Što se doista događalo u Kremlju dok je Prigožin dizao pobunu: 'Opće rasulo, Putin je bio paraliziran iako je danima sve znao'

‘U Rusiji je zavladala zbunjenost’

Ruska vlast poduzela je tek nekoliko koraka kako bi pojačala sigurnost u nekim strateškim mjestima, uključujući Kremlj, u kojem se povećao broj predsjednikovih stražara, kao i količina oružja, no daljnje akcije nisu poduzete.

“Putin je imao vremena za donošenje odluke o gušenju pobune i uhićenju njezinih organizatora”, kazao je jedan europski obavještajni dužnosnik, koji je o tome za Washington Post odlučio govoriti pod uvjetom anonimnosti s obzirom da se radi o osjetljivim obavještajnim informacijama.

“Kada je krenula pobuna, došlo je do paralize na svim razinama. Zavladala je potpuna zbunjenost. Nakon jako dugo vremena, Rusi nisu znali kako uopće reagirati”, kazao je.

Strah od suočavanja s Prigožinom

Ovi navodi, prikupljeni od dužnosnika zapadnih vlada, daju dosad najdetaljniji uvid u paralizu i raspad unutar Kremlja tijekom prvih sati najvećeg izazova u dosadašnjoj Putinovoj 23-godišnoj vladavini. Navodi se poklapaju s izjavama direktora CIA-e Williama Burnsa koji je kazao da su prvih 36 sati ruske sigurnosne službe, vojska i osobe zadužene za donošenje odluka bile “izgubljene”.

To također razotkriva Putinov strah od direktnog suočavanja s odmetnutim Prigožinom koji je tijekom prethodnog desetljeća razvio mrežu unutar ruskog obavještajnog sustava koja mu je omogućila podršku. Prigožin je postao ključan čovjek za operacije Kremlja, bilo da se radi o vođenju farme trolova koji šire dezinformacije po Americi, ili paramilitarnim operacijama na Bliskom istoku i Africi.

Peskov kaže da su to sve gluposti

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov, komentirajući ove obavještajne navode, za Washington Post je kazao kako je to sve “glupost” te da te informacije dijele “ljudi koji nemaju pojma o tome”.

Dugogodišnja simbioza između ruskog predsjednika i Prigožina, koji su se prvi puta susreli još ranih devedesetih u Sankt Peterburgu, razotkrila je slabosti Putinova ortačkog sistema, u kojem se zaraćeni klanovi okreću jedni protiv drugih, a koji je došao do točke pucanja tijekom rusko-ukrajinskog rata.

‘Znak da je situacija u Rusiji nezdrava’

Europski obavještajci tvrde da su zbog nedostatka naredbi s vrha lokalni dužnosnici sami morali donositi odluke što učiniti nakon što su Prigožinove trupe umarširale u Rostov na Donu i preuzele kontrolu nad ruskim vojnim stožerom. Bez jasnih naredbi, lokalni vojni dužnosnici i šefovi obavještajaca odlučili su da neće zaustavljati teško naoružane Wagnerove trupe, tvrde obavještajni dužnosnici.

Lokalni čelnici nisu vjerovali da se pobuna Wagnera odvija bez nekog dogovora s Kremljom, iako se Putin tog jutra obratio javnosti na televiziji i bijesno poručio kako će poduzeti akcije kojima će zaustaviti pobunjenike, i unatoč tome što je večer prije početka pobune izdan nalog za uhićenje Prigožina zbog izdaje.

“Oni uopće nisu dobili naredbe nadređenih”, tumači za Washington Post jedan viši ukrajinski obavještajni dužnosnik. “Iz naše perspektive, to je bio jasan znak da je situacija unutar Rusije nezdrava. Autoritarni sistemi skrojeni su tako da bez jasne naredbe s vrha ljudi neće učiniti ništa. Kada je vodstvo u rasulu, u istoj situaciji su i lokalni dužnosnici, čak i goroj”, tvrdi.

