Stigao je novi Cro Demoskop i premijeru baš ne ide; HDZ-u i Vladi pala je podrška

'Nitko' je ponovno najpopularniji političar, rejting mu raste

11.09.2017., Zadar - Premijer Andrej Plenkovic obratio se medijima nakon sto je odrzan sastanak sa clanovima kriznog stozera zbog velike poplave koja je zahvatila Zadar. Istaknuo je kako srecom nema ljudskih zrtava. Photo:
FOTO: PIXSELL

Da su parlamentarni izbori održani početkom studenoga i da je cijela Hrvatska jedna izborna jedinica uz izlaznost od 53-59 posto, HDZ bi bio relativni pobjednik izbora, piše N1.

Prema novom istraživanju CRO Demoskop koje je agencija Promocija plus provela od 31. listopada do 4. studenoga na uzorku od 1300 ispitanika, HDZ je na 31,3 posto podrške. To je ipak blagi pad u rejtingu te stranke koja je prošli mjesec imala 2,2 postotna poena više, kada je bila na 33,5 posto podrške.

Na drugom mjestu je SDP koji bilježi blagi rast podrške. Ovoga mjeseca SDP ima podršku od 22,9 posto, dok je prošlog mjeseca imao za 0,8 postotnih poena manje, 22,1 postotnih poena.

Prag bi prošli još Most i Živi zid

Na trećem mjestu je Most s rejtingom od 8,7 posto, što znači da su porasli za 0,9 postotnih poena u odnosu na prošlomjesečni Cro Demoskop kada su bili na 7,8 posto. Slijedi Živi zid s 7,5 posto podrške, prošloga mjeseca su bili na 6,6 posto podrške, pa su sada, baš kao i kod Mosta, za 0,9 postotnih poena bolji.

Ostale stranke ne bi prošle izborni prag od 5 posto da su ovih dana održani parlamentarni izbori. HSS bi osvojio 3,1 posto, što je za 0,2 bolje od prošlog mjeseca. Slijedi stranka Milana Bandića s 2,3 posto glasova što je isto kao i prošla dva mjeseca.

Podršku iznad jedan posto ovoga mjeseca ima pet stranaka. Neovisni za Hrvatsku imaju 2 posto, IDS 1,4 posto, te HNS; HSP AS i Glas po 1,2 posto. Stranke koje ne bi osvojile ni 1 posto su Pametno s 0,8 posto, HSU 0,7, HSLS i HDSSB s 0,4 posto glasova. 12,2 posto ispitanih u ovom istraživanju bilo je neodlučno.

‘Nitko’ pojačao popularnost

Prema izboru građana, baš kao i prethodna dva mjeseca, najpozitiviniji političar je “Nitko” s 23,3 posto izbora građana. Broj građana koji smatraju da je “Nitko” najpozitivniji raste jer je prošli mjesec ta opcija imala 21,7 posto podrške.

Na drugom mjestu je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović s rejtingom od 14 posto podrške. Prošloga mjeseca imala je za 1,3 postotni poen veću podršku, odnosno 15,3 posto glasova. Iza predsjednice, na listi najpozitivnijih političara, našao se premijer Andrej Plenković s 11,1 posto podrške građana. Prošloga mjeseca imao je sličan rejting, 11,2 posto.

Na četvrtoj poziciji je Ivan Pernar koji može najviše biti zadovoljan svojim rejtingom. Naime, ovo je njegov najbolji rezultat na Cro Demoskopovoj listi pozitivnih političara, a od prošloga mjeseca skočio je za 3,3 postotna poena. Tada je bio na 3,6 posto podrške. Na petom mjestu je Davor Bernardić s 5,8 posto (u listopadu 3,9 posto). Među deset najpozitivnijih domaćih političara još su Anka Mrak Taritaš (5,7 posto), Božo Petrov ( 4,0 posto), Zoran Milanović (2,6 posto), Damir Krstičević (2,1 posto) i Tonino Picula (1,3 posto).

