Švicarska nacionalna banka objavila je da su u 2017. ostvarili rekordnu dobit. Što to znači za zemlju?
U prošloj godini ostvarili su dobit od 55 milijardi dolara
Švicarska centralna banka, Swiss national bank (SNB), priopćila je u utorak da je u 2017. ostvarila rekordnu dobit od 55 milijardi dolara. SNB je tako ostvarila dobit koja je jednaka osam posto cjelokupnog bruto domaćeg proizvoda zemlje. Prema The Financial Timesu i Bloombergu, SNB, koja ima samo 800 zaposlenih i čiji direktor zarađuje godišnje milijun dolara, prva je na svijetu po veličini ostvarenog profita.
Međutim, po podacima koje je objavio relevantni poslovni portal Quartz, Švicarska centralna banka tek je treća po zaradi u 2017. Po tom izvoru, prvi je Samsung koji je ostvario profit od 59,1 milijardi dolara, a drugi Apple s 57,5 milijardi dolara. Međutim, bez obzira na sve kombinacije i podatke, posve je izvjesno da SNB, primjerice, ostvaruje veću dobit od JPMorgan Chase i Berkshire Hathaway Inc. zajedno, a riječ je o velikim i iznimno uspješnim svjetskim financijskim i poslovnim institucijama.
Zaradi je pridonio i slabiji švicarski franak
Inače, na listi najprofitabilnijih banaka i kompanija na svijetu u 2017. još su Industrial and Commerce Bank of China sa zaradom od 43,5 milijardi dolara, China Construction Bank s 36,3 milijarde, Microsoft s 26,3 milijarde, Bank of China s 26,2 milijarde, JPMorgan s 24, 4 milijarde te Alphabet s 22, 9 milijardi dolara profita.
Najviše je na rast enormne dobiti SNB-a utjecao rast vrijednosti dijela dionica, kao i sačuvana vrijednost inozemnih obveznica, što sve skupa čini ukupno oko 80 posto deviznih rezervi. Zaradi je također pridonio i slabiji švicarski franak koji je stranu imovinu učinio vrjednijom, ali i činjenica da stranci i dalje najradije ulažu svoje vrijednosti i novac u Švicarsku, smatrajući da su tu najsigurniji. Samo od inozemne imovine SNB je zaradio 49 milijardi franaka.
Švicarska centralna banka ima na računu od 800 milijardi dolara
Istodobno, vrijednost zaliha zlata povećana je prošle godine za oko tri milijarde franaka. Inače, euro je, primjerice, prošle godine ojačao gotovo deset posto u odnosu na franak. Zahvaljujući svemu tom danas se na kontu Švicarske centralne banke nalaze obveznice i dionice vrijedne 800 milijardi dolara. Taj je novac SNB počela prikupljati s ciljem da njime brani tečaj franka, odnosno da spriječi njegovo daljnje jačanje.
Procjenjuje se da bi još jedno jačanje franka, kao ono prije dvije godine, bilo pogubno za gospodarstvo. Švicarska ima, naime, traumatično iskustvo iz 2015. kada je zbog naglog jačanja franka SCB zabilježila gubitak od 23 milijarde franaka. Zbog prejake valute švicarski izvozni proizvodi postali bi nekonkurentni na svjetskom tržištu. Dakako, malo je tko mogao predvidjeti da će u tako kratkom roku SNB akumulirati toliki novac, pa su sada svi zatečeni golemim bogatstvom koje je prikupljeno.
Novac se može ulagati samo u inozemstvu, a ne u Švicarskoj
I dok druge središnje banke pa svijetu veći dio dobiti prepuštaju svojim vladama, SNB-u to nije ni na kraj pameti napraviti. Naime, u toj zemlji na snazi je zakon koji vrijedi do 2020. i po kojemu SNB može prenijeti na švicarske savezne i regionalne vlasti samo dvije milijarde franaka godišnje. SNB je jednako tako škrta i prema svojim dioničarima, a to su država, kantoni i kantonalne banke. Godišnje im isplaćuje samo 5 milijuna franaka dividendi, bez obzira koliko je velika zarada.
