Svi još uvijek pričaju o Deklaraciji o zajedničkom jeziku, evo o čemu se zapravo radi (i zašto stvarno nije neka velika stvar)
Cijelu stvar komentirali su i premijer Plenković te ministrica kulture
U fokusu javnosti zadnjih dana, pomalo neočekivano, našla se jedna incijativa o jeziku. Točnije, radi se o Deklaraciji o zajedničkom jeziku koju je podržalo i potpisalo nekoliko stotina lingvista, književnika, aktivista i drugih javnih osoba iz Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore.
I dok je neki smatraju poticanjem jezične slobode i korakom prema ukidanju jezične segregacije i diskriminacije, drugi, primjerice ministrica kulture Nina Koržinek Obuljen, nazivaju je političkom incijativom. Sve je danas prokomentirao i premijer Andrej Plenković. Sama Deklaracija bit će predstavljena ovog četvrtka u Sarajevu, a obzirom da svi pričaju o njoj, evo o čemu se tu zapravo radi.
1. Što je uopće Deklaracija o zajedničkom jeziku?
Radi se o Deklaraciji koju je sastavilo više od 30 stručnjaka iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Crne Gore i Srbije. Deklaracija nema nikakvu službenu težinu i njeno donošenje neće promijeniti apsolutno ništa što se tiče jezika svake od četiri zemalja na koje se odnosi. Oni koji je podržavaju mogu to pokazati svojim potpisom i to je uglavnom to.
Potpisivanju Deklaracije prethodila je serija regionalnih konferencija u Podgorici, Splitu, Beogradu i Sarajevu, a ona je rezultat projekta “Jezici i nacionalizmi” kojim se želi podići svijest o jeziku i aktivno utjecati na postojeće nacionalističke jezične prakse u sve četiri države regije. Tekst će nakon predstavljanja, od 1. travnja biti dostupan na web stranici jezicinacionalizmi.com, a moći će se i potpisati.
2. Što je cilj incijative?
U tekstu Deklaracije koji je objavio Dnevnik.hr stoji da potpisnici pozivaju na ukidanje svih oblika jezične diskriminacije u obrazovnim i javnim ustanovama, pozivaju na prestanak rigidnog definiranja standardnih varijanti. Žele da se izbjegava “nepotrebno, besmisleno i skupo prevođenje u sudskoj i administrativnoj praksi, te sredstvima javnog informiranja”. Osim toga, zalažu se za jezičnu slobodu u književnosti, umjestnosti i medijima, te pozivaju na slobodu individualnog izbora i uvažavanje jezičnih raznovrsnosti.
3. Tko ju je od poznatih potpisao?
Među javnim osobama iz svih četiriju država koje su do sada potpisale Deklaraciju o zajedničkom jeziku su: Rade Šerbedžija, Boris Dežulović, Igor Štiks, Mirjana Karanović, Marko Tomaš, Nenad Veličković, Teofil Pančić, Rajko Grlić, Filip David, Jasmila Žbanić, Dragan Markovina, Boris Buden, Viktor Ivančić, Biljana Srbljanović, Ranko Bugarski, Snježana Kordić.
4. Što kažu u Institutu za hrvatski jezik?
Ravnatelj Instituta za hrvatski jezik Željko Jozić kaže kako je ova incijativa nepotrebna, te kako su hrvatski intelektualci Deklaracijom o hrvatskom jeziku još prije 50 godina pokazali da nisu za ideju zajedničkog jezika. Sličnoga je mišljenja i glavni tajnik Matice hrvatske Zorislav Lukić koji je poručio da je Matica i utemeljena zbog zaštite i promicanja hrvatskog jezika. “Za Maticu je hrvatski jezik samostalan. Za nas ne postoji jezik u koji bi hrvatski jezik trebao ili mogao ući”, rekao je Lukić.
5. Što kaže ministrica Obuljen Koržinek?
Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek rekla je kako pretpostavlja da se radi o političkoj incijativi koja je vjerojatno povezana i s činjenicom da u Hrvatskoj ovih dana obilježavamo 50 godina od potpisivanja Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnoga jezika. “Problematiziranje pitanja postojanja ‘četiriju političkih’ jezika na prostoru nekadašnje hrvatsko-srpske/srpsko-hrvatske jezične prakse, što se nameće kao osnovna namjera ovoga projekta, klasično je izvrtanje teza jer je ‘srpsko-hrvatski ili hrvatsko-srpski jezik’ zapravo politički konstrukt, nastao kao rezultat određene ideologije i državne politike koji u praksi nikada nije realiziran.”, rekla je ministrica. Dodala je i kako među jezicima u četiri države postoje velike sličnosti, no i razlike “koje posljednjih 25 godina sve više divergiraju”.
6. Kako je reagirao premijer?
Premijer Andrej Plenković poručio je da je hrvatski jezik definiran Ustavom RH i jedan od službenih jezika Europske unije te da se na ovakve neformalne incijative na ozbiljan način uopće ne treba trošiti riječi. “Kako bih to podržavao? Tko to može podržati u Hrvatskoj?”, upitao se premijer. Rekao je kako na neke neformalne inicijative na ozbiljan način “ne moramo uopće trošiti riječi”.