Što bi trebalo Anki Mrak da pobijedi Bandića? Usporedili smo njegove ranije rezultate iz 1. i 2. kruga izbora
2009. dobio je tek malo više u 2. krugu, a 2013. znatno
Do drugog kruga lokalnih izbora ostalo je još tjedan dana. Zagrepčani će tada odlučiti koga sljedeće četiri godine žele vidjeti na čelu svoga grada; dugogodišnjeg gradonačelnika Milana Bandića ili Anku Mrak Taritaš.
Bandić u drugi krug ide kao favorit, u prvom je krugu osvojio više glasova, a ankete mu predviđaju tijesnu pobjedu. U prvom krugu za aktualnog je gradonačelnika glasalo 101.828 građana, odnosno 30,87 posto. Anka Mrak dobila je 21 tisuću glasova manje od Bandića, 80.765 ili u postocima izraženo 24,48.
Na ovim je izborima dobio 40.000 glasova manje
Gospodinu Bandiću ovo je već 6. put da izlazi na izbore za gradonačelnika Zagreba, a dosad je svaki put izlazio kao pobjednik. Malo smo analizirali rezultate s prošlih i pretprošlih izbora i Bandićeve rejtinge u prvom i drugom krugu da vidimo kako se mijenjala njegova podrška. Bandić je na ovim izborima dobio 40 tisuća glasova manje nego 2013. i 2009.
Primjetno je i kako je 2013. u drugom krugu dobio znatno više glasova nego u prvom, dok je 2009. broj glasova u prvom i drugom krugu ostao gotovo nepromijenjen. To bi se moglo objasniti time što je 2009. Bandić još bio član SDP-a pa je tako vjerojatno bio neprihvatljiv biračima desnice, što se promijenilo na sljedećim izborima nakon što je izašao iz te stranke.
1. Lokalni izbori 2009.
Bandić 1. krug: 146.021 glasova
Bandić 2. krug: 149.991 glasova
Više glasova u 2. krugu: 3.970
Glavni konkurent gospodina Bandića tada je bio nezavisni kandidat Josip Kregar. Bandić je tada još bio u SDP-u, a u prvom krugu osvojio 146.021 glasova, falilo mu je još samo 1,5 postotnih poena više do pobjede u prvom krugu. Kregar je tada dobio 69.744 glasa. Na trećoj poziciji s 39.623 glasa ili 13.17 posto bio je kandidat HDZ-a Jasen Mesić.
U drugom krugu Bandić je osvojio 61,84 posto glasova. Zanimljivo, broj glasova koje je dobio u prvom krugu nije značajnije porastao, Bandić je drugi krug završio s 149.991 glasova. Dakle, dobio je 3970 glasova više nego u prvom krugu što znači da nije uspio znatnije prodrijeti u HDZ-ovo biračko tijelo. Vjerojatno zato što je tada još bio u SDP-u i na izbore išao kao njihov kandidat. Kod Kregara je podrška u drugom krugu znatno porasla, dobio je 88.832 posto glasova, dakle 19.088 glasova više. No, nedovoljno za pobjedu.
2. Lokalni izbori 2013.
Bandić 1. krug: 142.646 glasova
Bandić 2. krug: 170.798 glasova
Više glasova u 2. krugu: 28.152
Bandić je na lokalne izbore 2013. izašao kao nezavisni kandidat, prethodno se razišavši sa SDP-om, a svoju stranku još nije bio osnovao. Zanimljivo je da mu je tada kandidatkinja za zamjenicu bila Sandra Švaljek, koja je bila jedna od kandidatkinja za gradonačelnicu na ovim izborima. Na izborima 2013. kandidat HSLS-a za gradonačelnika bio je Vladimir Ferdelji koji je sada, četiri godine kasnije bio kandidat za zamjenika kandidatkinje Švaljek. Ferdelji je prije četiri godine osvojio treću poziciju, baš kao i Švaljek na ovim izborima. Ferdeljija je tada podržalo 17,33 posto birača, odnosno dobio je 52.263 glasa, oko 10 tisuća manje nego Švaljek na ovim izborima.
