Svi već danima pričaju o kupnji Ine prodajom HEP-a. Izvukli smo sedam stvari koje o ovome morate znati

No, kjučne su stvari i dalje nepoznate. Ne znamo je li MOL spreman prodati Inu, i ako jest, po kojoj cijeni. O svemu je danas govorila i ministrica gospodarstva Martina Dalić. Izvukli smo najvažnije stvari o slučaju.

1. Izgubili smo arbitražu, kupujemo Inu

“Dan prije Božića, vijest koju vam želim priopćiti tiče se domaće naftne kompanije Ine. Donesena je politička odluka da vraćamo Inu u vlasništvo države”, izjavio je premijer na spomenutoj press konferenciji na Badnjak. Kazao je i kako je Hrvatska izgubila arbitražu u Ženevi.

Arbitražni sud je procijenio da u dokazi nisu dovoljni da dokažu da su ugovori sklopljeni 2009. godine nastali kao plod koruptivnih aktivnosti te ih je stoga sud odbio poništiti, rekao je Plenković i napomenuo da ni hrvatski sudovi do danas nisu donijeli niti jednu pravomoćnu presudu koja bi to dokazivala, odnosno podsjetio da je jedinu presudu koja je donesena nedavno ukinuo Ustavni sud.

2. Kako Plenković planira kupiti Inu?

Naravno, sve je zanimalo na koji način Plenković namjerava otkupiti vlasnički udio u Ini. Odgovor je došao u novogodišnjem intervjuu za Večernji, u kojem je Plenković plan za Inu nazvao “najkompleksnijom financijskom transakcijom u hrvatskoj povijesti” i objasnio da će financiranje otkupa MOL-ovog udjela financirati prodajom 25 posto dionica HEP-a.

Inicijalnom ponudom dionica HEP-a hrvatskim građanima, mirovincima i drugim investitorima osigurat će se sredstva za otkup dionica Ine i to bez povećanja javnog duga. Plenković je u intervjuu za Večernji izjavio da bi se na taj način uspostavila kontrola nad obje važne energetske kompanije.

MOL u Ini ima 49,08 posto dionica, a Hrvatska 44,84 posto. U članku o najavi Vlade da će otkupiti MOL-ov udjel u Ini, Reuters navodi da je posljednja transakcija dionicama Ine na Zagrebačkoj burzi obavljena po cijeni dionice od 2.925 kuna, ili oko 405 dolara, iz čega zaključuje da vrijednost MOL-ovog udjela u Ini doseže oko 14,5 milijardi kuna ili oko 2 milijarde dolara.

3. Petrov malo napao Karamarka

Šef Mosta Božo Petrov se u razgovoru sa Zoranom Šprajcom za RTL Direkt o detaljima arbitraže u slučaju Ine i MOL-a dotaknuo uloge Tomislava Karamarka. Prvi potpredsjednik Oreškovićeve Vlade Karamarko tada je naime tvrdio da arbitraža koju je Hrvatska pokrenula protiv MOL-a nema smisla jer će završiti na našu štetu. Petrov je izjavio da su četiri svjedoka odbila svjedočiti u procesu, i nije htio priznati da je Karamarko bio u pravu u vezi arbitraže. “Da se slušalo Karamarka, INA bi cijela bila u rukama MOL-a”, kazao je.

“Mene iskreno interesira zašto nitko ne postavlja pitanje tko je brifirao gospodina Karamarka? Mene su brifirali odvjetnici koji su zastupali Hrvatsku. Koliko ja znam, njega nije brifirao niti odvjetnički tim, niti su ga brifirale pravne institucije RH. To bi bilo pravo pitanje”, izjavio je Petrov. Čelnik Mosta je u vrijeme dok je trajala arbitraža govorio kako je “brifiran kao potpredsjednik Vlade” te kako “imamo razloga biti optimistični oko ishoda”.

4. Što kaže oporba?

Nekoliko dana nakon najave, u intervjuu za Telegram, šef SDP-a Davor Bernardić je pomalo suzdržano pokušao objasniti zašto je Ina strateška kompanija i zašto je podržao najavu za otkup. Bernardić je kazao kako je Ina, po njegovom mišljenju, strateška kompanija prvenstveno zato što predstavlja plodno tlo za istraživanje i razvoj. Istaknuo je kako je Ina, unatoč tome što su zalihe smanjene, kompanija koja proizvodi i prerađuje naftu te da bi bez obzira na sve, mogla predstavljati jedan od stupova energetske neovisnosti.

Bivši ministar financija, SDP-ov Boris Lalovac objasnio je kako je Plenkovićeva najava predstavlja dobar posao za MOL. Nakon najave o otkupu vlasničkog udjela, cijena dionice Ine izlistanih na Zagrebačkoj burzi počela je rasti. To ide u prilog MOL-u, koji sada može ucjenjivati Vladu dizanjem otkupne cijene, upozorio je Lalovac.

