Sutra su izbori u Njemačkoj; pripremili smo pregled situacije oslanjajući se na ankete
Merkel se čini sigurna, a desni populisti prvi put ulaze u parlament
Ove će nedjelje 61,5 milijuna Nijemaca izaći na birališta kako bi izabrali novi saziv Bundestaga i odlučiti hoće li Angela Merkel dobiti četvrti mandat. Njezina politika prema imigratnima dala je vjetar u leđa krajnjoj desnici i u jednom se trenutku činilo kako su birači činilo se da su glasači umorni od nje. No, Merkel se oporavila, a njena stranka prema svim anketama vodi, kreće se oko 40 posto podrške, što je sasvim dovoljno da formira koalicijsku vlast. Nitko više ne raspravlja tko će pobijediti na izborima nego koga će Merkel odabrati da uđe u njenu koaliciju.
Financial Times napravio je presjek sedam najnovijih anketa kako bi što točnije analizirali kakav bi mogao biti sastav njemačkog Bundestaga nakon nedjeljnih izbora. Ovo su ključne stvari o njemačkim izborima.
1. Blok CDU/CSU vodeći, slijede socijaldemokrati
Demokrščani (CDU) Angele Merkel i njihova sestrinska stranka Bavarska kršćanska socijalna unija (CSU) imaju prednost prema svim anketama, na 38 su posto. Merkel bi tako, i prema mišljenju gotovo svih relevantnih analitičara, trebala ostati premijerka. Njezina je politčka karijera trajala u vrijeme trojice američkih predsjednika Georgea Busha, Baracka Obamu i Donalda Trumpa, četvorice francuskih predsjednika, petorice grčkih premijera, četvorice britanskih, šest talijanskih i petorice hrvatskih: Ivu Sanadera, Jadranku Kosor, Zorana Milanovića, Tihomira Oreškovića i Andreja Plenkovića.
Nakon njih slijede Socijalni demokrati (SPD), stranka predvođena Martinom Schulzom. Njihova popularnost bila je na vrhuncu kada se Schulz pojavio kao novi lider, no sada su malo pali u anketama, imaju 23 posto. Analitičari smatraju kako su zapravo u opasnosti da osvoje najgori rezultat na izborima za Bundestag i tako nadmaše svoj dosadašnji najgori rezultat koji je 23 posto. To su osvojili na izborima 2009. godine.
2. Treća pozicija za desne radikale?
U Bundestag će vrlo vjerojatno ući i desni populisti iz stranke Alternativa za Njemačku. To bi im bio prvi put da ulaze u njemački parlament. Rast potpore posljednjih tjedana kampanje sugerira i da bi mogli činiti treću najveću skupinu u Bundestagu, prema anketama osvajaju 11 posto. Stranka je kao svoj adut istaknula dvojac Alice Weidel i Alexandera Gaulanda koji predstavljaju “nacionalno-konzervativno” krilo stranke. On se ove godine izborio da postane kandidat za premijera pobijedviši čelnicu stranke Frauke Petry. Inače, AfD vodi intenzivnu antimigranstku, antiislamsku kampanju.
3. Koje stranke još imaju šanse ući u Bundestag?
Tu je i Liberalno slobodna demokratska stranka (FDP) koja je bila manjinski koalicijski partner u drugom mandatu gospođe Merkel, međutim na prošlim izborima nisu došli do praga od 5 kako bi ušli u parlament. Prema novim anketama, stranka predvođena 38-godišnjim Christianom Lindnerom mogla bi opet postati dio Bundestaga, osvajaju 10 posto. Stranka Ljevica koja je nastala od pripadnika ljevije struje SDP-a prema presjeku anketa FT-a osvaja deset posto. Teško je zamisliti da bi se oni mogli naći u Vladi, no izgleda da u Bundestag ulaze.
Iako je potpora Zelenoj stranci u padu, oni bi ipak trebali proći prag od 5 posto. Njezini vođe Katrin Göring-Eckardt i Cem Özdemir čak bi mogli ući u Vladu, obzirom da su rekli da su otvoreni za suradnju sa strankama desnog centra. Prema anketama, osvajaju 8 posto.
4. Koje su sve koalicijske kombinacije moguće?
Što se tiče koalicijskog potencijala vodećeg CDU/CSU bloka u predizbornoj anketi, tu je usmjerena najveća pozornost. Merkel je već isključila suradnju s Alternativom za Njemačku i Ljevicom, no ostaju još četiri opcije:
Velika koalicija
Merkeličin blok već je koalirao sa socijaldemokratima iz SPD-a, no sada se mnogi članovi SPD-a protive ponovnoj obnovi te Velike koalicije.
Crno žuta koalicija (CDU/CSU+FDP)
Koalicija između CDU/CSU bloka i FDP-a također je realna opcija. Blok Angele Merkel vjerojatno bi i volio partnerstvo s manjom strankom, a među postojećim opcijama FDP im je vjerojatno najpoželjniji partner. Takva kombinacija bila bi kao u mandatu od 2009.-2013. Programi ove dvije stranke su dosta kompatibilni iako FDP ima nešto tvrđi stav prema Eurozoni i poziva na izlazak Grčke iz tog sustava.
Crno zelena koalicija (CDU/CSU+Zeleni)
Treća moguća opcija je crno-zelena kombinacija. U tom slučaju koaliciju bi činio blok CDU/CSU i Zelena stranka. Takva kombinacija još nikada nije vodila Vladu, no surađivali su na lokalnim razinama.
Jamajka koalicija (CDU/CSU+FDP+ Zeleni)
TZV. Jamajka koalicija je trojna koalicija u bojama zastave Jamajke; činili bi je dakle blok CDU/CSU, FDP i Zeleni. Pregovori o ovakvoj kombinaciji sigurno bi bili teški, obzirom na razlike između FDP-ovog ekonomskog programa koji je protivan intervencionizmu zelenih čiji je prioritet zaštita okoliša.
5. Postoji li mogućnost da Merkel ne bude u Vladi?
Takav scenarij je malo vjerojatan, ali teoretski ipak postoje dvije mogućnosti. Prva je crveno-crveno-zelena kombinacija. Takvu bi većinu predvodio SDP-ov Martin Schulz, a uz njega bi bila i Ljevica te stranka Zelenih. Druga mogućnost je crveno-žuta-koalicija, koju bi osim SDP-a i Zelenih činio FDP. To bi bila potpuna novost na saveznoj razini.
6. Kakav je uopće izborni sustav u Njemačkoj?
Njemačka ima mješoviti proporcionalni sustav. Glasači na izborima za parlament glasuju dva puta: daju glas prema izbornoj jedinici iz koje dolaze, a onda na drugom listiću zaokružuju samo stranku kojoj daju glas. Bundestag ima 299 zastupničkih mjesta za zastupnike koji osvoje najviše glasova po izbornim jedinicama.
Ostala mjesta odlaze na izravno izabrane saborske zastupnike u svakoj od 16 saveznih država Njemačke. Na taj način još barem 299 zastupnika ulazi u parlament, a može i više. Recimo, u ovom sazivu Bundestaga bio je 631 zastupnik. Druga stvar koju svaka stranka koja ulazi u parlament mora je osvojiti minimalno 5 posto na nacionalnoj razini ili pobijediti u najmanje tri izborne jedinice.