Duboka podjela u vojnim strukturama

Sve ove obavještajne informacije pomažu u objašnjavanju najvećeg Putinova debakla te otkrivaju kako je Prigožinova naoružana skupina, koja je tražila smjenu ruskog ministra obrane Sergeja Šojgua i načelnika Glavnog stožera Valerija Gerasimova, uspjela doći svega dvjestotinjak kilometara od Moskve bez gotovo ikakvog otpora, prije nego što je postignut dogovor s Prigožinom u kojem je posredovao bjeloruski predsjednik Aleksander Lukašenko.

Rasulo u Kremlju također pokazuje da postoji duboka podjela unutar ruskih obavještajnih i vojnih struktura po pitanju smjera u kojem se vodi rat u Ukrajini, a mnogi smatraju da to seže sve do obavještajaca i vojske koji su podržavali Prigožinov marš čiji je cilj bio “brisanje” ruskog vrhovnog vojnog vodstva, tvrde europski obavještajci.

“Neki su podržavali Prigožina i ideju da je potrebna čistka u samom vodstvu, da riba smrdi od glave”, kazao je jedan od dužnosnika. Jedan visoki dužnosnik NATO-a kazao je kako su neke značajne osobe u Moskvi bile spremne stati iza Prigožina da je uspio u svom naumu. “Čini se kako se radi o važnim ljudima u vrhovnim strukturama, koji su, čini se, čekali ovako nešto. Da je bio uspješniji, oni bi mu se pridružili”, tvrdi taj dužnosnik.

‘Došlo je do nereda, nisu znali što činiti’

Prigožinova tirada protiv vojnog vrha i ruskog vodstva zbog situacije na bojištu došla je do mnogih razina unutar ruskog društva. “Mnogi u ruskoj vojsci su htjeli da Prigožin uspije u svom naumu promjene vojnog vodstva te su vjerovali da će im se na taj način biti lakše boriti”, tvrdi dužnosnik.

Ipak, u obavještajnim strukturama bilo je i onih koje je prepao pokušaj puča, kao i mlaka reakcija Kremlja, te su bili uvjereni da to vodi Rusiju prema propasti, tvrde dužnosnici.

“Došlo je do nereda. Možemo razgovarati do koje razine, no nedostajalo je dogovora”, kazao je jedan viši dužnosnik iz ruskih diplomatskih krugova. “Čuli smo svakakve tvrdnje. One nisu uvijek bile konzistentne, neko vrijeme stvarno nisu znali što trebaju činiti”, kazao je.

Ključni generali nestali iz javnosti

Putin je, kad je krenula pobuna, obećao kako će zgromiti pobunu, no u javnosti se ponovno pojavio tek 48 sati kasnije, te kazao da se postupalo po njegovim naredbama s ciljem sprječavanja ogromnog krvoprolića.

Pripadnici ruske elite vjeruju kako će se podjele oko smjera rata i načinu kojim njime upravlja rusko vojno vodstvo nastaviti, bez obzira na propagandu Kremlja kojim se želi demonstrirati da Putin još uvijek ima kontrolu nad svime, kao u slučaju kampanje kojom se želi očistiti ruska vojska od izdajica.

Prošloga petka uhićen je Igor Girkin, poznat po nadimku Strelkov, bivši zapovjednik proruske paravojske u odmetnutom ukrajinskom Donbasu koji je bio iznimno glasan u nipodaštavanju ruskog vojnog vodstva. Nekoliko visoko rangiranih generala koje se smatralo bliskim Prigožinu, uključujući generala Sergeja Surovikina, kojeg je šef Wagnera često hvalio, nestali su iz javnosti.

