3 stvari koje smo naučili za Dan sjećanja na žrtve holokausta
Komemoracija ubijenim Židovima pokazala nam je u kakvoj zemlji živimo
Obilježavanje Dana sjećanja na holokaust i heroizam, Jom Hašoa, na zagrebačkom groblju Mirogoj kod spomenika Mojsiju, ove je godine ilustriralo sve postojeće ideološke i političke prijepore u Hrvatskoj. Sabrali smo ih u tri točke.
Najvažnije, pod našim brojem tri, Ognjen Kraus, lider Židovske općine u Zagrebu izrekao je nekoliko žestokih kritika na račun HDZ-a i njegova predsjednika Tomislava Karamarka, odnosno, još šire, na pokušaje negiranja antifašizma. Kraus je iskoristio ovu znakovitu prigodu, sjećanje na holokaust, kako bi poručio da su pokušaji izjednačavanja ustaštva i antifašizma u Hrvatskoj, prekrajanja povijesti i relativiziranja ustaštva, potpuno neprihvatljivi.
1. Isti izaslanik za dva predsjednika
Vito Turšić, savjetnik u Uredu Kolinde Grabar Kitarović, bio je službeni predstavnik predsjednice države, baš kao i prošle godine kad je nazočio istoj obljetnici u ime Ureda bivšeg predsjednika Ive Josipovića. Zanimljiva politička bizarnost, isti izaslanik, različiti šefovi države. Između Grabar-Kitarović i Josipovića, i stranaka iz kojih su došli na Pantovčak, postoje bitne razlike u percepciji konteksta Drugog svjetskog rata i antifašizma na ovim prostorima. To je važno jer je predsjednica u kampanji relativizirala neka bitna pitanja. Pogotovo oko događaja u Hrvatskoj od 1941. do 1945., kad nije bilo nikoga, osim partizanskog pokreta, koji se otvoreno suprotstavljao ustaškom režimu i okupatorima koji su provodili sustavne progone i eliminaciju Židova. Pri tome nitko ne želi reći da je hrvatska predsjednica, primjerice, revizionist.
2. Dolazak Milana Bandića u delegaciji
Na komemoraciji se ukazao i nedavno iz pritvora pušteni gradonačelnik Milan Bandić. Nejasno u kojoj funkciji. Bandić, barem dok je nazočio komemoraciji, nije uspio dobiti natrag ovlasti gradonačelnika. Za to još čeka upute Uskoka. Protokolarno, stajao je smjerno pred spomenikom desno od Vesne Kusin, njegove zamjenice, ali još uvijek gradonačelnice Zagreba. Lijevo je stajao Pavle Kalinić, pročelnik za izvanredne situacije. Predstavnici Vlade ignorirali su Milana Bandića.
3. Relativizacija ustaštva i negiranje antifašizma
Ognjen Kraus, lider Židovske općine u Zagrebu, izrekao je nekoliko bitnih činjenica o političkom diskursu oko antisemitizma i antifašizma u Hrvatskoj. Za Krausa, neprihvatljivi su i pokušaji izjednačavanja ustaštva i antifašizma u Hrvatskoj, prekrajanja povijesti i relativiziranja ustaštva, Ukratko, “izjednačavanja žrtava i krvnika”. To bi, po svemu sudeći, bila poruka upućena šefu HDZ-a Tomislavu Karamarku, uz argument: antifašizam je svrstao Hrvatsku na stranu pobjednika u Drugom svjetskom ratu. Kraus je također rekao da u normalnoj državi ne bi bilo moguće “da gradonačelnik jednoga velikog hrvatskog grada postavi vijenac na spomenik koji se provokativno obilježava na dan proglašenja NDH, te da načelnik jednog mjesta skraćuje radno vrijeme kako bi se obilježio 10. travnja”. To je išlo Ivi Baldasaru i SDP-u.