Sve napetije zbog Ukrajine. Eurozastupnici traže da se Putinovim moćnicima zamrzne imovina i zabrani ulazak u EU

Zastupnici Europskog parlamenta pozvali su u četvrtak na novi paket sankcija Rusiji kao odgovor na gomilanje ruskih vojnika uz granicu s Ukrajinom. Eurozastupnici u rezoluciji usvojenoj s 548 glasova za, 69 protiv i 54 suzdržanih pozivaju na “oštre gospodarske i financijske sankcije” Rusiji kao odgovor na njezine prijetnje Ukrajini.

Ukrajina, Europska unija i Sjedinjene Države već tjednima optužuju Rusiju da planira napad na Ukrajinu. Prema NATO-u, Rusija je rasporedila između 75.000 i 100.000 vojnika, a Zapad strahuje da će se ponoviti 2014. godina kada je Rusija anektirala poluotok Krim. Proruski separatisti iste su godine zauzeli dio istočne Ukrajine, regije Donjeck i Lugansk.

Sadržaj novog paketa sankcija

Eurozastupnici se zalažu za novi paket sankcija koji bi trebao ciljati na ruske vojne dužnosnike i osobe bliske Putinu, pozivaju na zamrzavanje financijske i fizičke imovine u EU-u, zabranu putovanja i isključivanje Rusije iz sustava plaćanja SWIFT. Hrvatski eurozastupnik Tonino Picula (S&D/SDP) pozvao je u utorak na plenarnoj sjednici na “snažne gospodarske sankcije” Rusiji i na razgovore o zajedničkoj europskoj strategiji za Rusiju jer “interesi zemalja članica nisu uvijek usklađeni”.

Primjer za to je plinovod Sjeverni tok 2 koji povezuje Rusiju i Njemačku, a zaobilazi Ukrajinu. Plinovod je završen u rujnu, ali nije pušten u promet zbog kašnjenja s izdavanjem dozvola. Plinovod su financirali ruski energetski div Gazprom i njegovi europski partneri, usprkos protivljenju SAD-a, Poljske i Ukrajine.

Pitanje plinovoda

“Izvoz Kremlja nisu samo nafta i plina, nego i teror. Povećanjem naše ovisnosti o Rusiji mi izdajemo saveznike i ugrožavamo Europu. Vrijeme je da naša vanjska politika pokaže zube i progovori jezikom koji oni najbolje razumiju, a to su sankcije”, rekla je u utorak na raspravi njemačka zastupnica Zelenih Viola von Cramon-Taubadel.

Varšava najglasnije poziva Berlin da odustane od tog plinovoda, a novi njemački kancelar Olaf Scholz rekao je u nedjelju u Poljskoj da bi moglo biti “posljedica” za plinovod ako Rusija napadne Ukrajinu. Poljakinja Anna Zalewska (ECR) smatra da je ova kriza “ispit za EU i NATO” i da je Putinov cilj što prije početi zarađivati od Sjevernog toka 2. “Naša snaga je u jedinstvu, a ne u pojedinačnim interesima”, dodala je Zalewska.

Kremlj poriče pripremanje invazije

Kremlj poriče da priprema invaziju na Ukrajinu i tvrdi da je gomilanje ruskih vojnika uz granicu s tom zemljom isključivo obrambene naravi te traži sigurnosna jamstva za vlastitu sigurnost. Rusija traži NATO da ne raspoređuje oružje u zemljama koje graniče s Rusijom i protivi se eventualnom članstvu Ukrajine i Gruzije u tom savezu.

Europski parlament u rezoluciji upozorava da bi popuštanje zahtjevima Rusije samo ohrabrilo tu zemlju “na još agresivniji pristup” te pozdravlja nedavnu odluku Vijeća EU-a da se Ukrajini dodijeli 31 milijun eura za jačanje otpornosti i obrambenih sposobnosti u okviru Europskog instrumenta mirovne pomoći (EPF).