Stanari Gornjeg grada mjesec dana brojali vozače u prekršaju: 'Policija je mogla naplatiti 20 milijuna kuna kazni‘

Izbrojali su da je u mjesec dana 83.496 automobila vozilo u krivom smjeru. U cijeloj 2021. policija ih je ulovila - 170

FOTO: Vjekoslav Skledar

Mjesec dana, od 13. siječnja do 13. veljače 2021., popisivali su stanari Gornjeg Grada automobile koji su u njihovoj Opatičkoj ulici vozili u zabranjenom smjeru i svojim “ručnim brojačem” izbrojili točno 83.496 automobila. Činili su to, kako su pojasnili za Jutarnji list, jer se na probleme u prometu u svojoj ulici žale policiji i Gradskoj četvrti od 2017. godine, ali nitko ne reagira.

Tako su se organizirali u dežurstva i u svakom je trenutku jedna osoba brojala vozila na ulici ili s prozora, tako im niti jedno nije promaknulo. Izmjenjivali su se ovisno o obavezama. Naime, na ulazu u Opatičku ulicu s Ilirskog trga stoji pet znakova, jedan do drugog, na kojima piše da je smjer kretanja zabranjen za sve osim vozila s dozvolom, stanare Gornjeg grada, taxi i ZET-ov autobus. No te znakove nitko ne poštuje, jer svi prolazeći tim putem žele izbjeći gužve koje nastaju između Medveščaka i Ribnjaka.

170 vozila u cijeloj godini

Stanari tvrde kako policija ovdje ne izlazi često na teren te da upravo zbog toga svi vozači slobodno prometuju zabranjenim smjerom. “Policija ponekad kažnjava, bude to obično oko 10 ujutro kad se već gužve raziđu, zaustave 3 do 4 auta, a dok njih kažnjavaju svi ih obilaze, prolaze većom brzinom od dozvoljene i nastavljaju u zabranjenom smjeru, ne osvrćući se na policiju”, kaže Roman Lalić, predsjednik mjesnog odbora Gornji grad.

U policiji, pak, navode da su na spornoj lokaciji u cijeloj 2021. godini zabilježili 170 prometnih prekršaja – 73 na kolniku Opatičke ulice zbog nepoštivanja prometnog znaka te ukupno tri prometna prekršaja za vožnju u suprotnom smjeru. Na kolniku Ilirskog trga evidentirana su 94 prometna prekršaja i svi su bili zbog nepoštivanja prometnog znaka. “Kazna za vožnju u zabranjenom smjeru je 500 kuna, hajdemo reći da je pola ovih izbrojanih vozila od nas stanara, a garantiramo vam svi da nije, to bi bilo 41.748 kazni. To bi bilo 20.874.000 kuna za punjenje državnog proračuna”, izračunala je jedna od susjeda.

Problemi s brzinom

Osim zabranjenog smjera, stanare Gornjeg grada brinu i brzine kojima vozači prolaze jer je ondje najveća dozvoljena 30 na sat, a svi, kažu, voze daleko brže. “Puno puta smo zvali policiju da izađu na teren i mjere brzinu, nikad nisu došli na naš poziv. Zvali smo ih nekoliko puta da stave kamere za brzinu i nikad nismo dobili odgovor, ne razumijemo u čemu je problem. Mi samo želimo da se poštuju prometni znakovi, ne očekujemo obustavu prometa”, prenosi Lalić mišljenje stanara.

Da problem brzine nije nimalo bezopasan potvrđuje i stanar koji kaže kako zbog uskih nogostupa prilikom prolaska djeteta s kolicima u Mesničkoj dijelom kolica mora biti na kolniku zbog čega je, ljetos, ističe, umalo stradao.

“Jako je opasno na cijelom Gornjem gradu, počevši od Mesničke, jer je promet iznimno intenziviran. Jedan dio Mesničke je jako uzak, a susjedi još stavljaju kante – kad prolazite tim dijelom, pogotovo s kolicima, prisiljeni ste prijeći na kolnik. U najvećoj opasnosti su osobe s posebnim potrebama. Mesnička, Opatička, Matoševa i Jurjevska su ulice u kojima ljudi voze kao da su na reliju”, govori Nail Hasanović i dodaje kamere za mjerenje brzine ne postavljaju pod izgovorom da se radi o skupoj investiciji. Kao jedan od problema spominje i službena policijska vozila koja, kaže, također krše ograničenje brzine, a ako se oni ne drže svojih propisa, nitko neće.

I iz vrtića su preklinjali

S prebrzom vožnjom i uskim nogostupom te nedostatkom upoznati su i u tamošnjoj školi i u vrtiću. Ravnateljica vrtića Tatjana Marinić objašnjava kako su se morali maksimalno prilagoditi situaciji i sami učiniti sve da zaštite sigurnost djece i roditelja.

“Nekoliko sam puta slala dopis u kojem sam zahtijevala znak za upozorenje da je ovdje vrtić, pješački prijelaz ili ležećeg policajca, no od toga ništa. Rečeno mi je da je ulica preuska za pješački prijelaz, a kako je ovo ionako zona s ograničenom brzinom po njima nema potrebe za novim znakom”, kazala je Kristina Barbarić.