Nekad je nužno odabrati stranu

Srbi tvrde da ih je Makedonija špijunirala sa stranim službama. I tako je geopolitički triler u susjedstvu dobio novu epizodu

Beograd je povukao pa vratio svoje diplomate, ali dosta toga ostaje nejasno

06, July, 2017, Belgrade - Celebration of the American holiday on July 4th (Independence Day) held at the residence of the United States Embassy in Belgrade. Aleksandar Vucic - president of Republic of Serbia. Photo: Antonio Ahel/ATAImages

06, jul, 2017, Beograd - Proslava americkog praznika 4. jul (Dan nezavisnosti) odrzan u rezidenciji ambasade Sjedinjenih Americkih Drzava u Beogradu. Foto: Antonio Ahel/ATAImages., Image: 341107879, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, ATA Images Editorial
FOTO: Profimedia, ATA Images Editorial

U nedjelju navečer jedna je lokalna makedonska televizija izvjestila da Srbija povlači sve svoje osoblje, od veleposlanika do kuhara, iz ambasade u Skoplju. Iste je večeri vijest potvrdilo i makedonsko ministarstvo vanjskih poslova. Dosad, međutim, nije sasvim jasno objašnjeno zašto se Beograd odlučio za ovakav, radikalan potez.

Srpski je predsjednik Aleksandar Vučić kazao kako su donijeli ovu odluku o povlačenju jer su “dobili dovoljno dokaza o veoma ofanzivnom djelovanju protiv organa i institucija Srbije”. Napomenuo je i kako je tu bilo “miješanja i nekih drugih sila”. S druge strane, Makedonci to sve negiraju. Osim ovoga, kao jedan od razloga povlačenja diplomata najviši srpski dužnosnici navodili su i potencijalno makedonsko glasanje za ulazak Kosova u UNESCO. Vučić je tako, govoreći o Makedoniji, kazao kako “znaju što čine” i kako će glasati za prijem Kosova u Unesco.

Agresivna kampanja srpskih medija

Gotovo sve beogradske dnevne novine, osim “Danasa” i “Kurira”, optuživale su Makedoniju u istom ili sličnom tonu kao što su to činili i srpski dužnosnici. Najdalje je, očekivano, otišao pro Vladin tabloid “Informer” koji je objavio kako su Makedonci “u suradnji sa zapadnim tajnim službama”, prisluškivali ne samo djelatnike srpske ambasade u Skoplju, nego i samog Vučića.

Srpski je državni vrh ubrzo u medijima počeo ponavljati upozorenja Skoplju kako će razmisliti o priznanju Makedonije pod njenim ustavnim imenom. Paralelno s time, slane su i pomirdbene poruke o dijalogu na koji je spremna srpska strana. Nakon telefonskog razgovora Vučića i makedonskog premijera Zorana Zaeva i priopćenja koje je uslijedilo, razlozi povlačenja osoblja nisu postali ništa jasniji. Ovog se tjedna dio osoblja veleposlanstva Srbije vratio u Makedoniju, a veleposlanica Dušanka Divjak, prema dogovoru srpskog šefa diplomacije Ivice Dačića i njegovog makedonskog kolege Nikole Dimitrova, vratit će se posljednjeg dana ovog mjeseca.

Kreće li, uopće, Kosovo ubrzo prema Unescu?

Prema pisanju srpskog tjednika Vreme, nije vjerojatno da će Kosovo ove godine uopće zatražiti prijem u Unesco. Naime, sad već bivši ministar vanjskih poslova Kosova Enver Hodžaj u svibnju je izjavio kako “Kosovo ne može aplicirati u Unesco dok Skupština Kosova ne izglasa Zakon o vjerskim slobodama i i Zakon o kulturnoj baštini”. Kosovo nakon lipanjskih izbora još uvijek nije izabralo ni predsjednika Skupštine, niti Vladu, pa se čini kako pitanje prijema Kosova u spomenutu instituciju, pa time i makedonskog stava o tome, u ovom trenutku nije na stolu.

No, neslužbene informacije u srpskim medijima kažu kako bi upravo Makedonija tu temu mogla staviti na dnevni red. Makedonski premijer Zaev je sve do prije koji mjesec tvrdio kako će Makedonija u glasanju o ulasku Kosova u Unesco biti neutralna. No, sada službeno Skoplje poručuje kako će “slijediti stav većine članica Europske unije”. Situacija je u ovom slučaju puno jasnija imajući u vidu unutarpolitičku konstelaciju snaga u Makedoniji – nakon izbora poziciju kingmakera imale su stranke albanske nacionalne manjine, koje čine većinu premijera Zaeva. No, u subotu dolazi do novog obrata.

. Nakon sastanka sa Zaevom na marginama neformalnog sastanka premijera Zapadnog Balkana u subotu u Draču, srpska premijerka Ana Brnabić kazala je kako Makedonija neće glasati za članstvo Kosova u Unescu, javlja B92. U posljednjem glasanju, Kosovu su samo 3 glasa nedostajala da postane članica Unesca, a beogradski Blic je objavio kako Srbija sa 27 izaslanika neprekidno lobira u svijetu protiv prijema Kosova

‘Kolateralna šteta globalnih političkih odnosa’

Teške optuže o špijuniranju podigle su znatno više pažnje, pogotovo zato jer je mnogo toga ostalo nejasno. “Ne brine me to što će prisluškivati moj telefon, jer ja isto pričam i javno. Ali to može imati teške posljedice po naše državne interese. Naime, cilj je da se dođe do lažnih optužbi da Srbija želi da inscenira neke sukobe u Makedoniji, dok je situacija zapravo sasvim obrnuta”, kazao je Dačić.

