Što nam govore rezultati istraživanja o odnosima Hrvatske i Slovenije?
Primjetna je želja građana za postizanjem kompromisa oko arbitraže
Ako je vjerovati rezultatima istraživanja koja je među građanima Hrvatske i Slovenije provela agencija Mediana, čini se da su građani ovih dvaju država dosegnuli značajnu razinu zrelosti. Zahvaljujući kojoj pitanje suvereniteta nad Savudrijskom valom neće više moći služiti kao argument u podizanju rejtinga ili u predizbornim kampanjama. To, naravno, ne znači kako značajan dio građana ne podržava odluke vlastitih političkih vodstava, no spremnost za postizanjem kompromisa i određena marginalizacija ovog pitanja da se iščitati iz rezultata istraživanja.
Krenimo od početka. Nešto više od 60 posto građana Hrvatske misli da je skandal koji se dogodio u vezi arbitraže pogoršao odnose između ovih dviju zemalja. Pridodamo li tome podatak da 63,3 posto građana Sloveniju drži odgovornom za to pogoršanje, mogli bismo olako zaključiti kako je značajan dio javnosti antagoniziran u odnosu prema Sloveniji. Ovakav bi zaključak posebno dobio na snazi uvidom u podatak da čak 80,5 posto građana podržava izlazak iz arbitraže. No odgovor koji su građani ponudili na pitanje o tome bi li bilo bolje da se nađe zajedničko rješenje ili da bude samo jedan pobjednik nudi sasvim oprečnu perspektivu. Naime, čak 76,6 posto građana Hrvatske izrazilo je želju za pronalaskom zajedničkog rješenja, prema njih 22,1 posto koji smatraju da bi Hrvatska trebala odnijeti pobjedu u ovom sporu.
Značajno manje strasti i zrelije društvo
Daljnji rezultati još su zanimljiviji s obzirom na to da je 32 posto građana Hrvatske odgovorilo da Slovenija ima pravo na arbitražom predviđene granice, naspram njih 59,8 posto koji takvo pravo ne odobravaju Sloveniji i njih 8,2 posto koji nemaju odgovor na ovo pitanje. Pridodamo li ovome podatak kako 44,3 posto građana misli da je njima rješavanje ovog pitanja osobno vrlo važno, a za njih 22,1 posto važno, potvrdit ćemo zaključke s početka teksta.
Unatoč tome što generalno podržavaju napuštanje arbitraže i dobrim dijelom drže slovensku politiku odgovornom za probleme oko ovog pitanja, građani su se ove teme uglavnom zasitili i žele da se konačno riješi, pri čemu je ni najmanje zanemariv broj ljudi mišljenja da bi Slovenija trebala dobiti pristup međunarodnim vodama. Znak je to sazrijevanja hrvatskog društva, koje, usporedimo li situaciju s onom od prije nekoliko godina, sa značajno manje strasti prati ponovno otvaranje ovog pitanja.
Birači drugih stranaka ne žele javno podržati Milanovića
S druge pak strane, ne bi trebala čuditi ocjena ponašanja premijera Milanovića u ovoj situaciji, ponajprije u komparaciji s plebiscitarnom podrškom napuštanju arbitraže. Ocjene njegovih poteza, koje se kreću od toga da 28 posto građana smatra da je odlično reagirao, preko njih 25,5 posto koji ocjenjuju njegovu reakciju dobrom, njih 27,1 posto koji misle da je odreagirao ni dobro ni loše, do onih 10,8 posto koji smatraju da je odreagirao loše ili onih 6,4 posto da je reakcija bila jako loša, treba promatrati prije svega u svjetlu aktualne izborne godine i osobnih ideoloških preferencija anketiranih.
S obzirom da su slično rasuti odgovori zabilježeni i na pitanju daljnjeg povjerenja premijerovoj politici prema ovom pitanju, unutar čega je posebno zanimljiva činjenica da 30,5 posto građana niti ima niti nema povjerenja u njegove daljnje poteze, jasno je kako se radi o tome da građani koji preferiraju druge političke opcije ne žele javno dati podršku premijeru. Jedino tako je objašnjiva plebiscitarna podrška od više od 80 posto njegovoj odluci da napusti arbitražni sporazum i činjenica da mu u znatno manjoj mjeri vjeruju ili podržavaju njegovu politiku o ovom pitanju.
Obostrana želja građana za postizanjem kompromisa
U svjetlu svega navedenog, komparacija ovih odgovora s onima koje su na ista pitanja ponudili građani Slovenije, svjedoči o manje-više sličnom raspoloženju građanima ovih zemalja. Razumljivo, najveći dio građana Slovenije smatra da Hrvatska nije trebala napustiti arbitražni sporazum i plebiscitarno podržava nastojanja svoje zemlje da ima pristup međunarodnim vodama, ali isto tako njih 71,8 posto misli da bi do rješenja trebalo doći sporazumom. Pri čemu, gotovo jednako kao među građanima Hrvatske, za njih 42,2 posto osobno je vrlo važno rješavanje ovog pitanja, a za njih 22,1 posto to je osobno važno.
Čitajući u konačnici ovako posložene podatke ovog istraživanja, možemo zaključiti dvije stvari. S jedne strane, očito je da vlade obiju zemalja imaju podršku vlastitih građana u onome što javno prezentiraju u vezi ovog spora, dok je s druge strane primjetna obostrana želja građana za postizanjem kompromisa i konačnog rješavanja ovog pitanja. Ono na što pak građani, kao i vladajući političari Hrvatske i Slovenije nisu mogli ponuditi, uvjerljiv je odgovor na to kako je moguće postići kompromis kojem se teži ako se inzistira na nepomirljivim pozicijama? Kakav god bio odgovor na ovo ključno pitanje čitavog procesa, ostaje činjenica da dvije države koje pripadaju široj Europskoj uniji tvrdokorno ustrajavaju na vlastitim pozicijama, zanemarujući ideje na kojima je ta Unija uopće i nastala. To što je ta ideja kompromisa i suradnje duboko uzdrmana unutar same Europske unije ne znači da je treba s radošću i definitivno napuštati.