Što točno donosi nova porezna reforma? Donosimo kratak pregled u sedam točaka

Dugo se špekuliralo o tome što će donijeti četvrti krug porezne reforme. Ministra financija Zdravka Marića zahtjevima su pritiskali lobisti, koalicijski partneri, pa čak i stranački kolege u Vladi. Konačni rezultat rada svoje ekspertne skupine Marić je zajedno s Andrejem Plenkovićem predstavio danas, kada je premijer predstavljene mjere ponosno proglasio nastavkom vladine politike poreznog rasterećenja građana i gospodarstva, uz istovremenu stabilizaciju javnih financija.

Kada se podvuče crta pod sve danas najavljene promjene, reforma će donijeti porezno rasterećenje od 3,75 milijuna kuna, rečeno je na presici. Plenković se pohvalio i time da će rezultat sva četiri kruga porezne reforme biti ukupno porezno rasterećenje veće od 10 milijardi kuna, a pridoda li se tome administrativno rasterećenje, dolazi se do ukupne svote od 12 milijardi kuna. Saželi smo sve najvažnije novosti iz posljednjeg kruga reforme. Prijedlozi će prvo biti upućeni u javnu raspravu, a kada kroz široki dijalog dobiju zadovoljavajuću formu, na snagu će stupiti 1. siječnja 2020. godine.

1. Demografska mjera za mlade

Vlada predlaže da se za mlade do 25 godina obveza poreza na dohodak smanji za 100 posto, a za one od 26 do 30 godina za 50 posto. Temelj za tu mjeru je godina, a ne datum rođenja.

2. Smanjenje PDV-a na hranu u ugostiteljstvu

Stopa PDV-a za hranu ugostiteljima od 1. siječnja 2020. godine pada na 13 posto.

3. Opća stopa PDV-a pada na 24 posto

Vlada ostaje pri već ranije utvrđenom smanjenju opće stope PDV-a s 25 na 24 posto.

4. Manja stopa za poduzetnike

Kod poreza na dobit prijedlog je da se stopa od 12 posto primjenjuje na poduzetnike čiji je godišnji prihod manji od 7,5 milijuna kuna, za razliku od dosadašnjih tri milijuna kuna.

5. Izbor porezne osnovice

Predlaže se pojednostavljenje u načinu izbora porezne osnovice tako da bi do prihoda od 7,5 milijuna kuna bilo moguće utvrditi PDV po naplaćenim naknadama, uz nužnu suglasnost Odbora za PDV. Što znači da firme, u slučaju prihoda do 7,5 milijuna kuna, ne bi plaćale PDV odmah po izdavanju faktura nego tek nakon što su se naplatile.

6. Novi porez na slatka pića

Predlaže se i oporezivanje bezalkoholnih pića ovisno o udjelu šećera, te, kako je rečeno, novi zahvati u trošarine pri čemu se mogu očekivati promjene u cijenama duhana i alkoholnih pića.

7. Set mjera za poslodavce

Uvode se novi neoporezivi primici, kao što su trošak smještaja za sve radnike i trošak prehrane do 12.000 kuna ili novčana naknada za smještaj i prehranu do 5.000 kuna te povećanje neoporezivih tuzemnih dnevnica za službena putovanja sa 170 na 200 kuna.

Tu su i naknade za podmirivanje troškova usluga za odmor radnika izvan glavne sezone do 2.500 kuna te troškovi plaćanja vrtića za djecu radnika, kao i troškovi dodatnog i dopunskog zdravstvenog osiguranja. Predlažu se i neoporezivi primici za sve radnike i obrtnike, među kojima su novčane nagrade za rezultate rada, do 5.000 kuna godišnje i potpora za novorođenče do 10.000 kuna godišnje.

Opaske Plenkovića i Marića

Plenković i Marić su iskoristili priliku kako bi na presici komentirali neke mjere, pa je premijer za predloženo smanjenje PDV-a u ugostiteljstvu rekao kako je to usmjereno održanju razine prihoda u toj djelatnosti i povećanju kvalitete. Što se pak tiče oporezivanja bezalkoholnih pića, rekao je da je ta mjera usmjerena zdravstvenoj zaštiti mladih i djece, kod kojih je evidentan problem pretilosti. Zaključio je kako porezna politika “nije sve” te da treba raditi i na poticanju ulaganja i korištenju novca iz EU fondova.

Ministar Marić je rekao je kako je Vlada učinila svoje predloživši porezne olakšice kod plaća za mlade te kako sada očekuje reakciju poslodavaca. “Mi otvaramo prostor, a ključno je da to poslodavci prepoznaju i pretoče u neto plaće”, rekao je. Dodao je kako nije predloženo komplicirano rješenje, već da je ono lako primijenjivo. Na novinarsku opasku da bi plaće zaposlenima mogle pasti nakon isteka godine u kojoj slave 30. rođendan, rekao je da one mogu rasti na temelju radnog staža i pozicije u firmi te rođenja djece.

Po njegovim riječima, predložene mjere mogle bi obuhvatiti oko 250 tisuća mladih. Dodao je kako “porezni sustav ne definira plaću”, nego se ona uređuje ugovorom između radnika i poslodavca. Na pitanje očekuje li da će ugostitelji zbog smanjenja PDV-a podići plaće zaposlenima, odgovorio je da ne voli isticati svoja očekivanja, ali da je “na njima red” i da je Vlada već dosta za njih učinila u svojim mjerama za male i srednje poduzetnike. Marić kaže da će se u sklopu novog kruga porezne reforme mijenjati devet zakona. Najavio je da će se Ministarstvo financija očitovati o prilozima u javnoj raspravi po njezinu okončanju. Zakonske izmjene po njegovim riječima vlada cilja za jesen, a trebale bi stupiti na snagu 1. siječnja 2020. godine.