Najnegativniji političar premijer Plenković

Što se tiče negativnog doživljaja hrvatskih političara, građanima je ovoga mjeseca najnegativniji bio premijer Andrej Plenković. Izabralo ga je 20 posto građana. Prošloga mjeseca je bio na 18,7 posto. Građani su na drugo mjesto na listi negativnih političara glasali za “sve političare”, njih 14,3 posto. Prije mjesec dana za tu se opciju opredijelilo 16 posto građana.

Na trećem je mjestu Zlatko Hasanbegović s 10,9 posto izbora građana, prošlog mjeseca je imao 12, a na četvrdom Milorad Pupovac s 8,7 posto, u odnosu na 6,7 posto koliko ga je u listopadu smatralo negatvinim političarem. Davor Bernardić je na petoj poziciji, a ovoga mjeseca 8,1 posto građana ga smatra negativnim što je za 1,4 posto više nego prošlog mjeseca kada je za njega glasalo 6,7 posto građana.

Među prvih deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su Zoran Milanović (3,6 posto), Kolinda Grabar Kitarović (3,6 posto), Tomislav Karamarko (2 posto), Gordan Maras (1,9 posto) i Milan Bandić (1,2 posto).

Sve više onih koji smatraju da Hrvatska ide u lošem smjeru

Sve je veći broj građana koji smatraju da zemlja ide u krivom smjeru. Samo 16,9 posto njih smatra da ide u dobrom smjeru, što je za jedan posto manje nego prošlog mjeseca.

Čak 76,8 ispitanih u ovomjesečnom Cro Demoskopu reklo je kako Hrvatska ide u pogrešnom smjeru, taj se broj povećai za 2,4 posto u odnosu na prošli mjesec.

Među onim malim brojem optimista, očekivano je najveći broj glasača HDZ-a, 58 posto, pa slijede glasači njihovog koalicijskog partnera HNS-a, 33,6 posto. Samo 6,6 posto SDP-ovaca smatra da je smjer u kojem ide Hrvatska dobar.

Pad podrške Vladi

Plenkovićevu vladu, kojoj je ovo trinaesti mjesec mandata, podupire 30,1 posto birača, što je za gotovo 5 postotnih poena manje nego u listopadu. Ne podržava ju 55 posto ispitanih, što je također mali porast u odnosu na listopad kada je podrška Vladi iznosila 52,6 posto.

Što se tiče ocjene koju bi Vlada dobila ona je ovoga mjeseca 2,21, prošloga je bila 2,25. Ostale dvije institucije vlasti, također bilježe blagi pad ocjene. Predsjednica je tako ovoga mjeseca na ocjeni 3,07, prošloga je bila na 3,12. Sabor ima najnižu ocjenu, točno 2. U listopadu je bio na 2,10.

Velika većina ispitanih smatra da je tema mjeseca Agrokor

Građani su glasali i za izbor najvažnijeg događaja godine, a ponovno ih se za aferu oko Agrokora opredijelilo najviše, 69,8 posto. To je ujedno i drugi najviši zabilježeni rezultat u istraživanu Cro Demoskopa vezan za neku temu. Rekordnih 71,6 posto ispitanih zabilježeno je također u slučaju teme Agrokor na početku izbijanja krize, u travnju ove godine.

Znatno manji broj izbora u ovomjesečnom Cro Demoskopu bilježe sljedeće teme: Horvatinčić oslobođen krivnje na suđenju u Šibeniku za pomorsku nesreću (8,5 posto), dugotrajna društvena kriza u zemlji (5,1 posto) i posjet predsjednice Grabar Kitarović Rusiji (4,1 posto).

Veću podršku od 1 posto dobilo je i katalonsko proglašenje neovisnosti i držanje Hrvatske (1,9 posto), predaja potpisa za zabranu pobačaja (1,3 posto), smjena izbornika nogometne selekcije, pobjeda nad Ukrajinom i dodatne kvalifikacije za SP u Rusiji (1,1 posto), te vojni pozivi i popuna šest pukovnija rezervnog sastava Hrvatske vojske (1,1 posto).