telegram zamolio da komentira odluku Vrhovnog suda o Sanaderu, kratko je rekao “da izvršna vlast nije nadležna za komentar sudskih odluka.” Miljenić samo kaže da “vlada ne sudjeluje u kaznenim progonima, sudovi su nadležni za presude, DORH za kazneni progon. Pitajte njih za komentar.” Državni odvjetnik Dinko Cvitan nije želio ništa reći, iako su on i USKOK u najvećem problemu nakon ove presude.
Najviši državni dužnosnici s kojima smo razgovarali nisu nimalo iznenađeni ovakvim ishodom. Ozbiljni sukobi izvršne vlasti i najutjecajnijeg dijela sudstva dali su već naslutiti da će sudovi donositi odluke koje će antagonizrati javnost.
“Odavno je jasno da presudni utjecaj na sudstvo u Hrvatskoj imaju središta izvaninstitucionalne moći. U trenutku kada se, zbog pritisaka EU-a i uvjeta famoznog Poglavlja 23., izmakla politika doslovno su uletjele interesne skupine koje svoj utjecaj baziraju na financijskoj moći. Ubrzo su se tijesno povezali s određenim sudskim krugovima i stvorena je infrastruktura koja služi njihovim, a ne javnim ili općim interesima. Tako se mogu razjasniti sve značajnije presude gotovo svih sudova u Hrvatskoj, uključujući i Ustavni sud.”
Ova porazna analiza stanja, koje je Telegramu predočio jedan dužnosnik, točno se podudara s tezama da je borba protiv političke korupcije u Hrvatskoj, de fakto, propala. “Dok je trajao monitoring EU-a, postojao je određeni strah. Sada ne postoji nikakva mogućnost, ni teoretska, da Europska komisija reagira. Ni na koji način”, otkriva nam jedan od stručnjaka u pravosuđu. “Ušli smo u EU i ta je priča s tutorstvom zauvijek gotova”.
Mladen Bajić, bivši državni odvjetnik, koji je pokrenuo sve istrage protiv Sanadera i niza političkih moćnika, u kratkom razdoblju doživio je neugodna razočarenja. Najvažnije Bajićeve optužnice, jednostavno, su propale, nestale. Sanader, svakako, time može biti ozbiljno zadovoljan. Bajić, sada glavni savjetnik u odjelu za ratne zločine DORH-a, slutio je ovakav ishod. Nije htio ništa komentirati.
Prošloga tjedna, na javnoj sjednici Vrhovnog suda oko Sanadera, koja je trajala puna tri dana, analizirane su tisuće stranica tog spisa.
Tijek novca
Nabrajale su se pogreške vijeća Županijskog suda i sutkinje Ivane Čalić: USKOK je tvrdio da je Sanader trebao ostati bez 23 milijuna kuna, a ne samo 15.
Četiri odvjetnika zastupala su HDZ. Argumenti su se iznosili satima. Pokušao se još jednom rekonstruirati tijek novca iz javnih poduzeća preko Fimi Medije u “crne fondove HDZ-a”. Sanaderovi branitelji isticali su teze o političkom progonu bivšeg premijera, tajnom praćenju i prisluškivanju, netočnom i tendencioznom tumačenju iskaza većine ispitanih svjedoka.
Ipak, najvažniji i ključni dio, koji je u četvrtak doveo do rušenja cijele presude i Sanaderova izlaska iz zatvora, jest činjenica da optuženi Barišić nije želio odgovarati na pitanja Sanaderovih odvjetnika. Njegove tvrdnje obrana nije mogla preispitati i provjeriti. Iako je sve to bilo prema zakonu iz 2007.
Povratak bumeranga
Vrhovni sud je sve proglasio protuustavnim, kršenjem ljudskih prava Ive Sanadera i njegova prava na pravično suđenje. Zakon o kaznenom postupku, prema kojem je Sanader nepravomoćno osuđen i kojeg spominjemo, ukinuo je sudsku istragu.
Glavni i potpuno autonoman u istrazi postaje državni odvjetnik. Bajić je tada opisivao kako je “uskočio u brzi, sportski automobil”. “Sada im se sve to vraća poput bumeranga”, tvrde iz odvjetničkih krugova koji, na stanovit način, ovo doživljavaju kao veliku zadovoljštinu. “Upozoravali smo da se ne može istraga voditi na taj način i da se ne mogu tijekom postupka kršiti prava obrane”.
Je li moglo drukčije
USKOK se sada mora suočiti s činjenicom da gotovo niti jedna od tih velikih afera još nije pravomoćno okončana, nitko nije u zatvoru, a novac nije vraćen. Je li se moglo drukčije? Upućeni kažu da je Mladen Bajić bolju poziciju tužiteljstva mogao osigurati još kojom “oprosnicom” okrivljenima u ovoj aferi.
Podsjećamo da je dao samo jednu: Josipu Protegi, bivšem predsjedniku uprave Hrvatske poštanske banke, koji baš i nije briljirao u svjedočenju protiv Sanadera i ostalih na glavnoj raspravi. Je li oprosnicu mogao dobiti i rizničar Barišić?
Ljudi iz USKOK-a, s kojima smo uspjeli razgovarati, objašnjavaju da je davanje oprosnice privilegij upravo glavnog državnog odvjetnika. “Da je Bajić odlučio Barišiću dati oprosnicu morao je istodobno osigurati njegovo svjedočenje protiv Sanadera”, objašnjavaju nam iz tužiteljstva. Ovako je Bajić pustio da afera Fimi Medije s tvrdnjom iz optužnice, da je Barišić Sanaderu predao 15 milijuna kuna u torbi, ode sve do Vrhovnog suda. I da je tamo sruše.
Slučaj se tako vraća na Županijski sud u Zagrebu na kojem doznajemo kako bi moglo doći do promjene sudskog vijeća, odnosno da postupak više neće voditi sutkinja Ivana Čalić.
Zato se kao kandidat za predsjednika vijeća koje će suditi Sanaderu i suokrivljenicima spominje sudac Ivan Turudić.
On je, doduše, nedavno izuzet kao predsjednik sudskog vijeća u slučajevima Ina-MOL i Hypo, no to, navodno, nije zapreka da sudi u nekom drugom postupku protiv Sanadera.
Tekst je objavljen u tiskanom izdanju Telegrama od 3. listopada 2015.