‘Nije u stanju donijeti važne odluke’

Nedostatak vodstva iz Kremlja tijekom krize značajno je oslabio Putina, tvrde njegovi kritičari. “Putin se pokazao kao osoba koja nije u stanju donijeti ozbiljne, važne i brze odluke u kritičnim situacijama. On se jednostavno sakrio”, kazao je Genadij Gudkov, bivši časnik u ruskoj obavještajnoj službi koji je sada u opoziciji u političkom egzilu.

“To veliki dio ruske populacije nije shvatio. No, to je jako dobro shvatila Putinova elita. On im više ne može garantirati sigurnost i očuvanje tog sustava”, kazao je. “Rusija je zemlja s mafijaškim pravilima. Putin je napravio neoprostivu grešku”, kazao je jedan financijaš iz Moskve usko povezan s ruskim obavještajnim službama. “Izgubio je reputaciju najjačeg čovjeka u gradu”, kazao je.

Konflikt između Prigožina i ruskih vojnih vođa tinjao je mjesecima, a eskalirao je nakon što je rusko Ministarstvo obrane tražilo Wagnerovce da potpišu ugovore, što bi označilo kraj Prigožinove kontrole nad svojim plaćenicima.

Natjeran na kompromis s Prigožinom

Kada su obavještajne službe upozorile da bi Prigožin mogao pokrenuti puč, neki u obavještajnom establišmentu vjerovali su kako se radi o blefu kojim on pokušava osigurati daljnju kontrolu nad Wagnerom, kazao je jedan od europskih obavještajnih dužnosnika.

Ako je to bio cilj, onda je Prigožin barem donekle uspio u svom naumu. Putin je navodno natjeran na kompromis s pobunjenim vođom, dopustivši mu da putuje Rusijom danima nakon pobune, jer je Prigožinov posao s Kremljom duboko premrežen s interesima Putinove države, tvrdi nekoliko obavještajnih dužnosnika, ali i Vladimir Osečkin, aktivist za ljudska prava u egzilu koji je intervjuirao nekoliko bivših Wagnerovih boraca.

Umjesto da pokrene progon protiv Prigožina, Putin je od toga odustao. Šef Wagnera je zaustavio svoj marš na Moskvu, povukao svoje ljude s ključnih vojnih mjesta i prihvatio ponudu da ode u Bjelorusiju, ostavivši pritom barem dio plaćeničke skupine netaknutom.

Ključni instrument ruske vlasti

Rusija je podržavala privatne plaćeničke grupe koje su bile njezina produžena ruka u zaštiti interesa Kremlja, pogotovo na mjestima gdje država nema snagu i gdje ne može službeno djelovati, navodi se u povjerljivom izvješću o legalizaciji privatnih paramilitarnih skupina sastavljenom 2015. godine za potrebe ruskog parlamenta.

Do izvješća je došla istraživačka grupa Dossier Center, koju je osnovao krupni ruski poduzetnik i Putinov protivnik u egzilu Mihail Hodorkovski, te ga je podijelila s Washington Postom.

“Privatne paramilitarne skupine mogu postati učinkovit instrument države u vanjskoj politici. Prisutnost privatnih vojnih skupina na ‘ključnim točkama’ na planetu povećat će rusku sferu utjecaja, osvojiti nove saveznike i pomoći u prikupljanju zanimljivih obavještajnih i diplomatskih informacija koje će u konačnici povećati globalni značaj Rusije”, navodi se u izvješću.

Putin nije mogao presjeći pobunu

Umrežavanje Wagnera s interesima ruskih obavještajaca, s višim vojnim strukturama, te njihova uloga u operacijama u Sriji, Libiji i ostatku Afrike, gdje su dobili pristup najznačajnijim rudama, znači da Putinu nije bilo lako samo tako presjeći Prigožinov puč, kaže Osečkin.

“Prigožin je više od 20 godina u Putinovom timu. Učinio je puno toga za ruske interese u nizu zemalja. Ima ogromnu količinu informacija”, tvrdi Osečkin. “Stvorili su čudovište”, zaključak je jednog europskog obavještajnog dužnosnika.