Reakcije iz opozicije postale su još žešće kada je premijer javnosti iznio plan da se otkup Ine financira prodajom HEP-a. “Rješenje kojim ulazimo u privatizaciju jednog trgovačkog društva o vlasništvu Hrvatske kako bi nacionalizirali drugo je apsolutno nerealno”, tvrdi Peđa Grbin te ocijenio da je riječ o “čistoj sanaderizaciji'” gospodarstva. Bivši potpredsjednik vlade Branko Grčić najavio je pripremu interpelacije o radu Vlade vezano uz Inu.

S duge, strane, predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak podržao je namjeru vlade o otkupu Ine inicijalnom ponudom dionica HEP-a, i iskoristio priliku da malo prozove Most i HDZ zbog čestih promjena stavova. “Dolazi maca na vratanca. Prije dvije godine mi smo predlagali i otkup MOL-a i IPO HEP-a no tada su i HDZ i Most bili jako protiv toga. Ljudi u HDZ-u i u Mostu mijenjaju svoje stavove i to dosta često, mi kod svojih ostajemo. Smatramo da je riječ o dobroj stvari no cijeli bi proces trebao biti vođen stručno i profesionalno, a ne onako kako je to HDZ nekada znao raditi”, rekao je Hini.

5. Most nije baš oduševljen s premijerovom idejom

U rješavanju sitaucije s Inom bit će važno i što će na sve reći HDZ- ov koalicijski partner Most. U razgovoru s dva zastupnika Mosta, Mirom Buljem i Tomislavom Panenićem, dobili smo dojam kako Most s time baš nije oduševljen. Miro Bulj je u statusu na Facebooku “Prodati HEP nitko nema pravo, osim vlasnika, a to je hrvatski narod.”

“Smatram da bi svaka odluka o prodaji HEP-a bez volje većine hrvatskih građana, iskazane na referendumu, bila još jedna u nizu izdaja nacionalnih interesa”, napisao je Bulj na Facebooku i za Telegram izjavio da očekuje podršku Mosta i svih građana Hrvatske. Prodajom HEP-a nije zvučao oduševljeno ni Mostov Tomislav Panenić, bivši ministar gospodarstva, kazavši da su svi razgovori i prodaji preuranjeni dok se ne vidi stvarno stanje u Ini. No, ministrica gospodarstva Dalić danas je kazala kako su svi planovi usuglašeni s Mostom.

6. Hoće li MOL svejedno ostati na hrvatskom tržištu?

U razgovoru za Telegram, Panenić je podsjetio je kako se o svemu još nije izjasnio MOL, odnosno želi li i po kojoj cijeni i uvjetima prodati vlasnički udio. Napomenuo je da otkup dionica Ine ima smisla jedino ako MOL napusti hrvatsko tržište. “Ako MOL ostane prisutan na tržištu sa svojim lancem Tifon, lako bi se moglo dogoditi da krenu u širenje i, recimo, kupe Crodux. U tom slučaju, MOL se pretvara u snažnog konkurenta. S druge strane, Ina na druga tržišta nije ušla, pa bi MOL mogao postati ključna konkurencija koju Ina neće moći nadvladati”, rekao je Panenić.

7. Što je sve danas rekla ministrica gospodarstva?

Na današnjoj pressici Martina Dalić snažno je branila odluku o prodaji HEP-a i kupnji Ine. “Političke odluke o otkupu cjelokupnog udjela MOL-a u Ini i listanju dionica HEP-a na burzi su odluke kojima se jača energetska nezavisnost i i sigurnost”, istaknula je ministrica Dalić. “Odluka pridonosi energetskoj sigurnosti i omogućava da Hrvatska ponovno stekne pravo donošenja odluka o nafti i plinu.” Ministrica je rekla da se radi o odlukama od velike važnosti za Hrvatsku.

“Ponuda 25 posto minus jedne dionice HEP-a osigurava jednak utjecaj države na razvoj HEP-a kao danas kada je država vlasnik 100 posto dionica HEP-a”, kazala je i dodala da će to omogućiti nekoliko važnih i pozitivnih učinaka na sam HEP. “Kvalitetnije poslovanje, kvalitetnije upravljanje kompanijom, a uklonit će se i prostor za uhljebništvo”, zaključila je.

Na pitanje što je s izjavama koje dolaze iz Mosta i spominjanje referenduma o prodaji HEP-a, kazala je kako su sve odluke i modele razmotrili s predstavnicima koalicijskih partnera. “Razgovarat ćemo i o svim sljedećim odlukama koje moramo donijeti”, rekla je,. Što se tiče pojedinih primjedbi pojedinih zastupnika, rekla je da to treba provjeriti s njihovim matičnim strankama.