Što se dogodilo s Agrolagunom, uspješnom Agrokorovom tvrtkom koju je preuzeo Dubravko Grgić

Tu banku Grgić je inače kupio upravo od Ivice Todorića. Vlasništvo nad dionicama Agrolagune, Agram investa, Euroherca i Jadranskog osiguranja stekli su aktivirajući REPO ugovore koje je potpisao Agrokor da bi mu bili odobreni zajmovi. Pri čemu je Agrokor, kao jamstvo, založio dionice Agrolagune.

Neobično financiranje Agrokora

Petar-Pierre Matek, predsjednik Hanfe, govoreći o tim REPO ugovorima, kazao je da je HANFA 2012. i 2013. uočila neobična ponašanja u financiranju Agrokora. “Vidjeli smo da određena društva putem REPO ugovora u zalog uzimaju dionice i financiraju neke tvrtke. Upozorili smo ih da njihova temeljna djelatnost nije kreditiranje i većina je to prestala raditi, a neki su nam predali licence za posao koji su radili pa više nisu bili pod nadzorom Hanfe”, zaključio je Matek u HRT-ovoj emisiji Otvoreno.

Premda neki stručnjaci smatraju da bi zbog svega toga cijela ta operacija mogla biti dovedena u pitanje, drugi tvrde kako je situacija ipak pravno čista te da u zakonu ne stoji kako tvrtka tvrtki ne smije posuđivati novac, odnosno kako Matekov naputak nema uporišta u zakonu.

Prijenos dionica Agrolagune u vlasništvo tvrtki Dubravka Grgića obavljen je u svojevrsnom interegnumu, dakle, prije nego li se počeo primjenjivati Lex Agrokor, u kojemu, uostalom, takva situacija uopće nije predviđena.

Ozbiljan poslovni udarac Agrokoru

Istodobno, Agram invest je na isti način stekao 13,9 posto dionica Belja te 9,8 posto u Vupiku. Gubljenjem većinskog paketa od 85,20 posto u Agrolaguni te svođenjem vlasništva na 34,2 posto, koncernu Agrokor zadan je ozbiljan poslovni udarac.

Agrolaguna raspolaže s 1193 hektara državnog zemljišta, koje ne može biti preneseno na novog vlasnika bez suglasnosti države. U Agrolaguni zaposleno je 230 radnika, od kojih je 136 u stalnom radnom odnosu. Posljednjih godina prihodi su rasli po prosječnoj stopi od 7 do 8 posto, tako da su u 2016. iznosili 270 milijuna kuna.

Iz koncerna Agrokor tvrdili su kako su, od 1994. kada su je preuzeli, u Agrolagunu uložili 270 milijuna kuna. Od toga je više od 200 milijuna uloženo u nove maslinike, vinograde i opremu. Nabavljena je najnovija tehnologija za proizvodnju vina, maslinova ulja i sireva. Samo u novu siranu uloženo je 20 milijuna kuna, a u novu uljaru 7,5 milijuna kuna.

Najveći proizvođač vina, maslinog ulja i sira

Prošle godine u Agrolaguni proizvedeno je 180 tona maslinovog ulja tako da je ta tvrtka najveći proizvođač ulja u Hrvatskoj. Na površini od 22 hektara, u maslinicima Brda, Červar, Larun, Veli Maj i Zelena Laguna, zasađeno je više od 65.000 stabala, s kojih se godišnje prosječno ubere više od 1000 tona ploda.

Uz domaće sorte, istarsku bužu i bjelicu, zasađene su i sjeverno-talijanske sorte, leccino, pendolino i ascolana. Vinogradi su pak posađeni na više od 550 hektara, a s njih se, u prosjeku, godišnje dobiva između 4 i 4,5 milijuna litara vina. Tako da je Agrolaguna, uz PIK Belje, postala i najveći proizvođač vina u Hrvatskoj.

Prošle godine u Agrolaguni proizvedeno je 350 tona sireva koji su dobiveni od dvije tisuće vlastitih ovaca, dok je kravlji sir proizveden isključivo mlijekom istarskih poljoprivrednika. Inače, Agrolaguna proizvodi tri vrste sireva, kravlji, ovčji i miješani od kravljeg i ovčjeg mlijeka. Uz to proizvodi se i sedam specijalnih sireva: kravlji sir s tartufima, kravlji sir u teranu, kravlji sir u pasti od maslina, miješani sir u orahovom lišću, gran istriano, gran istriano u dropu od terana te kravlji sir s tartufima u pčelinjem vosku.

Kolateralna žrtva Agrokorovih kreditnih opterećenje

Agrolaguna je izrasla u prvu poljoprivrednu tvrtku u Istri s nizom prepoznatljivih brandova vina, maslinovog ulja i sira, a mnogi od tih proizvoda okitili su se vrijednim međunarodnim nagradama. Zanimljivo da je početkom devedesetih PIK Umag bio najveće istarsko poljoprivredno poduzeće, puno veće od Agrolagune.

Nakon što koncern Agrokor preuzeo Agrolagunu, ta je tvrtka vrlo brzo prerasla PIK Umag, koji je na kraju ugasio proizvodnju i prestao postojati. Tako je Agrolaguna, iznimno uspješna tvrtka, postala kolateralna žrtva poslovanja koncerna Agrokor.