No, vratimo se Bandićevom tadašnjem glavnom konkurentu, SDP-ovcu Rajku Ostojiću, njegovom nekadašnjem stranačkom kolegi. U prvom krugu osvojio je 68.475 glasova, više od dvostruko manje nego Bandić koji je dobio 142.646 glasa. Izraženo u postocima to je 47.30 posto Bandićevih naspram 22.71 posto Ostojićevih. U drugom krugu Bandić je potukao Ostojića, osvojio je 65,67 posto glasova, odnosno 170.798 glasova što znači da je dobio 28.152 glasa više nego u prvom krugu. Bandić je dakle uspio pokupiti glasove desnice, a očito mu je pomoglo to što je izašao kao nezavisni kandidat. Ostojić je u drugom krugu dobio 32,37 posto glasova, 84.179 glasova, što je 15.704 glasa više nego u prvom krugu.
3. Lokalni izbori 2017.
Bandić prvi krug: 101.828 glasova
Bandić drugi krug: ?
Bandić koji je ovaj put na izbore izašao sa svojom strankom BM 365- Stranka rada i solidarnosti, osvojio je u prvom krugu 101.828 glasova, osjetno manje nego u prijašnjim izborima, no ipak dovoljno za pobjedu.
Mrak Taritaš je dobila 80.765, a treća je bila nezavisna kandidatkinja Sandra Švaljek koja je dobila 63.131 glas. U postocima to izgleda ovako: Bandić je dobio 30,87 posto glasova, Mrak Taritaš 24,48, a Švaljek 19,14 posto. Mrak Taritaš je dakle dobila 21.063 glasova manje od Bandića.
Ako se iduće nedjelje ponovi situacija od prije četiri godine, više šanse za dobivanje glasova otpalih kandidata ima Bandić. Za pretpostaviti je kako nešto više od 18 tisuća birača Drage Prgometa neće biti sklono u drugom krugu glasati za kandidatkinju HNS-a i SDP-a. Još je vjerojatnije kako to neće učiniti birači najdesnije kandidatkinje na zagrebačkim izborima Brune Esih, njih nešto više od 36 tisuća. Pitanje je hoće li oni u drugom krugu ostati doma ili će glasati za Bandića. Ključno bi moglo biti 63 tisuće glasača Sandre Švaljek. Ponovi li se situacija kao prije četiri godine, kada je kandidat bio Ferdelji, Bandić će ostati gradonačelnik.
*Što predviđaju ankete?
Prema anketi Ipsosa koju je objavila Nova TV u drugom će krugu biti iznimno neizvjesno. Bandić uživa potporu 43,6 posto birača, a Mrak Taritaš 43,3 posto. No, kao što je Telegram već pisao, Bandić je na svim prošlim izborima, kao i na ovima, dobio više glasova nego što su to predviđale ankete.
*Što bi Anki Mrak trebalo za pobjedu?
Anki Mrak bi za pobjedu trebao nešto snažniji trend na tragu onog iz 2009. – ona bi trebala dobiti oko 25 tisuća glasova više uz uvjet da podrška Bandiću poraste tek za nekoliko tisuća. U uvjetu da podrška Bandiću značajno poraste kao što je to bilo 2013. Anki Mrak će tada trebati ogroman broj novih glasova kako bi pobijedila. Važna će biti i izlaznost – 2009. je u prvom krugu u Zagrebu izašlo 41,69%, a u drugom 33,62%; 2013 je u prvom krugu izašlo 44,20%, a u drugom 38,05%.
Na ovim je izborima u prvom krugu izašlo 47,66% birača, a sudeći prema trendovima u drugom će krugu i izlaznost biti nešto manja. U kampanji gospođe Mrak smatraju kako veća izlaznost ide na ruku, pokušavajući prezentirati ove izbore kao referendum za promjene. Jesu li u tome uspjeli i žele li Zagrepčani promjene, bit će poznato sljedeće nedjelje u večernjim satima.