Svi pričaju o TTIP-u, a ovo je 8 najvažnijih činjenica o tom kontroverznom trgovinskom sporazumu EU i SAD-a
Donosimo vam kratak pregled što je TTIP i koje bi promjene mogao donijeti
Europska javnost sve zabrinutije prati vijesti o napredovanju pregovora o Transatlantskom trgovinskom i investicijskom partnerstvu (TTIP) između SAD-a i Europske unije. Danas je objavljeno da je Europski parlament odgodio glasanje o prijedlozima koje će uputiti Europskoj komisiji, zaduženoj za pregovaranje sa SAD-om, i to zbog – prevelikog broja amandmana.
Hrvatska se ne treba bojati TTIP-a, izjavio je danas u Bruxellesu premijer Zoran Milanović. Milanović je po dolasku na summit zemalja EU-a i zemalja Latinske Amerike i Kariba rekao da Hrvatska, kao ni druge zemlje, nema preciznu analizu učinka TTIP-a na njezino gospodarstvo, javlja Hina.
“Nemamo, preciznu, kao što je nitko nema, ali imamo okvirnu analizu. Mi smo mala zemlja, nama je u interesu slobodna i otvorena trgovina. Ne vidim, za sada, kako nas to uvoz američke robe ugrožava. EU ima takve ugovore i o njima pregovora i s Kinom, Japanom, s Južnom Korejom. Mislim da su tu Sjedinjene Države pouzdaniji partner, nego recimo Kina. Dakle, manje je tih proizvoda iz Amerike kojih bi se netko trebao plašiti. Tu je naravno strah od GMO-a, mi ih ne volimo, učinit ćemo sve da ih držimo na distanci od sebe, a sve ovo drugo je u hrvatskom interesu. Mi smo mala zemlja koja mora biti otvorena, mi živimo od trgovine i razmjene, od turizma, drugi ljudi dolaze u Hrvatsku, kupuju kvalitetne i skupe usluge i prema tome ne možemo se zatvoriti u sebe. Mislim da u ovom trenutku to nije ni glavni, niti je uopće hrvatski problem”, rekao je Milanović.
Telegramov komentator Božo Kovačević istaknuo je u svom članku na temu TTIP-a da je okidač za sastavljanje tog sporazuma bio zaključak Amerike i Europe da trebaju udružiti snage i pripremiti se za trenutak kada će drugi igrači, najvjerojatnije Kina, preuzeti glavnu riječ u upravljanju globalnim poslovima. Donosimo vam stoga kratak pregled što je to zapravo TTIP i koje se promjene njime predviđaju.
1. Kad su uopće počeli pregovori?
Pregovori sa SAD-om počeli su još 2013., a Europska unija pregovara o sličnom sporazumu i s Kanadom. U Americi je ovaj sporazum poznat pod kraticom TAFTA (Transatlantic Free Trade Agreement), a onaj kanadski naziva se CETA (Comprehensive Trade and Economic Agreement).
2. Što EU i SAD žele postići TTIP-om?
Ovim se sporazumom žele umanjiti ili sasvim ukloniti birokratske prepreke za međusobnu trgovinu i poslovanje SAD-a i zemalja Europske unije. TTIP bi, procjenjuju pregovarači obje strane, trebao EU donijeti prihod od dodatnih 150 milijardi dolara godišnje, a SAD-u 120 milijardi dolara. TTIP bi, ugrubo rečeno, kako i sami američki dužnosnici ističu, trebao ukloniti sve prepreke američkom izvozu u EU.
3. Što protivnici najviše zamjeraju TTIP-u?
Najveći problem i važno (između ostalog i političko) pitanje je ISDS (Investor State Dispute Settlement), instrument uključen u TTIP, odnosno takozvane arbitražne komisije na kojima bi, umjesto na sudovima, korporacije bez ikakve javne kontrole vodile sporove s državama. To bi im omogućilo i da tuže vlade koje im ugrožavaju ostvarenje profita usvajanjem zakona ili pravilnika u svrhu zaštite nacionalnih ili javnih interesa. Primjerice, ako neka vlada odluči povećati radnički minimalac, tvrtka-ulagač može je tužiti i zahtijevati naknadu pravdajući to zaštitom svojih ulaganja.
4. Kako će se ovaj sporazum odraziti na radnička prava?
Oslabljivanje zakonskih propisa pojedine države, izazvano primjenom TTIP-a povrh postojećih zakonskih odredbi, mogli bi otvoriti vrata smanjivanju plaća i daljnjem umanjenju radničkih prava, a sve pod izlikom poštivanja propisa navedenih u TTIP-u.
5. Hoće li se promijeniti i pravila o sigurnosti hrane te očuvanju okoliša?
Budući da Europska unija ima strože propise o sigurnosti prehrambenih proizvoda i ekologiji od SAD-a, ovim bi sporazumom na europskom tržištu mogli naći i proizvodi koji su dosad bili zabranjeni, poput piletine tretirane klorom ili govedine s GM hormonom rasta. Također, primjera radi, u upotrebu bi se mogao vratiti azbest, koji dokazano uzrokuje karcinom pluća, od čega posebno strahuju u Velikoj Britaniji.
6. Kakva je transparentnost procesa pregovora?
Javnost o samim pregovorima uglavnom zna jako malo. Važni dijelovi sporazuma bit će objelodanjeni tek kada on bude potpisan. Keith Taylor iz britanske Stranke zelenih, član Europskog parlamenta, rekao je: “Čak i moji kolege koji sjede u Odboru za međunarodnu trgovinu Europskog parlamenta ne znaju ništa o tom sporazumu! Sve se vodi u najvećoj tajnosti, a mi ćemo biti sa svime upoznati tek kada TTIP bude usvojen i potpisan. A tada će biti kasno da se išta učini”.
Ska Keller, zastupnica Zelenih u Europskom parlamentu, na javnoj debati koja je u organizaciji zagrebačkog ureda Heinrich Böll Stiftunga i Zelene Evropske Fondacije održana u zagrebačkom kinu Grič, rekla je da 751 zastupnika u Europskom parlamentu samo njih 13 ima pristup dokumentaciji koja se tiče TTIP-a.
7. Kakve su dosadašnje reakcije javnosti?
Diljem Europe već se nako vrijeme održavaju prosvjedni skupovi protiv TTIP-a, a putem online peticije prikupljeno je više od dva milijuna potpisa. Protivnici sporazuma ističu stoga da je očito kako šefovi Europske unije nemaju povjerenje svojih birača za zaključivanje ovog sporazuma, barem ne u ovakvom obliku.
8. Kad bi (ako bude) sporazum mogao biti potpisan?
Na nedavnom summitu zemalja G7 istaknuto je da bi do kraja ove godine trebali biti usuglašeni stavovi pregovarača, što bi potom otvorilo vrata formalnom potpisivanju sporazuma. Hoće li do toga doista i doći u tom roku, tek treba vidjeti, no sudeći po prijeporima koji prate ovaj sporazum, to svakako neće proći glatko. Ako i prođe.