Sudeći prema izjavama, Rusi su ili prilično dezorijentirani oko Agrokora ili im je sve ovo jedan mali igrokaz
Ruski veleposlanik i čelni ljudi banaka šalju dosta neobične poruke
Američki institut za strateška predviđanja Stratfor u svojoj novoj analizi upozorava kako Rusija će pokušati iskoristiti političke podjele na Zapadnom Balkanu, području koje je tradicionalno bio poprište međunarodnog odmjeravanja snaga. Rusija će, prema Stratforu pokušati proširiti svoj utjecaj u Srbiji, sjevernom Kosovu, Crnoj Gori i Makedoniji gdje bi mogli projicirati niz kriza koje mogu biti vrlo izazovne za Zapad.
“Naravno, nisu sve države u regiji prihvatile blagodati Moskve: Hrvatska, članica EU, kao i NATO-a aktivno je radila kako bi zadržala ruske i proruske medije od širenja unutar njihov granica”, piše Stratfor pozivajući se na svoj neimenovani izvor. Nakon kraha Agrokora čiji su najveći vjerovnici ruske banke Sberbank i VTB, postavlja se pitanje, hoće li Rusi postavljanjem Uprave u najvećoj hrvatskoj privatnoj kompaniji pokušati ostvariti svoj, ne samo financijski, nego i politički interes.
‘Državne banke vode državnu politiku’
Da će to zaista pokušati, dovoljna je naznaka da je riječ o državnim bankama, kaže nam jedan od saborskih zastupnika vladajuće većine koji je želio ostati anoniman. “Državne banke vode politiku države, kako na unutarnjem, tako i na vanjskom tržištu”, kazao je ovaj izvor Telegramu. Rafinerija u Bosanskom brodu najbliži je primjer kako se Rusi na Balkanu ne vode isključivo financijskim interesom – rafinerija godinama ima gubitke, ali je strateški važna Moskvi pa joj je osigurana i financijska podrška.
Komunikacija ruske strane oko Agrokora, što ona službenih predstavnika Kremlja, što bankara krajnje je neobična i može se činiti diletantskom. Obučen u svečanu odoru i s nizom odlikovanja, ruski veleposlanik u Hrvatskoj Anvar Azimov 10. je veljače poručio kako “više neće biti novih ruskih kredita Agrokoru”. Objavio je i kako ne pozna Ivicu Todorića i čuđenje što ga ovaj ne želi upoznati uz par usputnih prijetnji kako će zbog toga biti posljedica.
Model: Oštra izjava pa ublažavanje situacije
Onda je četiri dana nakon tog istupa Azimov poslao priopćenje u kojem je značajno ublažio svoju izjavu. Ruski izaslanik u Zagrebu tada zapravo demantira sam sebe i kaže kako pitanje novih kredita Agrokoru nije pitanje za njega već ulazi u sferu komercijalnih dogovora Agrokora i Sberbanka te “kako su spremni surađivati sa svim hrvatskim poduzećima uključujući i Agrokor, koje žele razvijati trgovinske i gospodarske veze s Rusijom”.
Nakon toga, javlja se prvi čovjek ruske Sberbanke Herman Gref koji u ništa manje neobičnom istupu žestoko napada Azimova. Kaže kako “postoje ljudi kako boluju od raznih manija” te kako je veleposlanik sebi dopustio nedopustiv istup. “No, to, naravno, nema nikakve veze s nama niti je to bilo u dogovoru s nama”, kaže i objašnjava kako su iz ruskog ministarstva vanjskih poslova dobili objašnjenje kako je to osobna inicijativa gospodina Azimova i nema veze s pozicijom ruskog MVP koje će, kako je rekao, učiniti sve da se slični ispadi više ne ponove.
Je li Agrokor kuhao knjige?
No, situacija s neobičnim ruskim izjavama, pa demantijima ili ublažavanjima ranije izgovorenog tu ne staje. Drugi čovjek ruske državne banke VTB Juri Solovjev ove srijede novinarima u Moskvi najavljuje kako planiraju s Agrokorom potpisati standstill aranžman te kako će kompaniji trebati nova uprava. Solovjev kaže kako je Agrokor imao dug koji nije prikazala što je dovelo do ove situacije u kakvoj jest. Optužuje Upravu Agrokora za falsificiranje izvještaja. Uz put napominje kako ne treba širiti paniku.
Neposredno nakon toga ruska banka VTB oglasila se priopćenjem u kojem kažu kako Agrokor ipak nije falsificirao izvješća kako je to rekao njihov drugi čovjek, već kako su u svojim izvješćima imali “neregularnosti”. Ponovila se dakle, slična situacija kao i sa ruskim veleposlanikom Azimovom – koji je prvo dao prilično oštru izjavu, a onda su je vrlo brzo ublažili iz ruskog veleposlanstva. Naravno, u oba su slučaja tržišta reagirala te su obveznice i dionice Agrokora dodatno potonule.
Osinje gnijezdo
Utjecaj Moskve u Hrvatskoj je značajno manji nego u većini zemalja na Balkanu. Koliko je ovaj dio Europe značajan Rusima svjedoči i sastanak Vladimira Putina i šefa Sigurnosnog vijeća u Kremlju ove godine na kojem je Balkan bio tema, a šef tog Vijeća označio ga je jednim od top prioriteta njihove politike.
“Za Moskvu, uplitanje na Balkan je poduhvat niske cijene i visokog prinosa. Ruska Vlada nema iluzija da će biti u mogućnosti pridobiti balkanske zemlje na svoju stranu. Umjesto toga gledaju na regiju kao na osinje gnijezdo. Ako ga prodrmaju, mogli bi stvoriti krize koje će biti preduboke za Europsku uniji ili NATO da ih zadrži, dajući joj (Moskvi) time još jednu kartu u pregovorima sa Zapadom”, napisao je Stratfor u svojoj analizi.
Plenkovićeva Vlada poslala je u Sabor zakon o Agrokoru i on bi uskoro trebao stupiti na snagu, no pitanje je hoće li se i kada po njemu i postupati u slučaju kompanije zbog koje je nastao. Odustalo se od prvotne ideje – država će neće moći ući u upravu kompanije samo ako to zatraži dužnik. U ovom slučaju to je Agrokor, odnosno nova upravu koju će postaviti – Rusi. Na kraju ostaje vidjeti hoće li se ruske banke voditi isključivo komercijalnim interesima ili će i u Hrvatskoj pokušati provesti balkansku strategiju svojih vlasnika, Ruske Federacije.