Izvjestitelj Europskog parlamenta za Srbiju David McAllister sastao se u četvrtak u Beogradu s Vučićem, Dačićem i Brnabić. Medijima je tada kazao kako je sa srpskim vlastima razgovarao o sporu s Makedonijom te kako mu je rečeno da će on biti riješen. Kazao je kako je bio iznenađen tim sporom, ali da su sada “obje strane promijenile mišljenje” i kako se nada “da nećemo vidjeti ponavljanje koraka ili da se nešto poput ovog neće događati ponovno”.

Nakon susreta sa makedonskim šefom diplomacije, Dačić je kazao kako se spomenuta saznanja srpskih tajnih službi ne odnose na makedonsku vladu, nego na sigurnosni sektor, uz učešće stranog faktora. “Nije naš cilj da o tome govorimo, nego da se to više ne dešava i da budemo prijatelji, da ne budemo kolateralna šteta globalnih političkih međunarodnih odnosa”, kazao je.

Zapad i Rusija pomno prate situaciju u Makedoniji

Zapad, ali i Rusija, u posljednje su vrijeme pomno pratili situaciju u Makedoniji. Nakon izbora i post izborne krize, Zapad je podržavao SDSM Zorana Zaeva, dok su Moskva i Beograd bili na strani dugogodišnjeg bivšeg premijera Nikole Gruevskog. Njemu je, inače, oduzeta putovnica, a sudi mu se, zajedno s njegovim bivšim ministrima i najbližim suradnicima, za zlouporabu pozicije, namještanje izbora, zločinačko udruživanje, u okviru afere prisluškivanje koju je pokrenuo upravo aktualni premijer Zaev.

Zapadna je međunarodna zajednica na čelu sa Sjedinjenim Državama uložila puno diplomatskog napora za stabilizaciju stanja u zemlji, a mnogi se pitaju prijeti li sada ova situacija sa Srbijom toj stabilnosti. Predsjednik Vučić i ostali srpski dužnosnici ponavljali su kako Srbija zna što Makedonija radi, ne otkrivajući, međutim, što to Beograd točno zna i što to Skoplje točno radi.

Srpski obavještajac s prosvjednicima u Sobranju

Zabrinutost o špijunuranju mogla bi postojati i u kontra smjeru. Naime, prilikom upada prosvjednika koji su podržavali Gruevskog u makedonski parlament krajem travnja snimljen je i pripadnik srpske tajne službe BIA-e Goran Živaljević. Tada su napadnuti i pretučeni zastupnici danas vladajućeg SDSM-a, a ozlijeđen je i današnji premijer Zaev. Srbi su tada kazali kako time što je Živaljević bio u Sobranju s nasilnim prosvjednicima nije prekršen diplomatski protokol i kako je on samo obavljao svoj posao. Živaljević je, inače, bio zamjenik načelnika BIA-e u vrijeme ubojstva srpskog premijera Zorana Đinđića.

Isti je taj Živaljević u suradnji s novinarom i zastupnikom srpskog parlamenta Miroslavom Lazanskim i zastupnikom u makedonskom parlamentu i predsjednikom Demokratske partije Srba Ivanom Stoilkovićem dogovorao i u srpskim medijima objavljivao tekstove u korist Gruevskog i ruske politike. Prema transkriptima što ih je objavio KRIK Stoilković je instruirao Lazanskog kako bi trebao pisati.

‘Hej, smjestio sam ovoga, izbrifirao ga o kolumni’

“Hej, smjestio sam ovoga, izbrifirao sam ga o kolumni koju treba danas da napiše za ‘Politiku’. Idemo (on i novinar) na proteste da snimamo i onda kada sjednemo negdje uvečer, nazvat ću te”, kazao je Stoilković Živaljeviću. Ubrzo, u ‘Politici’ se objavljuje kolumna Miroslava Lazanskog, naslovljena “Ne damo Makedoniju” – u kojoj autor jasno staje na stranu Gruevskog.

Makedonska je tajna služba prikupila ove transkripte, a objavili su ih novinari KRIK-a, makedonske NOVE TV i OCCRP-a. Lazanski negira da je provodio propagandu i kaže da je normalno radio svoj posao.

Tko je koga špijunirao?

U objavljenom izvještaju navedenih medija baziranom na dokumentima makedonskih tajnih službi stoji kako su ruski špijuni i diplomati gotovo cijelo desetljeće pokušavali širiti propagandu i provocirati nerede u Makedoniji kao dio šire regionalne akcije koja je imala za cilj spriječiti balkanske zelje da se pridruže NATO-u.

Prema tim izvještajima, Moskva je svoju politiku provodila iz veleposlanstva u Skoplju preko tri agenta obavještajne službe SVR i četiri agenta vojne obavještajne agencije GRU. Špijuni su naredbe dobivali iz glavnih gradova dviju susjednih zemalja, Bugarske i – Srbije. “Njihove aktivnosti koordiniraju se iz SVR centra u Beogradu i GRU centra u Sofiji”, stoji u dokumentima.