Odustani // Pritisni ENTER za pretraživanje
Politika & Kriminal

Što baltičkim državama, poput Litve, donosi poredak u kojem će glavnu riječ voditi Trump i Putin? Ne baš sjajne stvari

Litva se sada priprema za jačanje obrane

Pošalji Podijeli Tweetaj

Litva, najveća od tri baltičke zemlje, pokušava se osigurati kako bi mogla izdržati dvostruku najezdu koja joj prijeti. Prva, od agresivne Rusije, a druga od novog američkog predsjednika čija je posvećenost europskim saveznicima, u najboljem slučaju, mlaka, analizira Foreign Policy.

U četvrtak, general bojnik Jonas Vytautas Zukas, zapovjednik litavskih oružanih snaga, rekao je kako litvanska vojska smatra prioritetom pripravnost NATO bojnih redova. U petak je pak Ministarstvo vanjskih poslova na Twitteru citiralo ministra Linas Linkeviciusa o formiranju bojišnice po pitanju informacijskog rata: “Najučinkovitiji način za borbu protiv dezinformacija je poticanje okoline za nezavisne medije.”

Zabrane prema Rusiji

Upravo to je dio priprema odgovora na pritiske velikog susjeda koji se loše ponaša. Ako su takve pripreme već u tijeku zbog Rusije, briga zbog nadolazeće administracije Donalda Trumpa je udvostručila želju Vilniusa da bude spreman. Krajem listopada, zemlja s oko 3 milijuna stanovnika, objavila je svoj treći priručnik u slučaju invazije, ovaj put s posebnim naglaskom na Rusiju. Vjerojatno obzirom na one izjave Vladimira Putina da bi mogao preuzeti litvansku prijestolnicu u dva dana.

Prošloga mjeseca, na tri je mjeseca zbog antiameričkih komentara Litva suspendirala TV kanal u ruskom državnom vlasništu. Osim toga, zabranili su ruskim sucima Ustavnog suda da dođu u Litvu na summit ustavnih sudaca koji je predviđen za ožujak 2017. godine jer podržavaju rusku aneksiju Krima. Tu je zabranu Putin nazvao “idiotskom.”

Rusko hakiranje

U posljednjih nekoliko godina, uz malu pomoć SAD-a, Litva se dosta osamostalila od energetske ovisnosti o Rusiji. I ono što je najvažnije, litvanski čelnici obećali su više sredstava za obranu, planiraju na to utrošiti 2 posto BDP-a do 2018. Na taj način, kaže Agnia Grigas, viša suradnica Atlantskog vijeća, Litva, kao i Estonija i Latvija, mora pokazati svoju težinu i relevantnost NATO-a skeptičnoj Trumpovoj administraciji.

No, ono što Litvu više zabrinjava je rusko ponašanje. Prošle godine, nepoznati hakeri su provalili u istraživački računalni centar vlade, podmetnuvši informacije da je livanska predsjednica Dalia Grybauskaite, koja je inače proamerički nastrojena, surađivala sa KGB-om. Hakirali su i stranicu vojske, kako bi napisali da je vježba NATO-a zapravo plan da se aneksira Kaliningrad, ruska enklava na granici Poljske i Litve.

Zabrinjavajući stav Trumpa

Izravni vojni sukob s članicom NATO saveza vjerojatno nije karta koju će Rusija odmah odigrati, smatra Grigas. Kaže da se više može računati da će Rusi koristiti “indirektne prijetnje, pokušaje destabilizacije, informacijsko ratovanje i nastojanje da se baltičko društvo podijeli.” Ipak, Litva nije zaboravila i na vojnu dimenziju, obzirom da satelitske snimke pokazuju da je Rusija preselila dodatne rakete u Kaliningrad.

Sve bi ovo bilo znatno manje zabrinjavajuće da sljedeći predsjednik Sjedinjenih Država, koja je najmoćnija zemlja NATO-a, nije pokazao svoj prijezir prema tradicionalnim misijama Saveza i međusobnim obvezama. U predsjedničkoj utrci, a dosljedan je ostao i nakon, Trump je više puta naglašavao kako želi toplije odnose s Rusijom,a nije se libio ni nizati komplimente na račun ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Prednost Litve u odnosu na druge dvije baltičke zemlje

Osim toga, predložio je da američka podrška NATO saveznicima treba ovisiti o njihovom plaćanju za vojsku. U 2015. Litva je na obranu utrošila 1,1, posto BDP-a, što je manje od preporuke NATO-a koji očekuje da to bude 2 posto. Estonija i Latvija su po mnogo čemu sličen kao Litva, suočavaju se i s istim pritiscima.

No, Vilnius ima jednu značajnu prednost, može napraviti veći zaokret prema Rusiji, s manjim strahom od nasilja unutar države. Razlog je jednostavan; u Litvi ima najmanje etničkog ruskog stanovništva u odnosu na ostale dvije zemlje, što znači da bi tvrdolinijaški pristup prema Rusiji izazvati manje podjele. Ipak, neki etnički Rusi u Litvi su zabrinuti što bi takav pristup prema Rusiji moglo značiti za njihov položaj.

Pročitaj i ovo     
Podijeli 13 Tweetaj 0 Pošalji E-mailom
Ovaj članak ima komentara. Klikni ovdje za čitanje.

Prijava na Newsletter

Odustani