Što se uopće događa na Kosovu i prijete li doista novi oružani sukobi? Bizarna priča o registracijama tek je manji dio problema

Srbija i Kosovo nisu uspjeli riješiti spor oko registarskih pločica uz posredništvo Europske unije u ponedjeljak pa raste prijetnja od izazivanja jedne od najgorih regionalnih kriza posljednjih godina. Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić i kosovski premijer Albin Kurti sastali su se u Bruxellesu gdje im je domaćin bio visoki predstavnik Europske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell.

Glavni izvor napetosti između Srbije i njezine bivše pokrajine s većinskim albanskim stanovništvom proglašenje je neovisnosti Kosova 2008. godine. Srbija još uvijek ne priznaje taj potez i potiče srbijansku manjinu na Kosovu da ostane odana Beogradu. U nastavku je kratki pregled spora povezanog s razornim ratom između srbijanskih snaga i etničkih Albanaca na Kosovu kasnih 1990-ih.

1. Registarske tablice

Najnoviji spor Prištine i Beograda su registarske pločice. Kosovska vlada objavila je u studenom da oko 10.000 kosovskih Srba moraju zamijeniti registarske pločice koje im je izdala Srbija pločicama Republike Kosovo do sljedećeg travnja prema postupnom planu koji uključuje upozorenja, novčane kazne, a u konačnici zabranu prometovanja.

Srbi to nisu dobro primili pa su masovno podnosili ostavke na sjeveru Kosova, što uključuje stotine policajaca, sudaca, tužitelja i drugih birokrata u civilnim institucijama, što je povećalo napetosti i bojazan od novih nemira. Beograd je upozorio da neće biti samo promatrač ako Priština pokuša kazniti Srbe na sjeveru, dok kosovske vlasti insistiraju na tome da “imaju kapacitet” držati situaciju pod kontrolom.

Čelnici iz cijele Europe i šef NATO-a pozvali su na kompromis po tom pitanju pošto su zapadne vlade prije svega usredotočene na rat u Ukrajini i imaju malo energije za upravljanje novom krizom u Europi. Debakl s registarskim tablicama dolazi samo nekoliko mjeseci nakon što je spor oko putnih isprava nakratko izazvao nemire na sjevernom Kosovu kad su Srbi podizali blokade i kad se pucalo na kosovsku policiju.

2. Bitka za priznanje

Spor zbog registarskih tablica zapravo je spor oko suvereniteta Kosova nakon sukoba u kojem je poginulo oko 13.000 ljudi 1990-ih. Kosovo je proglasilo neovisnost od Srbije 2008. godine i otad ga je službeno priznalo stotinjak zemalja. Nedavno ga je priznao Izrael prema sporazumu kojim je posredovao bivši američki predsjednik Donald Trump.

Kosovski premijer Kurti smatra da se ne može ni o čemu raspravljati dok se ne prihvati realnost o neovisnosti teritorija s 1,8 milijuna stanovnika. No, Srbija inzistira na tome da je proglašenje nezakonito i bijesno je promatrala kako Kosovo dobiva članstvo u Svjetskoj banci, MMF-u, Olimpijskom odboru, FIFA-i i UEFA-i.

Ključni saveznici Srbije, Rusija i Kina, odbijaju priznati Kosovo i tako mu blokiraju put za članstvo u UN-u. Srbija u svom ustavu navodi da je Kosovo dio njezinog teritorija, a mnogi Srbi smatraju Kosovo kolijevkom svoje nacionalne i vjerske baštine.

3. Pitanje kosovskih Srba

Kosovo, s većinski etničkim Albancima, dom je za oko 120.000 Srba uglavnom odanih Beogradu. Okupljeni su oko podijeljenog grada Kosovske Mitrovice na sjeveru i u desetak većinski srpskih enklava. Najjači otpor vlastima Prištine pružaju Srbi koji žive na sjeveru teritorija na granici sa Srbijom, što im osigurava značajnu financijsku i političku potporu matice.

U srbijanskim područjima lokalno stanovništvo ističe srbijansku zastavu, koristi njezinu valutu i odbija bilo kakvu odanost Prištini koja optužuje Beograd da nadzire “paralelni sustav” financiranjem javnih usluga poput obrazovanja i zdravstvene skrbi. Sporazum iz 2013. pozivao je na stvaranje zajednice 10 “općina” sa srbijanskom većinom na Kosovu.

Sporazum nikad nije proveden jer se dvije strane ne mogu dogovoriti kako bi uopće funkcionirao, a mnogi etnički Albanci strahuju da bi ta ideja mogla dovesti do paralelne vlade pod kontrolom Beograda.

4. Borba za budućnost

Etničkim Albancima je izgradnja funkcionalne kosovske države s učinkovitim institucijama od vitalnog značaja, uključujući upravljanje vozilima i granicama. No, dopuštanje Kosovu da izgradi vlastite institucije mnogim Srbima je priznanje da teritorij više nije pod kontrolom Beograda i da se neće vratiti u njegovo okrilje u doglednoj budućnosti ili uopće.

Prosvjedima protiv uvođenja registarskih tablica Srbi učinkovito usporavaju proces da Kosovo postane funkcionalna država izvan orbite Beograda. Gotovo 4000 vojnika NATO-a, uz otprilike 130 pripadnika EULEX-a, misije vladavine prava Europske unije je na Kosovu, u međuvremenu imaju zadatak pokušati spriječiti eskalaciju situacije.