Ipak za zaštitu od budućih mogućih fluktuacija tečaja SNB je ipak bila izdašnija: u tu svrhu stavila je u pričuvu oko pet milijardi franaka. Najnoviji spektakularni poslovni podaci ponovno su rasplamasali raspravu među Švicarcima što učiniti s tim golemim novcem? Odnosno može li se barem dio tih sredstava ipak iskoristiti tako da bi od njega imali koristi svi građani te bogate države. Do sada je, naime, SNB tako prikupljena financijska sredstva, gotovinu, dionice, obveznice, kako je određeno zakonom, mogla ulagati samo u inozemstvu, ali ne i kod kuće.
Socijalistička zastupnica predlaže izmjenu zakona
Tako, primjerice, SNB ima dionice vrijedne i po nekoliko milijardi dolara u najprofitabilnijim američkim tvrtkama poput Microsofta, Amazona, Exxon Mobila, Johnson & Johnson, Facebooka… Tim novcem, među ostalim, kupovale su se i vrijedne nekretnine i udjeli u uspješnim kompanijama po svijetu.
Prije nešto više od godine dana socijalistička zastupnica u parlamentu Susanne Leutenegger Oberholzer predložila je izmjenu zakona kojim se ne dopušta ulaganje tih sredstava u Švicarsku. Zatražila je da se osnuje nacionalni fond u koji bi se uložio dio od tih 800 milijardi franaka koji bi se onda mogao investirati u domaće projekte. Tako bi se, kaže, potaknulo dugoročni rast švicarskog gospodarstva.
Novac se mora trošiti za prosperitet zemlje
“Dio deviznih rezervi, ili barem prihode koji se tako ostvaruju, valja ulagati u javne projekte i na korist budućih generacija, uključujući infrastrukturne investicije ili industrije sa strateškim značenjem”, navodi se u prijedlogu zakona koji je podnijela Susanne Leutenegger Oberholzer. Taj prijedlog dobio je podršku šezdesetak parlamentaraca, tvrdeći da bi takav potez potaknuo dugoročni rast zemlje. S tim se također složila većina građana i ekonomista koji smatraju da se dio prikupljenog novca mora ulagati u prosperitet Švicarske i bolji život njenih građana.
U taj bi se fond godišnje moglo prikupiti oko 15 milijardi franaka, a to, tvrde predlagači novog zakona, ni na koji način ne bi ugrozilo stabilnost cijena niti bi umanjilo sposobnost SNB-a da obrani postojeći tečaj franka. Vlada i SNB su međutim s indignacijom odbacili takav prijedlog: smatraju da prikupljeni novac mora ostati pod kontrolom banke, da se s njime može raspolagati samo po zakonu te da je prioritet zaštita tečaja franka, stabilnost cijena i sigurnost imovine. “Ako bismo dio novca preselili u poseban fond, tada bi došla u opasnost sposobnost provođenja monetarne politike”, objasnila je glasnogovornica SNB-a.
‘Ni pod koju cijenu političarima se ne smije dati novac u ruke’
Kazala je kako bi, primjerice, prodaja 3,5 milijardi dolara dionica Applea i njihovo pretvaranje u švicarske franke koji bi se onda uložili u gradnju cesta ili mostova, imalo pogubne posljedice po ekonomiju zemlje. To bi izazvalo, istaknula je, posve suprotan efekt od onoga što SNB pokušava spriječiti, a to je obrana tečaja franka. Umjesto toga vrlo brzo došlo bi do novog jačanja franka.
No, Daniel Kalt, šef ekonomskog odjela za Švicarsku u UBS banci, ima u rukama još jedna, puno uvjerljiviji argument, zbog kojih su mnogi promijenili stajalište pa sada podupiru vladu i SNB. “Tako golema novčana sredstva ni pod koju cijenu ne smiju pasti u ruke političara koji bih ih neodgovorno potrošili ili bi ih eventualno utrošili na korist samo jedne generacije. A mi moramo misliti na sljedeće naraštaje i njima osigurati siguran i pristojan život.”