Svi znaju da filipinski predsjednik masovno kolje svoje ljude, no jedan je preživio. Sad je sve ispričao
Duterte već mjesecima otvoreno poziva policiju da ubija dilere
Filipinac Francisco Santiago jedan je od rijetkih koji su preživjeli divljanje filipinskih ‘anđela smrti’ koji po nalogu predsjednika Rodriga Dutertea već više od tri mjeseca ubijaju narkomane i dilere diljem zemlje.
U ranim jutarnjim satima 13. rujna, u mračnoj ulici u samom centru Manile, Santiago je upucan. Filipinska policija pucala mu je u prsa i ruke u jednoj od akcija koje nazivaju ‘obračunom s ovisnicima’. No, Santiago decidirano tvrdi kako se radi o namještaljci, piše Washington Post.
Među žrtvama i djeca
Kada su metci krenuli, pravio se da je mrtav sve dok nije osjetio novinarska svjetla na sebi. Onda se ustao dižući ruke u znak predaje. Tako je ostao živ, za sada. Predsjednik Rodrigo Duterte obećao je rat dilerima u predizbornoj kampanji, a nakon osvajanja vlasti aktivno je krenuo u ispunjenje tog obećanja. Prema podacima iz policijskih izvještaja u nešto više od tri mjeseca njegova mandata više od 3300 ljudi je ubijeno.
Žrtve su osumnjičeni dileri i ovisnici, ali i ljudi koji su pogreškom identificirani kao takvi. Među žrtvama je i dvoje djece od 4 i 5 godina. Tijela žrtava se brzo uklanjaju s mjesta zločina ili bacaju u rovove, često se uz njih stavlja oznaka “preprodavač droge” napisana na kartonu. Kao da je samo taj napis dovoljan dokaz da je netko diler.
Kritičari vlasti prolaze dosta loše
Europska unija, Ujedinjeni narodi i Sjedinjene Države pozvale su na okončanje nasilja, ali bezuspješno. Kad je predsjednik Barack Obama potegao to pitanje, Duterte mu je javno održao predavanje o kolonijalizmu, usput upotrijebivši filipinski izraz kojim ga je nazvao “kučkinim sinom”.
Lokalni kritičari ovakvog progona dilera završavaju još gore. Filipinska senatorica koja je ovoga ljeta pokrenula istragu ubojstava Leila de Lima prvo je bila svrgnuta s mjesta predsjednice Senatovog Odbora za ljuska prava, a onda su je počeli optuživati za razne stvari. Prvo da je spavala sa svojim vozačem, pa da je uzimala mito od dilera, a u javnost su procurili i njezin broj telefona i adresa. Očevici ubojstva šute, prestravljeni da bi upravo oni mogli biti sljedeći na meti nemilosrdne policije. Duterte negira odgovornost za bilo kakve zločine, ističući kako filipinski policajci djeluju u samoobrani te da rade za dobrobit društva.
Policija ga čuva, no uvjeren je da će ga ubiti
No, svjedočanstva onih rijetkih koji prežive, kao Santiago, ukazuju da nije baš tako. Santiago je svoju stranu priče prepričao iz bolničkog kreveta gdje se krije, čuva ga policija, no ne osjeća se sigurno. Misli da će ga eliminirati i vidi sigurnost jedino u tome da javnosti ispriča svoju stranu priče. “Policija će sve samo zataškati”, kaže njegova majka Ligaya Santiago. “Možemo se samo osloniti na medije koji će ovo objaviti.”
Kada predsjednik da uputu policijskim službenicima da ubiju osumnjičene i oni to naprave, teško je provjeriti činjenice i okolnosti pod kojima se sve odigralo. Policija svake noći ide u racije i svako jutro izvještavaju o oružanim sukobima u kojima su upucani neki od dilera. Često se radi o 38-kalibarskom oružju i vrećicama metamfetamina. Unatoč žestokim sukobima koje navode u izvještajima, policijski službenici najveći broj puta ostaju netaknuti. Isto se dogodilo i u Santiagovom slučaju, osim što je on preživio.
Podmetnuli su pištolj, ne provjerivši mu puls
U izvješću o Santiagovom slučaju navodi se da je s još jednim osumnjičenim koji je identificiran kao pripadnik opasne Sputnik grupe, prodavao drogu na tajnom mjestu. Nakon što je dvojac postao sumnjičav, piše u izvješću, zapucao je na policiju. Policija je uzvratila i Santiago je prevezen u bolnicu.
No, Santiagova priča je drukčija. Oko podneva 12. rujna, tvrdi, policajac u civilu mu je prišao i predstavio se kao kupac. Odveo ga je do policijske postaje i prisilio ga da prizna da je diler. Rekli su mu da mora obući crnu jaknu unatoč nesnosnim vrućinama. Iza ponoći on i Javellana, drugi osumnjičeni, su odvezeni u mračnu ulicu i upucani. Javellana je ubijen, dok je Santiago pao i pravio se mrtav. Tada su policajci stavili pištolj pored njega, kaže, ne provjerivši mu puls.
Predsjednikov poziv za ubijanje
Sigurnosne snimke koje je Washington Post dobio na uvid pokazuju kako Santiago ide prema policijskoj postaji negdje malo iza podneva, odjeven u bijelu laganu majicu. Fotografije s mjesta zločija pokazuju kako je bio u debeloj crnoj jakni, što potvrđuje dio njegove priče.
Šef policije iz Manille za lokalni medij je izjavio kako je Santiago bio “glavna meta na popisu dilera” no u policijskom izvješću se to ne spominje. Ništa to nije dovoljno da spasi Santiaga od prebacivanja u pritvor kada se još malo oporavi. Viša pravna savjetnica u uredu Azijske Zaklade u Manili Carolyn Mercado kaže kako su izgledi da policajci odgovaraju za to što rade minimalni. “Duterte ovako govori policiji. Ako ubijete, ja ću vas štititi. Kada predsjednik podrži takvo nešto, to je otvoren poziv da se ubija,” kaže.
Pokušao se predati, upucali ga 10 puta
Nedavno je zabilježen slučaj kada je policija u Manili priopćila kako je ubijen 21-godišnji Eric Sison u pucnjavi koja je uslijedila nakon dramatične potjere. “On se odlučio boriti”, stoji u policijskom izvješću. Ali snimke koje je mobitelom snimio susjed ubijenoga upućuje kako je Sison bio stjeran u sobu i pokušavao se predati, no policija je, bez obzira na to, pucala u njega i to desetak puta.
Duterte je bio poznat kao “Gradonačelnik odreda smrti”, kada je vodio grad na jaugu zemlje – Davao. Kao predsjednički kandidat hvalio se ubijanjem. Na novinarsku primjedbu kako je ubio 700 ljudi, on je odgovorio: “Ne, nije 700, nego 1700.”
Građani Filipina su umorni od kriminala i iscrpljeni korupcijom. Arpee Santiago, izvršni direktor Centra za ljudska prava Ateneo na Sveučilištu u Manili, kaže kako ovakvo ubijanje, mimo zakona i reda nije nikakvo rješenje. Kaže da se ljudi moraju osjećati sigurno, a to će se postići kada policija poštuje propise. No, čini se da filipinskom predsjedniku propisi i oprez nisu neki prioriteti.